Page 28 - AWE0406_m_merged
P. 28
5
Djabièrnè 3 yüni 2022
TCB ta invitá bartèndernan lokal pa inskribí
pa e “Diplomático Cocktail Challenge”
KRALENDIJK – Tour- di Boneiru ta para sentral. bor, ekilibrio, presentashon
ism Corporation Bonaire Dia 15 di yüni 2022 Tiki i inspirashon. Bo ta un
(TCB) huntu ku Caribbean & Co ta organisá un bartènder i bo ta kla pa un
Journal ta organisá e promé Diplomatico Cocktail Chal- reto? Inskribí bo mes awor!
Siman di Ròm Boneiru ku lenge. Pa lesa e reglanan i in-
ta tuma lugá for di 14 te 17 Riba e dia akí e mek- skribí i mas informashon,
di yüni 2022. Un festival ku sólogonan tòp di Boneiru por manda un mail na mar-
ta dura un siman kaminda e ta enfrentá otro pa krea un keting@tourismbonaire.
mihó ‘premium’ ròmnan di kòktel úniko i sabroso. Ta com
área karibense i e dinámiko husga tur kòktel a base di E fecha mas tardá pa in-
aktividatnan gastronómiko e siguiente kriterionan: sa- skribí ta 10 di yüni 2022.
Playanan na Boneiru ta área públiko
i aksesibel pa tur hende
KRALENDIJK - Pa mo- e ‘binnenwater’-nan, i tam- pertenesé na Estado òf na ta komprondé eksakta- òf te kaminda un barera pa
tibu ku den pasado a duna be e islanan grandi i chikitu un entidat públiko pa me- mente bou di un bich? Na wanta laman ta kuminsá, òf
tereno na èrfpagt a lo largo i e sekunan ku tin den e dio di hasi traspaso, hipo- unda un bich ta kuminsá i te kaminda pa hopi tempu
di kosta i a konstruí riba awanan akí, ta propiedat di teká, duna den uso òf otro na unda e ta kaba? E Dekre- kaba tin konstrukshon.
e terenonan akí, kostanan e entidat públiko kaminda manera, tin mester di un to Insular parke marino Bo- Si tin situashon di kua bo
kada bes ta bira ménos ak- nan ta situá.’ pèrmit spesial otorgá pa lei neiru (A.B. 2010, no. 14) ta pensa ku tòg nan ta hasi
sesibel. Sinembargo tur Doñonan di un pida òf respektivamente un or- ta definí bich komo ‘e parti akseso na bich imposibel, e
playa na Boneiru ta tereno tereno a lo largo di kosta denansa insular’. sin konstrukshon i (pa gran ora ei bo por hasi pregunta
públiko i no por redusí ak- hopi biaha tin e tendensia Den idioma hurídiko tin parti) sin vegetashon, si- tokante esaki òf mèldu esa-
seso liber na e bichnan akí pa ekstendé loke ta separá pará akinan ku no por kita e tuá entre di un banda e liña ki na Direktorado di Super-
sin mas. Esaki ta impor- nan kurá, e muraya òf e karakter públiko di un bich normal di laman i di un otro vishon i Mantenshon di Lei
tante pa tur hende na Bo- trankera a lo largo di nan sin mas. Kolegio Ehekutivo banda e kuminsamentu di di Entidat Públiko Boneiru
neiru sa. tereno, te riba bich. Esaki tampoko no por hasi esaki. vegetashon natural sin int- na number di telefòn 717
E playanan di Bonei- ta limitá akseso liber na e Solamente si Konseho In- erupshon, o sea e base di e 5330.
ru yama formalmente, ta bich. Esaki pues no ta pèr- sular den forma eksplísito barera ku ta evitá ku laman
propiedat di Entidat Pú- mití, pasobra e playanan di stipulá ku a duna un bich ta subi tera, o sea kuminsa- Anekso
bliko Boneiru. Den artíkulo ta públiko. por ehèmpel na èrfpagt òf mentu di e konstrukshon ku Artíkulo 5:26 Buki di
26, insiso 1 di Buki 5 di e Den artíkulo 26, insiso ku a hür òf bende esaki, es- pa hopi tempu t’ei kaba.’ Lei Sivil BES
Buki di Lei Sivil BES esaki 2 di Buki 5 di e Buki di aki por limitá akseso liber Esaki ta nifiká: bich ta 1.Ta presumí ku e bich-
ta stipulá komo lo siguien- Lei Sivil BES ta stipulá ku na e bich. E ora ei e bich ei kore for di e liña normal nan di laman, e suela bou di
te: ‘Ta presumí ku e bich- ‘limitashon di e karakter no ta área públiko mas. di laman te kaminda ve- e ‘binnenwater’-nan, i tam-
nan di laman, e suela bou di públiko di bichnan ku ta E pregunta ta keda: kiko getashon natural ta kuminsá be e islanan grandi i chikitu
i e sekunan ku tin den e
awanan akí, ta propiedat di
e entidat públiko kaminda
nan ta situá.
2.Limitashon di e kara-
kter públiko di bichnan ku
ta pertenesé na Estado òf na
un entidat públiko pa medio
di traspaso, hipoteká, duna
den uso òf otro manera, tin
mester di un pèrmit spesial
otorgá pa lei òf respektiva-
mente un ordenansa insular.
Tin un regla mas den e
Dekreto Insular maneho di
naturalesa (art. 35) ku por
otorgá un pèrmit pa kon-
struí òf yena un bich sola-
mente si e bich tin akseso
liber.