Page 29 - AM210626
P. 29

7
                        Djabièrnè 25 yüni 2021


       aki mes, a traha e konstrukshonnan  dron ei mester muri; bo mester kita e
       enorme aki dor di trabou obligatorio,  maldat for di meimei di bo”.
       mará na kontrato, na e fáraonan.       Pero tambe por a kumpra katibu
          Na Boneiru tambe e fenómeno  for di e poblashonnan alrededor di
       aki, den dokumentonan indiká komo  Palestina. E katibunan no hudiu pa
       ‘herendiensten’, tabata eksistí. Na  semper tabata keda propiedat di e
       momentu ku mester  a karga por  kumpradó i por a traspasá nan komo
       ehèmpel barkunan ku salu tabata  propiedat hereditario na e heredero-
       obligá e indjannan, ku no tabata ka-  nan dje doño.
       tibu, pa hasi e trabounan aki. Pero    Den Levítiko 25:44-46 ta trata
       nan  tabata risibí  pago den forma  esaki dje siguiente forma: “Pa loke
       di ròm i maishi. Sinembargo tabata  ta trata bo esklabonan hòmber i
       keda trabou fòrsá, anke mará na un  muhé ku bo tin – bo mag buska
       periodo.                            esklabonan ku hòmber i muhé for di
          Tambe den China di antiguo e  e nashonnan pagano ku ta keda rònt
       masa  grandi  di  poblashon  tabata  di boso. Tambe di e yunan di esnan
       konsistí di asina yamá kampesino-   ku ta keda biba pa un tempu komo
       nan liber, pero en realidat nan posi-  stranhero meimei di boso, ta for di
       shon sinembargo hopi bia no òf kasi  nan boso mag kumpra nan, i for di
       no tabata diferensiá for  di e status  nan famianan ku ta serka boso, ku
       di katibu.                          nan lo engendrá den boso tera; nan
                                           tambe por bira boso propiedat. Boso
                      Beibel               por duna nan komo herensia na
          Beibel tin hopi teksto ku ta referí  boso tera; nan tambe por bira boso
       na katibu, sklabitut i komersio di kati-  propiedat; boso por usa nan komo
       bu. Hagar, e muhé djafó di Abraham,  esklabo permanente. Ma enkuanto
       tabata un katibu egipsio ku a dun’é  boso paisanonan, e yunan di Israel,
       su promé yu hòmber, Ismael.         boso no mester goberná riba otro ku
          Na sierto momentu henter e po-   severidat”.
       blashon hudiu a resultá den sklabitut
       na Egipto. Moises a logra saka e ka-          Tèstamènt Nobo
       tibunan  aki  for  di  Egipto  i  kondusí   Den Tèstamènt  Nobo tambe
       nan na e tera primintí, loke ketu bai  e tópiko di sklabitut ta bini dilanti
       hudiunan ta rekordá ku selebrashon  prominentemente. Hesus ta duna
       di Pascha, nan fi esta di Pasku.    diferente parábola den kua ta papia
          Beibel ta duna reglanan eksten-  tokante katibu i nan doño òf mae-
       so pa trato di  katibu.  Asina,  segun  stronan, pero e no ta desaprobá
       Tèstamènt  Bieu,  tabata  prohibí  pa  sklabitut eksplísitamente.
       mantené hudiunan pa semper den         Mayoria  di e versonan den
       sklabitut. Den Éksodo 21:1 te ku  Tèstamènt  Nobo  den  kua  ta  men-
       21:4 por lesa: “Si bo kumpra un esk-  shoná e katibu direktamente ta in-
       labo hebreo, e mester sirbi seis aña  diká ku nan mester someté nan mes
       largu, ma di shete aña e mester sali  den  nan  suerte  i  ku  nan  mester  ta
       liber, sin paga nada. Si e bin su so, e  obediente na nan maestro.  Entre
       mester sali bai su so; si e ta esposo  otro den Lukas 12:47: “I e esklabo
       di un esposa, su esposa mester sali  ei ku tabata konosé e boluntat di su
       bai huntu kuné. Si su shon dun’é un  shon, ma no a prepará su mes, ni
       esposa, i esaki haña yu hòmbernan  a hasi di akuerdo ku su boluntat, lo
       òf yu muhénan p’e, e esposa ku su  haña hopi sota, ma esun ku no taba-
       yunan lo pertenesé na e shon di e  ta sa esei, i a hasi kosnan ku meresé
       esposa., i e hòmber mester sali bai  sota, lo haña poko sota. I di kada un,
       su so”.                             na kende hopi a wòrdu duná, hopi
          Mas aleu den Éksodo ta regulá  lo wòrdu eksigí; i esun ku hopi a
       benta di yu muhénan di katibu muhé.  wòrdu konfi á na dje, di esei nan lo
       Esaki por lesa den Éksodo 21:7 pa  eksigí muchu mas”. Den 1 Timoteo
       21:11: “I si un hòmber bende su yu  6:1-2 ta pará skirbí: “Laga tur ku ta
       muhé komo esklabo, esaki no mes-    kai bou di yugo komo esklabo kon-
       ter sali liber manera e esklabonan  siderá nan mes e shonnan digno di
       hòmber ta hasi. Si e no ta agradá  tur honor, pa e nòmber di Dios i e
       su shon ku a destin’é pa su mes,  doktrina no wòrdu blasfemá.  Laga
       e ora ei e shon mester lag’é wòrdu  esnan ku tin kreyentenan komo nan
       redimí. E no tin outoridat pa bend’é  shon no falta rèspèt ku nan, paso-
       ku un pueblo, pa motibu ku el a trata  bra nan ta ruman, ma laga nan sirbi
       kuné na un manera traishonero, si e  nan mas mihó ainda, pasobra esnan
       destin’é pa su yu hòmber, e mester  ku  ta  disfrutá  di  e  benefi sio  di  nan
       trat’é segun e derecho di yu muhé.  sirbishi ta kreyentenan i stimánan.
       Si e tuma un otro muhé pa su mes,  Siña i prediká e prinsipionan aki”.
       e no mag redusí su kuminda, su  Den 1 Pedro 2:18-19: “Sirbidónan,
       paña ni su derechonan matrimonial,  sea sumiso na boso shonnan ku tur
       si e nòmber no hasi e tres kosnan  rèspèt, no solamente na esnan ku ta
       aki p’e, e mester sali liber, sin paga  bon i suave, ma tambe na esnan ku
       plaka.”                             ta trabahoso. Pasobra esaki lo haña
                                           aprobashon, si pa motibu di konsen-
                  Deuteronomio             shi pa ku Dios un hende wanta pena
          Den Deuteronomio 24:7 ta skirbí:  ora ku e ta sufri inhustamente”. Tin
       “Si un hende hañá ta sekuestrá un  mas versíkulo di Beibel ku ta referí
       di su paisanonan for di e yunan di  na sklabitut, entre otro Tito 2:9-10 i
       Israel, i e maltrat’é òf bend’é, e la-  Efesionan 6:5.
   24   25   26   27   28   29   30   31   32   33   34