Page 29 - AM210626
P. 29
7
Djabièrnè 25 yüni 2021
aki mes, a traha e konstrukshonnan dron ei mester muri; bo mester kita e
enorme aki dor di trabou obligatorio, maldat for di meimei di bo”.
mará na kontrato, na e fáraonan. Pero tambe por a kumpra katibu
Na Boneiru tambe e fenómeno for di e poblashonnan alrededor di
aki, den dokumentonan indiká komo Palestina. E katibunan no hudiu pa
‘herendiensten’, tabata eksistí. Na semper tabata keda propiedat di e
momentu ku mester a karga por kumpradó i por a traspasá nan komo
ehèmpel barkunan ku salu tabata propiedat hereditario na e heredero-
obligá e indjannan, ku no tabata ka- nan dje doño.
tibu, pa hasi e trabounan aki. Pero Den Levítiko 25:44-46 ta trata
nan tabata risibí pago den forma esaki dje siguiente forma: “Pa loke
di ròm i maishi. Sinembargo tabata ta trata bo esklabonan hòmber i
keda trabou fòrsá, anke mará na un muhé ku bo tin – bo mag buska
periodo. esklabonan ku hòmber i muhé for di
Tambe den China di antiguo e e nashonnan pagano ku ta keda rònt
masa grandi di poblashon tabata di boso. Tambe di e yunan di esnan
konsistí di asina yamá kampesino- ku ta keda biba pa un tempu komo
nan liber, pero en realidat nan posi- stranhero meimei di boso, ta for di
shon sinembargo hopi bia no òf kasi nan boso mag kumpra nan, i for di
no tabata diferensiá for di e status nan famianan ku ta serka boso, ku
di katibu. nan lo engendrá den boso tera; nan
tambe por bira boso propiedat. Boso
Beibel por duna nan komo herensia na
Beibel tin hopi teksto ku ta referí boso tera; nan tambe por bira boso
na katibu, sklabitut i komersio di kati- propiedat; boso por usa nan komo
bu. Hagar, e muhé djafó di Abraham, esklabo permanente. Ma enkuanto
tabata un katibu egipsio ku a dun’é boso paisanonan, e yunan di Israel,
su promé yu hòmber, Ismael. boso no mester goberná riba otro ku
Na sierto momentu henter e po- severidat”.
blashon hudiu a resultá den sklabitut
na Egipto. Moises a logra saka e ka- Tèstamènt Nobo
tibunan aki for di Egipto i kondusí Den Tèstamènt Nobo tambe
nan na e tera primintí, loke ketu bai e tópiko di sklabitut ta bini dilanti
hudiunan ta rekordá ku selebrashon prominentemente. Hesus ta duna
di Pascha, nan fi esta di Pasku. diferente parábola den kua ta papia
Beibel ta duna reglanan eksten- tokante katibu i nan doño òf mae-
so pa trato di katibu. Asina, segun stronan, pero e no ta desaprobá
Tèstamènt Bieu, tabata prohibí pa sklabitut eksplísitamente.
mantené hudiunan pa semper den Mayoria di e versonan den
sklabitut. Den Éksodo 21:1 te ku Tèstamènt Nobo den kua ta men-
21:4 por lesa: “Si bo kumpra un esk- shoná e katibu direktamente ta in-
labo hebreo, e mester sirbi seis aña diká ku nan mester someté nan mes
largu, ma di shete aña e mester sali den nan suerte i ku nan mester ta
liber, sin paga nada. Si e bin su so, e obediente na nan maestro. Entre
mester sali bai su so; si e ta esposo otro den Lukas 12:47: “I e esklabo
di un esposa, su esposa mester sali ei ku tabata konosé e boluntat di su
bai huntu kuné. Si su shon dun’é un shon, ma no a prepará su mes, ni
esposa, i esaki haña yu hòmbernan a hasi di akuerdo ku su boluntat, lo
òf yu muhénan p’e, e esposa ku su haña hopi sota, ma esun ku no taba-
yunan lo pertenesé na e shon di e ta sa esei, i a hasi kosnan ku meresé
esposa., i e hòmber mester sali bai sota, lo haña poko sota. I di kada un,
su so”. na kende hopi a wòrdu duná, hopi
Mas aleu den Éksodo ta regulá lo wòrdu eksigí; i esun ku hopi a
benta di yu muhénan di katibu muhé. wòrdu konfi á na dje, di esei nan lo
Esaki por lesa den Éksodo 21:7 pa eksigí muchu mas”. Den 1 Timoteo
21:11: “I si un hòmber bende su yu 6:1-2 ta pará skirbí: “Laga tur ku ta
muhé komo esklabo, esaki no mes- kai bou di yugo komo esklabo kon-
ter sali liber manera e esklabonan siderá nan mes e shonnan digno di
hòmber ta hasi. Si e no ta agradá tur honor, pa e nòmber di Dios i e
su shon ku a destin’é pa su mes, doktrina no wòrdu blasfemá. Laga
e ora ei e shon mester lag’é wòrdu esnan ku tin kreyentenan komo nan
redimí. E no tin outoridat pa bend’é shon no falta rèspèt ku nan, paso-
ku un pueblo, pa motibu ku el a trata bra nan ta ruman, ma laga nan sirbi
kuné na un manera traishonero, si e nan mas mihó ainda, pasobra esnan
destin’é pa su yu hòmber, e mester ku ta disfrutá di e benefi sio di nan
trat’é segun e derecho di yu muhé. sirbishi ta kreyentenan i stimánan.
Si e tuma un otro muhé pa su mes, Siña i prediká e prinsipionan aki”.
e no mag redusí su kuminda, su Den 1 Pedro 2:18-19: “Sirbidónan,
paña ni su derechonan matrimonial, sea sumiso na boso shonnan ku tur
si e nòmber no hasi e tres kosnan rèspèt, no solamente na esnan ku ta
aki p’e, e mester sali liber, sin paga bon i suave, ma tambe na esnan ku
plaka.” ta trabahoso. Pasobra esaki lo haña
aprobashon, si pa motibu di konsen-
Deuteronomio shi pa ku Dios un hende wanta pena
Den Deuteronomio 24:7 ta skirbí: ora ku e ta sufri inhustamente”. Tin
“Si un hende hañá ta sekuestrá un mas versíkulo di Beibel ku ta referí
di su paisanonan for di e yunan di na sklabitut, entre otro Tito 2:9-10 i
Israel, i e maltrat’é òf bend’é, e la- Efesionan 6:5.