Page 28 - AWE0406_m_merged
P. 28

5
                        Djabièrnè 3 yüni 2022
        TCB ta invitá bartèndernan lokal pa inskribí




                  pa e “Diplomático Cocktail Challenge”





          KRALENDIJK  – Tour- di Boneiru ta para sentral.       bor, ekilibrio, presentashon
       ism Corporation Bonaire        Dia 15 di yüni 2022 Tiki  i inspirashon. Bo ta un
       (TCB) huntu ku Caribbean  &  Co  ta  organisá  un  bartènder i bo ta kla pa un
       Journal ta organisá e promé  Diplomatico Cocktail Chal- reto? Inskribí bo mes awor!
       Siman di Ròm Boneiru ku  lenge.                             Pa lesa e reglanan i in-
       ta tuma lugá for di 14 te 17   Riba e dia akí e mek- skribí i mas informashon,
       di yüni 2022. Un festival ku  sólogonan tòp di Boneiru  por manda un mail na mar-
       ta dura un siman kaminda e  ta enfrentá otro pa krea un  keting@tourismbonaire.
       mihó ‘premium’ ròmnan di  kòktel  úniko i sabroso.  Ta  com
       área karibense i e dinámiko  husga tur kòktel  a base di    E fecha mas tardá pa in-
       aktividatnan  gastronómiko  e siguiente kriterionan: sa- skribí ta 10 di yüni 2022.
        Playanan na Boneiru ta área públiko





                                 i aksesibel pa tur hende







          KRALENDIJK - Pa mo- e ‘binnenwater’-nan, i tam-       pertenesé na Estado òf na  ta  komprondé  eksakta- òf te kaminda un barera pa
       tibu ku den pasado a duna  be e islanan grandi i chikitu  un entidat públiko pa me- mente bou di un bich? Na  wanta laman ta kuminsá, òf
       tereno na èrfpagt a lo largo  i  e  sekunan  ku tin  den  e  dio  di hasi  traspaso, hipo- unda un bich ta kuminsá i  te kaminda pa hopi tempu
       di  kosta  i  a  konstruí  riba  awanan akí, ta propiedat di  teká, duna den uso òf otro  na unda e ta kaba? E Dekre- kaba tin konstrukshon.
       e terenonan  akí,  kostanan  e entidat  públiko kaminda  manera,  tin mester  di un  to Insular parke marino Bo-      Si tin situashon di kua bo
       kada bes ta bira ménos ak- nan ta situá.’                pèrmit spesial otorgá pa lei  neiru (A.B. 2010, no. 14)  ta pensa ku tòg nan ta hasi
       sesibel. Sinembargo tur        Doñonan di un pida  òf respektivamente  un or-         ta definí bich komo ‘e parti  akseso na bich imposibel, e
       playa na Boneiru ta tereno  tereno a lo largo di kosta  denansa insular’.             sin konstrukshon i (pa gran  ora ei bo por hasi pregunta
       públiko i no por redusí ak- hopi biaha  tin e tendensia     Den idioma hurídiko tin  parti) sin vegetashon, si- tokante esaki òf mèldu esa-
       seso liber na e bichnan akí  pa ekstendé loke ta separá  pará akinan ku no por kita e  tuá entre di un banda e liña  ki na Direktorado di Super-
       sin  mas. Esaki  ta  impor- nan  kurá,  e  muraya  òf  e  karakter públiko di un bich  normal di laman i di un otro  vishon i Mantenshon di Lei
       tante pa tur hende na Bo- trankera  a lo largo di nan  sin mas. Kolegio Ehekutivo  banda  e  kuminsamentu  di  di Entidat Públiko Boneiru
       neiru sa.                   tereno, te riba bich. Esaki  tampoko no por hasi esaki.  vegetashon natural sin int- na  number  di  telefòn  717
          E playanan di Bonei- ta  limitá  akseso  liber  na  e  Solamente  si Konseho In-   erupshon, o sea e base di e  5330.
       ru yama  formalmente,  ta  bich. Esaki pues no ta pèr-   sular den forma eksplísito  barera ku ta evitá ku laman
       propiedat  di  Entidat  Pú-  mití, pasobra e playanan di  stipulá  ku  a  duna  un  bich  ta subi tera, o sea kuminsa-        Anekso
       bliko Boneiru. Den artíkulo  ta públiko.                 por ehèmpel  na  èrfpagt  òf  mentu di e konstrukshon ku     Artíkulo 5:26 Buki di
       26, insiso 1 di Buki 5 di e    Den artíkulo  26, insiso  ku a hür òf bende esaki, es-  pa hopi tempu t’ei kaba.’   Lei Sivil BES
       Buki di Lei Sivil BES esaki  2 di Buki  5 di e Buki  di  aki  por  limitá  akseso  liber   Esaki  ta  nifiká:  bich  ta   1.Ta presumí ku e bich-
       ta stipulá komo lo siguien- Lei Sivil BES ta stipulá ku  na e bich. E ora ei e bich ei  kore for di e liña  normal  nan di laman, e suela bou di
       te: ‘Ta presumí ku e bich- ‘limitashon  di e karakter  no ta área públiko mas.        di laman te kaminda  ve- e ‘binnenwater’-nan, i tam-
       nan di laman, e suela bou di  públiko  di  bichnan  ku  ta   E pregunta ta keda: kiko  getashon natural ta kuminsá  be e islanan grandi i chikitu
                                                                                                                          i e sekunan ku tin den e
                                                                                                                          awanan akí, ta propiedat di
                                                                                                                          e entidat  públiko kaminda
                                                                                                                          nan ta situá.
                                                                                                                             2.Limitashon  di e kara-
                                                                                                                          kter públiko di bichnan ku
                                                                                                                          ta pertenesé na Estado òf na
                                                                                                                          un entidat públiko pa medio
                                                                                                                          di traspaso, hipoteká, duna
                                                                                                                          den uso òf otro manera, tin
                                                                                                                          mester di un pèrmit spesial
                                                                                                                          otorgá pa lei òf respektiva-
                                                                                                                          mente un ordenansa insular.
                                                                                                                             Tin  un  regla  mas  den  e
                                                                                                                          Dekreto Insular maneho di
                                                                                                                          naturalesa  (art.  35)  ku  por
                                                                                                                          otorgá  un  pèrmit  pa  kon-
                                                                                                                          struí òf yena un bich sola-
                                                                                                                          mente si e bich tin akseso
                                                                                                                          liber.
   23   24   25   26   27   28   29   30   31   32   33