Page 29 - AWE0406_m_merged
P. 29
6 Djabièrnè 3 yüni 2022
Segun Union di Konsumidó Boneiru
Maneho punto di referensia
mínimo sosial a frakasá
KRALENDIJK – E bònt a premirá ku e gastunan lo puesto nobo. Loke políti- novèmber 2012 a lanta hasi nada ku e rapòrt. P’esei
di konsumidó boneriano, pasa di skouder fuerte pa kamente na Hulanda no ta UnKoBon. Nos a skohe pa huntu ku gobièrnu lokal, ku
Union di Konsumidó Bo- skouder suak den e komu- alkansabel, akí si ta sosodé, mantené un kontribushon tambe tabatin su preoku-
neiru (UnKoBon), ke hiba nidat. Mi a papia e tempu un skùifmentu enorme di anual di 15 dòler, pa asina pashon tokante e oumento
estado hulandes dilanti ei na 2010 ku komisario di impuesto direkto pa indi- hendenan ku entrada abou di pobresa, a pidi Nibud pa
hues, esaki debí na nenga gobièrnu, Henk Kamp, pero rekto.” tambe por laga nos repre- investigá kuantu e diferente
pa stipulá un mínimo sosial komo individuo partikular Gabinete a desepshoná sentá nan.” kategorianan di kas mester
pa Boneiru. Tin menshon di bo no ta hasi impreshon,” e pagadónan di impuesto, No tabatin presupuesto tin pa bini kla fin di luna.”
trato desigual loke ta kon- segun Koopman. e ingreso pa e riku lo keda pa tuma profeshonal den Na 2014 a rapòrt a sali
dusí na deskriminashon. E kombinashon di im- igual, pues pa un obli- servisio. Pero nos por a i a indiká ku kosto di bida
“Segun nos abogado nos tin puesto haltu riba produk- gashon di peso no mester haña sufisiente hende ku ta na Boneiru ta por lo ménos
hopi chèns den Korte,” se- tonan i na mes momentu tin miedu. Tambe na 2011 bon riba sierto tereno i tin kasi mesun haltu ku Hulan-
gun direktor di UnKoBon, introdukshon di dòler meri- a parse ku siudadanonan i bon kurason pa e komu- da miéntras e entradanan ta
Wietze Koopman. kano komo medio di pago empresanan huntu mester nidat boneriano. E ta drai hopi mas abou.
nobo, a kondusí na un ou- paga 2.5 bes mas tantu na hopi bon, UnKoBon ta un
Impakto mento di preis, dos biaha impuesto riba benta i ak- organisashon boluntario Skucha
Den e último pu- mas haltu ku na Kòrsou. seins ku na 2010. Pa loke profeshonal. “Kon renombrá Nibud
blikashon di e boletin di ta trata premi sosial a paga ta tambe, e konklushon di
Gabinete di Gezaghebber, Primintimentu dos biaha mas tantu. Mishon e investigashon no tabata
Bon Biní Boneiru, ta duna Koopman: “Promé ku E promé mishon tabata deseabel i e rapòrt a bai
mas detaye di UnKoBon. 2010 gobièrnu a anunsiá Bon kurason pa hasi polítika Den Haag resultá te abou den lachi.
Na 2012 a lanta e bònt di di ta tene kuenta ku e regu- Dos bon konosí di konsiente ku ta eksistí Esaki a pone nos den estado
konsumidó momentu ku lashon nobo i despues di un Koopman, Celia Fernandes un buraku grandi entre e sí pa konfrontá polítika ku
ketu bai e boneriano a haña periodo di sinku aña hasi i Hans Evers, a tuma kon- kosto di bida i entrada. Ku sifranan fuerte. Pero apesar
e sintimentu ku despues di esaki igual ku esun di Hu- takto ku e bònt di konsum- bonerianonan desde 2010 di e atenshon ku nos a haña,
10 di òktober 2010 ku e isla landa. Keda sin hasi esaki, idó na Hulanda. “Nan ke a a bai atras, ya na 2012 a resultadonan konkreto a
ta forma parti di pais Hu- mesora sí a sinti akí nan ku yuda sí, pero no bira aktivo keda konfirmá pa medio keda afó.”
landa, esaki tin un impakto a bini ku leinan inmoral riba nan mes na e munisipionan di e rapòrt ‘Armoede in Ainda mas munishon e
negativo riba nan presu- tereno di aborto, eutanasia i karibense. Seguidamente Caribisch Nederland, een komishon di evaluashon
puesto di eksistensia. kasamentu di mesun sekso. mi a tuma nan idea pa kua verkenning’, trahá riba en- bou di guia di èks mini-
“Ku implementashon di Apesar ku e primintimentu nan tabata kana kuné pa kargo di ministerio di asun- ster pa asuntunan interior
e sistema nobo di impuesto a tuma su tempu, no a bini kuminsá un organisashon tunan sosial i oportunidat di i relashon di Reino, Lies-
promé di yanüari 2011, ya tampoko un sistema di im- di konsumidó. Dia dos di trabou. “Sinembargo no a beth Spies, a haña. Esaki
a konkluí na 2015 ku am-
bishon di gobièrnu pa me-
horá e kalidat di bida na
Karibe Hulandes, no a
bira realidat. Di e esfuerso
pa hasi e nivel di fasilidat
igual ku Hulanda, tabata
solamente limitá i nada a
sali afó. E komishon a kon-
sehá gobièrnu pa kita e brel
di Den Haag i skucha e is-
lanan mihó.
Sin konfiansa
Na 2017 tabata parse ku
tabatin un avanse. Despu-
es ku Eerste Kamer ya un
aña anterior a imponé riba
introdukshon di kompen-
sashon pa yu, Gabinete a
baha kabes pa e preshon di
Parlamento dor di no keda
imponé mas tantu kontra un
investigashon na e posibi-
Herbert Piar na nòmber di UnKobon ta entregá Sekretario di Estado van Huffelen un tas di kompra pa asina e lidat pa stipulá un mínimo
mes por saka afó kon haltu preisnan ta den supermarket. sosial pa e parti karibense