Page 28 - AM200804
P. 28
7
Djaluna 3 ougùstùs 2020
ville Industries i Paktank.. Esaki tabata susha nos laman ni Gotomeer.” terminal na Boneiru”. Asina Ethward di hende ku ta papia papiamentu, spa-
di aña 1975 te 1989. E ta konta mas Historia di BOPEC a konosé hopi Manuel a bisa. ñó i ademas bo ta haña ku reglanan
aleu kon e funshonamentu di BOPEC hulandes oropeo, merikano i vene- Ethward Manuel, mihó konosí tur ta bin na hulandes. Tur e diferente
ta. “Aktualmente (2015) nos ta risibí zolano komo terminal manager. Pero komo Èchi, a nase na Bándabou den kulturanan ei ta topa den BOPEC. Mi
produkto for di El Palito, Puerto La tambe tabatin un antiano na kabes e bario di Dokterstuin. El a krese i bai tin un ‘background’ ku mi ta konosé tur
Cruz, Amuay Bay i Cardon. Nos no den persona di Errol Rienhart. “Mi ta skol sekundario Maria Immaculata e tipo di kulturanan ei. Pues mi konosé
ta risibí krudo mas. E produktonan ku kòrda Rienhart komo un persona hopi Lyceum na Kòrsou. Na Hulanda el a karakternan di e boneriano, venezola-
nos ta risibí nos ta almasená. Despu- estrikto ku bo ta siña hopi for di dje. E studia ‘Technische Natuurkunde’, ku no i esun hulandes. Mi sa kon hèndel
es ta manda nan riba barku grandi, tabata gusta Boneiru. Boneiru tabata spesialisashon den ‘Meet- en Bestur- ku nan dor di mi eksperensha i tradusí
manera Ayacucho, pa warda sea na su kas. El a bisa ku lo e traha un kas ingstechnologie’. “Esei ta e konose- e mensahe pa tur komprondé mi bon.
Bahamas òf ta blend loke nos haña di na Boneiru i el a hasié tambe. “ mentu pa por outomatisá plantanan Esaki ta e éksito di e kambio di kultura
Amuay, El Palito òf Puerto La Cruz.” Na 2004 Rienhart a introdusí ISO físikamente”, Manuel ta splika. na BOPEC. Nos mester tin un direk-
BOPEC ta entregá produkto na na BOPEC. Ta un sertifikashon inter- Manuel a kuminsá su karera na shon den kua nos tur ta bai.”
paisnan leu manera Singapore i Chi- nashonal pa terminalnan. “Pa merka- Refineria Isla kaminda el a traha te ku
na. Tur ta sali via barkunan grandi. E do internashonal bo mester di ISO pa desèmber aña 2014 i a kumpli 25 aña Kresementu
transakshonnan di BOPEC ta entre ta sertifiká. Ku ISO bo tin defensa di den servisio na novèmber e aña ei. El For di e kombersashon ku Eth-
Boneiru, Merka i Lehano Oriente. E kualifikashon. Rienhart a kuminsá a kumpli ku diferente reto den su kare- ward Manuel na 2015 por a konkluí
terminal na Bahamas ta di hür pa Pd- prepará nos pa por dokumentá tur kos ra. Na Isla el a outomatisá sigur 70 pa ku sigur tin espasio pa BOPEC krese
VSA. Asina tambe tin un relashon ku riba papel. Nos a siña hopi for di dje.” 75 porshentu di e plantanan den un na Boneiru. Manuel: “Si bo no krese
Isla i COT na Kòrsou. Edseline Dam- Otro manager di BOPEC ku Edse- periodo di 10 aña. bo ta bai den direkshon pa keda mes-
mers: “Si nos mester di ayudo nan t’ei line Dammers por menshoná ta Jose Tambe el a traha den e departa- kos òf muri. BOPEC ta pasando den
pa nos. Tabatin un temporada ku no Aulacio. Pa Edseline e tabata un per- mentu di planifikashon operashonal un transformashon. E kompania ta
tabatin kontakto. Pero nos terminal sona hopi amabel i sosial. “E tabata i di barku dje e refineria. Ta trata di trahando aselerá pa kumpli ku regla.
manager aktual Ethward Manuel a bin gusta nos kultura. E tabata toka kuarta plan operashonal pa kumpli ku benta For di 2010 ku nos a bira parti di Hu-
di COT i Isla. Nos lo bai bèk manera i kanta tambe.” di produkto di PDVSA na su klien- landa, a bin regulashon oropeo nobo.
nos tabata semper. Nos lo tene kon- tenan. El a laborá tambe den e de- Gobièrnu Hulandes a duna BOPEC
takto ku e otro islanan i pa kualke BOPEC lo keda partamentu di programashon di Isla i un lisensia ku denter di 10 aña nos
ayudo nan lo t’ei pa nos i nos pa nan.” Ethward Manuel na 2015 tabata a keda enkargá ku proyektonan rondó tin ku hasi kambio pa por adaptá na e
general manager di BOPEC, den un di Bullenbaai. “Mi mester a traha un reglanan oropeo. Den e promé sinku
Medio ambiente tempu ku BOPEC tabata pasando modelo pa kombertí parti di e termi- aña no a tuma niun akshon grandi aki
“BOPEC tin hopi atenshon pa me- den un transformashon total. Manuel nal pa eksportashon di produkto krudo na BOPEC. Den e kuater aña ku a so-
dio ambiente”, Edseline ta afirmá. Den ta traha ya kasi 30 aña den e mundu na lugá di us’é solamente pa warda bra nos tin ku aselerá e trabounan ku
komienso di BOPEC tabata krítika riba petrolero. El a kuminsá su karera na produkto di Isla. Mi tabata forma par- a kai atras pa adaptá nos mes na e
e terminal, pasobra a bisa ku lo e daña Refineria Isla. Despues el a pasa pa ti di e tim ku a hasi e investigashon. normanan oropeo òf di API.”
medio ambiente. “Nos tin bista pa me- PDVSA. Despues mi a haña e enkargo pa im- Pa loke ta trata invershon, chèns ta
dio ambiente pa motibu di e lisensia “E aporte di BOPEC na ekonomia plementá e modelo na Bullenbaai. Na grandi ku Boneiru ta bin na remarke
ku nos ta bai haña. Nos ta masha kou- di Boneiru ta grandi i nos lo sigui apor- 2006 nos a kaba implementá esaki.” pa ekspandé, asina Manuel ta bisa.
teloso pa zeta no bai laman. Nos ta tá tambe. BOPEC ta kumpli 40 aña na Manuel a keda Bullenbaai pa start otro PDVSA ta hür bastante lokalidat den
purba na evitá i trata na no okashoná Boneiru i PDVSA a bin pa keda. Ya proyektonan. Karibe, pero nan no ta propiedat di
niun derame. Pasobra nos ta pegá ku kaba nos ta hasiendo proposishon- Na 2011 Ethward Manuel a muda PDVSA mes. BOPEC sí ta shen por-
Gotomeer i ku laman. Nos no ke pa nan pa PDVSA hasi ekspanshon di e bai e terminal di Isla na Emmastad. shentu di PDVSA. “E idea ta ku si tin
Despues el a haña otro reto riba su ku hasi invershon, lo hasié den bo
kaminda laboral ora su superiornan propio negoshi. Ta hür na Bahamas,
a pidié na 2014 pa yuda na Boneiru, Sint Eustatius, Valero na Aruba, pero
debí na diferente akontesimentu na tur ta di otro kompania. Si ta bai tin
BOPEC e temporada ei. ekspanshon ta hasi esaki na Boneiru.
Ya esaki ta papiá.”
Siguridat Ekspanshon di tanki pa warda
“Siguridat ta na promé lugá den krudo lo nifiká mas aktividat komersial
BOPEC”, Manuel ta afirmá ora a pa Boneiru. Manuel ta kere ku PDVSA
puntr’é kon PDVSA ta mira e nor- lo sigui krese den e mundu petrolero,
manan di siguridat den operashon di anke preis di petroli ta baha mundial-
e terminal. “Siguridat no ta number un mente. E no ta preokupá ku futuro di
pa BOPEC so, pero pa tur terminal BOPEC. “Refinerianan ta sigui produ-
òf refineria en general. Pasobra si bo sí fuel, plantanan di elektrisidat ta drai
hasi un fayo den siguridat e por kosta i nan mester di fuel, outonan ta kore
bida no di bo so, sino tambe di bo so- i nan mester di gasolin. Refinerianan
brá koleganan. Pues sea PDVSA òf mester sigui traha. Miéntras tin pros-
kualke otro kompania internashonal esamentu di petroli, BOPEC lo sigui
ta operá un refineria, siguridat mes- drai.”
ter ta na promé lugá. Bo ta traha ku BOPEC ta, huntu ku Cargill ,un di e
produktonan petrolero ku por kima òf kompanianan mas grandi di Boneiru,
eksplotá.” aparte di gobièrnu.
Ethward Manuel a tuma su trabou Manuel na 2014: “Nos ta kontribuí
hopi na serio. For di momentu ku el grandemente na ekonomia di Boneiru.
a drenta na 2014 el a kuminsá traha Kada bes ku un barku yega tin ma-
riba komunikashon na BOPEC. Último sha hopi aktividat na BOPEC, loke ta
añanan bastante kos ménos positivo pone agensianan di barku haña bida.
a pasa na BOPEC. Manuel ya a ku- BOPEC ta importá diferente material
minsá ehekutá un maneho pa trese i produkto. Barkunan mester di ku-
trankilidat bèk na e kompania. Ya minda, gobièrnu ta haña impuesto,
empleadonan di BOPEC ta bisa ku nan ta hür outo i bankonan ta hasi
nan ta nota kambionan positivo bou di transakshon. Tur hende ku ta empleá
mando di Manuel. na BOPEC ta haña salario ku nan por
“Semper mi a konsentrá masha usa bèk den ekonomia. Pues e aporte
hopi riba komunikashon. Hopi bia di BOPEC na ekonomia di Boneiru ta
falta di komunikashon den kualke or- basta grandi i nos lo sigui aportá tam-
ganisashon, asosashon òf na kas por be.”
trese tenshonnan innesesario den un
kompania. Loke a sosodé aki den BO- --- FIN DI SERI --
PEC mi ta kere tabata pa falta di ko-
munikashon. Aki ta trata di un meskla