Page 51 - AM201211
P. 51

asa ra   di  es m er 2 2
       18                                                                                    Djabièrnè 11 desèmber 2020                      1


          E  Aña Litúrgiko òf                                                                                             ritonan ta yen di nifikashon,
       Kalènder Litúrgiko ta e sik-        Splikashon di Aña Litúrgiko                                                    ta pesei ta urgí pa prepará bo
       lo di selebrashonnan litúrgi-                                                                                      mes bon.
       ko durante e aña di iglesian-                                 Promé parti
       an kristian, ku ta determiná                                                                                         4.1. DJADUMINGU DI
       ki ora ta selebrá fiestanan,                                                                                       RAMA:
       memorialnan i solemnidat-    mart i 25 di aprel.         terminá ku e Fiesta di Bout- di kombershon pa libra nos     Den e proseshon di ra-
       nan i kua porshonnan di                                  ismo di Señor, i despues nos di e hòmber bieu. Tempu di manan nos ta rekordá e en-
       skrituranan mester ser lesá.    Siendo e fiesta mas im- ta kuminsá ku e promé parti orashon, penitensia i karidat. trada di Hesus di Herusalèm,
       Iglesia oksidental (Katóliko  portante di liturgia, Ta sele- di e asina yamá Tempu Or-                             kaminda ta desaroyá e echo-
       i evangéliko) i esun oriental  brá Pasku di Resurekshon pa dinario ku ta ekstendé te ku e  4. SIMAN SANTU          nan di Pasku di Resurekshon.
       (Òrtodòks) tin distinto fecha-  50 dia, for di djadumingu di djamars promé ku djarason   E ta e siman mas impor- Hendenan tabata  aklamá
       nan pa e distinto fiestanan  Pasku di Resurekshon te na di Shinishi.                  tante di aña, ku ningun kris- Hesus: “Hosana”. E koló
       pero e sekuensia ta esensial-  Pentekòster.  Segun e liturg-                          tian lo por falta. Nos ta re- tabata rekordá Hesus Rei
       mente mesun kos.             ia aktual, Kuaresma ta ter-    3. KUARESMA:              kordá e akontesimentunan (Mt. 27,28).
                                    miná atardi di Djaweps San-    Periodo di kuarenta dia ku grandi ku Dios a hasi pa
          Den e sírkulo di e aña ta  tu ku e  liturgia di Sena di ta presedé i prepará Pasku di amor pa nos: Pashon, morto  Ta sigui otro siman ku e
       desaroyá henter e misterio di  Señor ku ta duna komienso Resurekshon, similar ku e 40 i resurekshon di Hesus. E di dos parti
       Kristu, for di  Enkarnashon i  na e Triduo Paskual.  Bièrnè dianan ku Kristu a yuna i a
       Pasku di Nasementu te na     Santu ta hasi e “yuna resa den desierto. Iglesia ta
       Asenshon, Pentekòster i e es-  Paskual” ku ta kontinuá djas- proponé un gran katisashi
       pektativa di e dichoso sper-  abra santu, preparatorio pa litúrgiko tokante Boutismo
       ansa i binida di Señor. E ko-  e gran selebrashon Paskual. pa renobá nos ser di yunan
       mienso i ritmo di e Aña      E triduo kulminá den e Vig- di Dios, i tokante penitensia
       Litúrgiko ta distinto di e aña  ilia Paskual di djasabra ano- pa semper biba komo hende-
       sivil, òf di esun eskolar, òf  chi.                      nan nobo, ya ku ta rekonsil-
       di esun  komersial.                                      iashon ku Dios i ku e ruman-
                                       E promé ocho dianan di nan i e ta e medio di Puri-
          E Aña Litúrgiko ta dividí  Pasku di Resurekshon tin e fikashon. E ta sigui un reko-
       den vários período, yamá     oktavo i ta ser selebrá komo rido manera Hesus, kargan-
       tempunan litúrgiko:          solemnidatnan di Señor. Ta do ku e Krus: “Que no se
          * Tempu di Atvènt         usa e awa bendishoná den haga mi voluntad sino la
          *  Tempu di Pasku di      Vigilia Paskual  pa boutis- tuya” (Lk 22,43). E ta tempu
       Nasementu                    monan den henter tempora-
          * Promé parti di Tempu    da di Pasku di Resurekshon.                       Bo tabata sa ku...
       Ordinario
          * Tempu di Kuaresma          Riba e di 40 dia di Pasku  ·  Den liturgia, awa ta un símbolo eksterior di e puresa interior.
          * Triduo Paskual          di Resurekshon ta selebrá
          *  Tempu di Pasku di      Asenshon di Señor i e 9 di-   ·  Den Santa Misa, algun gota di awa ta meskla ku biña pa indiká e union de Kristu i
       Resurekshon                  anan di  Asenshon pa             e fielnan i e sanger i e awa ku a brota for di kurason di Kristu riba krus.
          * Di dos parti di Tempu   Pentekòster (e novena orig-
       Ordinario                    inal) ta dianan di intenso    ·  Bendishon ku awa ta ser utilisá komo signo ku ta rekordá nos e boutismo. Ta
                                    preparashon pa binida di         utilis’é den  misa den okashonnan spesial, manera Vigilia Paskual, kasamentu i
          Den kada tempu litúrgiko,  Spiritu Santu.                  entiero.
       e saserdote ta bisti ku kasuya                             ·  Den hebreo, “Amèn” ta pertenesé na e mesun rais ku e palabra “kere”.
       di diferente koló:              Periodonan  di Aña
          • Blanku ta nifiká alegria  Litúrgiko:                  ·  Kima sensia ta nifiká selo i fervor; su fragansia: virtut; e huma ku ta bai na laira: e
       i puresa. Ta utilis’é den tem-                                orashonnan ta subi bai shelu.
       pu di Pasku di Nasementu i      1. ATVÈNT:
       Pasku di Resurekshon            E ta konsistí di kuater si-  ·  Epifania ta nifiká “manifestashon”, ta p’esei Iglesia ta selebrá komo Epifania di
          • Bèrdè ta nifiká speran-  man ku ta prepará pa Pasku      Hesus tres evento: su Epifania dilanti e Reinan Mago, su Epifania den Boutismo,
       sa. Ta utilis’é den tempu or-  di Nasementu. Su tema sen-     su Epifania den e kasamentu na Kaná.
       dinario                      tral ta selebrashon di e Bini-
          • Lila ta nifiká luto i pen-  da di Señor. Ta rekordá su  ·  Epifania di Hesus dilanti e Reinan Mago ta simbolisá su manifestashon na e paga-
       itensia. Ta us’é den Atvènt,  binida nasiendo den Bètle-      nonan; su Epifania den Boutismo su manifestashon na e hudiunan i su Epifania den
       Kuaresma i Siman             hèm i su binida glorioso na      e kasamentu na Kaná su manifestashon na su disipelnan.
          • Kòrá ta nifiká kandela  final di Historia.
       di Spiritu Santu i martirio. Ta                            ·  Den konsagrashon di altarnan nan tabata pone un relikia di mártir.
       utilis’é den fiestanan si san-  2. PASKU DI NASE-
       tunan mártir i den           MENTU:                        ·  Abraham ta rekonosé komo tata dor di tur religion monoteista: hudiu, kristian,
       Pentekòster.                    E ta abarká Pasku di          musulman.
                                    Nasementu i Epifania. E ta
          E  Aña Litúrgiko ta       kuminsá dia 24 di desèmber    ·  Santoli ta e zeta di oleifi bendishoná dor di e obispu di e diósesis pa e uso den e
       kuminsá riba e promé dja-    atardi i ta terminá ku fiesta    sakramentu di Huntamentu di Enfermonan. Awor ta permití zeta di tur mata i bend-
       dumingu di Atvènt, den e     di Boutismo di Señor, e dja-     ishon di un saserdote outorisá i, den kaso di emergensia, pa kualkier saserdote.
       liturgia romano.             dumingu despues di Epifa-
                                    nia. E Nasementu ta presentá  ·  Pa Iglesia renchi tin vários nifikashon: e ta ser usá komo parti di e emblemanan di
          El eje di e Aña litúrgiko  su mes den dos aspekto: He-     obispunan, etc.; e sùrnan ta us’é pa indiká nan konsagrashon total na Dios i na
       ta Pasku di Resurekshon. Ig-  sus Salbador ta don di Tata     Iglesia; i den matrimonio, e tei komo e símbolo di amor i union sin prinsipio ni fin
       lesia Romano ta determiná    (Pasku di Nasementu), su         entre hòmber i muhé.
       selebrashon di Pasku di      salbashon ta pa tur hende
       Resurekshon riba e djadum-   (Epifania). Nos ta rekonos’é  ·  Alfa (A) i Omega (W) ta e promé i último di e lèternan di alfabèt griego, respek-
       ingu despues di e promé luna  komo Yu di Dios ku ta hasi      tivamente. Ta utilisá nan pa simbolisá e eternidat di Dios (Ap 1, 8) i e divinidat i
       yen despues di e equinoccio  nos yunan adoptivo. E ta         eternidat di Kristu, prinsipio i fin di tur kos (Ap 21, 6). Uso di e lèternan aki komo
       di primavera. E djadumingu   tempu di alegria ku ta yega      monograma di Kristu a originá aproksimadamente den siglo IV.
       akí semper ta kai entre 22 di  te na Epifania i despues ta
   46   47   48   49   50   51   52   53