Page 51 - AM201211
P. 51
asa ra di es m er 2 2
18 Djabièrnè 11 desèmber 2020 1
E Aña Litúrgiko òf ritonan ta yen di nifikashon,
Kalènder Litúrgiko ta e sik- Splikashon di Aña Litúrgiko ta pesei ta urgí pa prepará bo
lo di selebrashonnan litúrgi- mes bon.
ko durante e aña di iglesian- Promé parti
an kristian, ku ta determiná 4.1. DJADUMINGU DI
ki ora ta selebrá fiestanan, RAMA:
memorialnan i solemnidat- mart i 25 di aprel. terminá ku e Fiesta di Bout- di kombershon pa libra nos Den e proseshon di ra-
nan i kua porshonnan di ismo di Señor, i despues nos di e hòmber bieu. Tempu di manan nos ta rekordá e en-
skrituranan mester ser lesá. Siendo e fiesta mas im- ta kuminsá ku e promé parti orashon, penitensia i karidat. trada di Hesus di Herusalèm,
Iglesia oksidental (Katóliko portante di liturgia, Ta sele- di e asina yamá Tempu Or- kaminda ta desaroyá e echo-
i evangéliko) i esun oriental brá Pasku di Resurekshon pa dinario ku ta ekstendé te ku e 4. SIMAN SANTU nan di Pasku di Resurekshon.
(Òrtodòks) tin distinto fecha- 50 dia, for di djadumingu di djamars promé ku djarason E ta e siman mas impor- Hendenan tabata aklamá
nan pa e distinto fiestanan Pasku di Resurekshon te na di Shinishi. tante di aña, ku ningun kris- Hesus: “Hosana”. E koló
pero e sekuensia ta esensial- Pentekòster. Segun e liturg- tian lo por falta. Nos ta re- tabata rekordá Hesus Rei
mente mesun kos. ia aktual, Kuaresma ta ter- 3. KUARESMA: kordá e akontesimentunan (Mt. 27,28).
miná atardi di Djaweps San- Periodo di kuarenta dia ku grandi ku Dios a hasi pa
Den e sírkulo di e aña ta tu ku e liturgia di Sena di ta presedé i prepará Pasku di amor pa nos: Pashon, morto Ta sigui otro siman ku e
desaroyá henter e misterio di Señor ku ta duna komienso Resurekshon, similar ku e 40 i resurekshon di Hesus. E di dos parti
Kristu, for di Enkarnashon i na e Triduo Paskual. Bièrnè dianan ku Kristu a yuna i a
Pasku di Nasementu te na Santu ta hasi e “yuna resa den desierto. Iglesia ta
Asenshon, Pentekòster i e es- Paskual” ku ta kontinuá djas- proponé un gran katisashi
pektativa di e dichoso sper- abra santu, preparatorio pa litúrgiko tokante Boutismo
ansa i binida di Señor. E ko- e gran selebrashon Paskual. pa renobá nos ser di yunan
mienso i ritmo di e Aña E triduo kulminá den e Vig- di Dios, i tokante penitensia
Litúrgiko ta distinto di e aña ilia Paskual di djasabra ano- pa semper biba komo hende-
sivil, òf di esun eskolar, òf chi. nan nobo, ya ku ta rekonsil-
di esun komersial. iashon ku Dios i ku e ruman-
E promé ocho dianan di nan i e ta e medio di Puri-
E Aña Litúrgiko ta dividí Pasku di Resurekshon tin e fikashon. E ta sigui un reko-
den vários período, yamá oktavo i ta ser selebrá komo rido manera Hesus, kargan-
tempunan litúrgiko: solemnidatnan di Señor. Ta do ku e Krus: “Que no se
* Tempu di Atvènt usa e awa bendishoná den haga mi voluntad sino la
* Tempu di Pasku di Vigilia Paskual pa boutis- tuya” (Lk 22,43). E ta tempu
Nasementu monan den henter tempora-
* Promé parti di Tempu da di Pasku di Resurekshon. Bo tabata sa ku...
Ordinario
* Tempu di Kuaresma Riba e di 40 dia di Pasku · Den liturgia, awa ta un símbolo eksterior di e puresa interior.
* Triduo Paskual di Resurekshon ta selebrá
* Tempu di Pasku di Asenshon di Señor i e 9 di- · Den Santa Misa, algun gota di awa ta meskla ku biña pa indiká e union de Kristu i
Resurekshon anan di Asenshon pa e fielnan i e sanger i e awa ku a brota for di kurason di Kristu riba krus.
* Di dos parti di Tempu Pentekòster (e novena orig-
Ordinario inal) ta dianan di intenso · Bendishon ku awa ta ser utilisá komo signo ku ta rekordá nos e boutismo. Ta
preparashon pa binida di utilis’é den misa den okashonnan spesial, manera Vigilia Paskual, kasamentu i
Den kada tempu litúrgiko, Spiritu Santu. entiero.
e saserdote ta bisti ku kasuya · Den hebreo, “Amèn” ta pertenesé na e mesun rais ku e palabra “kere”.
di diferente koló: Periodonan di Aña
• Blanku ta nifiká alegria Litúrgiko: · Kima sensia ta nifiká selo i fervor; su fragansia: virtut; e huma ku ta bai na laira: e
i puresa. Ta utilis’é den tem- orashonnan ta subi bai shelu.
pu di Pasku di Nasementu i 1. ATVÈNT:
Pasku di Resurekshon E ta konsistí di kuater si- · Epifania ta nifiká “manifestashon”, ta p’esei Iglesia ta selebrá komo Epifania di
• Bèrdè ta nifiká speran- man ku ta prepará pa Pasku Hesus tres evento: su Epifania dilanti e Reinan Mago, su Epifania den Boutismo,
sa. Ta utilis’é den tempu or- di Nasementu. Su tema sen- su Epifania den e kasamentu na Kaná.
dinario tral ta selebrashon di e Bini-
• Lila ta nifiká luto i pen- da di Señor. Ta rekordá su · Epifania di Hesus dilanti e Reinan Mago ta simbolisá su manifestashon na e paga-
itensia. Ta us’é den Atvènt, binida nasiendo den Bètle- nonan; su Epifania den Boutismo su manifestashon na e hudiunan i su Epifania den
Kuaresma i Siman hèm i su binida glorioso na e kasamentu na Kaná su manifestashon na su disipelnan.
• Kòrá ta nifiká kandela final di Historia.
di Spiritu Santu i martirio. Ta · Den konsagrashon di altarnan nan tabata pone un relikia di mártir.
utilis’é den fiestanan si san- 2. PASKU DI NASE-
tunan mártir i den MENTU: · Abraham ta rekonosé komo tata dor di tur religion monoteista: hudiu, kristian,
Pentekòster. E ta abarká Pasku di musulman.
Nasementu i Epifania. E ta
E Aña Litúrgiko ta kuminsá dia 24 di desèmber · Santoli ta e zeta di oleifi bendishoná dor di e obispu di e diósesis pa e uso den e
kuminsá riba e promé dja- atardi i ta terminá ku fiesta sakramentu di Huntamentu di Enfermonan. Awor ta permití zeta di tur mata i bend-
dumingu di Atvènt, den e di Boutismo di Señor, e dja- ishon di un saserdote outorisá i, den kaso di emergensia, pa kualkier saserdote.
liturgia romano. dumingu despues di Epifa-
nia. E Nasementu ta presentá · Pa Iglesia renchi tin vários nifikashon: e ta ser usá komo parti di e emblemanan di
El eje di e Aña litúrgiko su mes den dos aspekto: He- obispunan, etc.; e sùrnan ta us’é pa indiká nan konsagrashon total na Dios i na
ta Pasku di Resurekshon. Ig- sus Salbador ta don di Tata Iglesia; i den matrimonio, e tei komo e símbolo di amor i union sin prinsipio ni fin
lesia Romano ta determiná (Pasku di Nasementu), su entre hòmber i muhé.
selebrashon di Pasku di salbashon ta pa tur hende
Resurekshon riba e djadum- (Epifania). Nos ta rekonos’é · Alfa (A) i Omega (W) ta e promé i último di e lèternan di alfabèt griego, respek-
ingu despues di e promé luna komo Yu di Dios ku ta hasi tivamente. Ta utilisá nan pa simbolisá e eternidat di Dios (Ap 1, 8) i e divinidat i
yen despues di e equinoccio nos yunan adoptivo. E ta eternidat di Kristu, prinsipio i fin di tur kos (Ap 21, 6). Uso di e lèternan aki komo
di primavera. E djadumingu tempu di alegria ku ta yega monograma di Kristu a originá aproksimadamente den siglo IV.
akí semper ta kai entre 22 di te na Epifania i despues ta