Page 29 - AWE0406_m_merged
P. 29

6                                                                                     Djabièrnè 3 yüni 2022


                                                         Segun Union di Konsumidó Boneiru
         Maneho punto di referensia





                   mínimo sosial a frakasá






          KRALENDIJK – E bònt  a premirá ku e gastunan lo  puesto nobo. Loke políti-         novèmber 2012 a lanta  hasi nada ku e rapòrt. P’esei
       di konsumidó boneriano,  pasa di skouder fuerte  pa  kamente na Hulanda no ta  UnKoBon. Nos a skohe pa  huntu ku gobièrnu lokal, ku
       Union di Konsumidó Bo- skouder suak den e komu-          alkansabel, akí si ta sosodé,  mantené  un kontribushon  tambe  tabatin su preoku-
       neiru (UnKoBon), ke hiba  nidat. Mi a papia e tempu  un skùifmentu enorme di  anual di 15 dòler, pa asina  pashon  tokante  e  oumento
       estado hulandes dilanti  ei na 2010 ku komisario di  impuesto  direkto  pa indi- hendenan ku entrada  abou  di pobresa, a pidi Nibud pa
       hues, esaki debí na nenga  gobièrnu, Henk Kamp, pero  rekto.”                         tambe por laga nos repre-    investigá kuantu e diferente
       pa stipulá un mínimo sosial  komo individuo partikular      Gabinete  a  desepshoná  sentá nan.”                   kategorianan di kas mester
       pa Boneiru. Tin menshon di  bo no ta  hasi impreshon,”  e pagadónan  di impuesto,        No tabatin  presupuesto  tin pa bini kla fin di luna.”
       trato desigual loke ta kon- segun Koopman.               e ingreso pa e riku lo keda  pa tuma profeshonal den         Na 2014 a rapòrt a sali
       dusí na deskriminashon.        E  kombinashon  di  im-   igual,  pues pa un obli- servisio. Pero nos por a  i a indiká ku kosto di bida
       “Segun nos abogado nos tin  puesto haltu  riba produk-   gashon di peso no mester  haña sufisiente hende ku ta  na Boneiru ta por lo ménos
       hopi chèns den Korte,” se- tonan i na mes momentu  tin  miedu. Tambe  na  2011  bon riba sierto tereno i tin  kasi mesun haltu ku Hulan-
       gun direktor di UnKoBon,  introdukshon di dòler meri-    a parse ku siudadanonan i  bon kurason pa  e  komu- da miéntras e entradanan ta
       Wietze Koopman.             kano komo medio di pago  empresanan huntu mester  nidat  boneriano. E ta drai  hopi mas abou.
                                   nobo, a kondusí na un ou-    paga 2.5 bes mas tantu na  hopi  bon, UnKoBon ta  un
                 Impakto           mento di preis, dos biaha  impuesto riba benta i ak-      organisashon     boluntario             Skucha
          Den    e   último   pu- mas haltu ku na Kòrsou.       seins ku na 2010. Pa loke  profeshonal.                      “Kon  renombrá  Nibud
       blikashon di e boletin di                                ta trata premi sosial a paga                              ta  tambe,  e konklushon di
       Gabinete  di Gezaghebber,           Primintimentu        dos biaha mas tantu.                    Mishon            e investigashon no tabata
       Bon Biní Boneiru, ta duna      Koopman:  “Promé  ku                                      E promé mishon tabata  deseabel  i e rapòrt  a bai
       mas  detaye  di  UnKoBon.  2010  gobièrnu  a  anunsiá             Bon kurason         pa hasi polítika  Den Haag  resultá  te  abou  den  lachi.
       Na 2012 a lanta  e bònt  di  di ta tene kuenta ku e regu-   Dos  bon konosí di  konsiente ku ta eksistí  Esaki a pone nos den estado
       konsumidó  momentu  ku  lashon nobo i despues di un  Koopman, Celia Fernandes  un buraku grandi entre e  sí pa konfrontá polítika ku
       ketu bai e boneriano a haña  periodo di sinku aña hasi  i Hans Evers, a tuma kon- kosto di bida i entrada. Ku  sifranan fuerte. Pero apesar
       e sintimentu ku despues di  esaki igual ku esun di Hu-   takto ku e bònt di konsum-   bonerianonan  desde 2010  di e atenshon ku nos a haña,
       10 di òktober 2010 ku e isla  landa. Keda sin hasi esaki,  idó na Hulanda. “Nan ke a  a bai atras, ya na 2012 a  resultadonan  konkreto  a
       ta forma parti di pais Hu- mesora sí a sinti akí nan ku  yuda sí, pero no bira aktivo  keda  konfirmá  pa  medio  keda afó.”
       landa, esaki tin un impakto  a bini ku leinan inmoral riba  nan mes na e munisipionan  di  e  rapòrt  ‘Armoede  in    Ainda mas munishon e
       negativo  riba nan presu-   tereno di aborto, eutanasia i  karibense.  Seguidamente Caribisch Nederland, een  komishon di evaluashon
       puesto di eksistensia.      kasamentu di mesun sekso.  mi a tuma nan idea pa kua  verkenning’, trahá riba en- bou di guia di èks mini-
          “Ku implementashon di  Apesar ku e primintimentu  nan tabata  kana kuné pa  kargo di ministerio di asun- ster pa asuntunan  interior
       e sistema nobo di impuesto  a tuma su tempu, no a bini  kuminsá  un  organisashon  tunan sosial i oportunidat di  i  relashon  di  Reino,  Lies-
       promé di yanüari 2011, ya  tampoko un sistema di im-     di konsumidó. Dia dos di  trabou. “Sinembargo no a  beth Spies, a haña. Esaki
                                                                                                                          a  konkluí  na  2015 ku am-
                                                                                                                          bishon di gobièrnu pa me-
                                                                                                                          horá  e  kalidat  di  bida  na
                                                                                                                          Karibe Hulandes, no a
                                                                                                                          bira realidat. Di e esfuerso
                                                                                                                          pa hasi e nivel  di fasilidat
                                                                                                                          igual ku Hulanda, tabata
                                                                                                                          solamente  limitá  i  nada  a
                                                                                                                          sali afó. E komishon a kon-
                                                                                                                          sehá gobièrnu pa kita e brel
                                                                                                                          di Den Haag i skucha e is-
                                                                                                                          lanan mihó.

                                                                                                                                  Sin konfiansa
                                                                                                                             Na 2017 tabata parse ku
                                                                                                                          tabatin  un avanse. Despu-
                                                                                                                          es ku Eerste  Kamer ya un
                                                                                                                          aña anterior a imponé riba
                                                                                                                          introdukshon di kompen-
                                                                                                                          sashon pa  yu,  Gabinete  a
                                                                                                                          baha kabes pa e preshon di
                                                                                                                          Parlamento dor di no keda
                                                                                                                          imponé mas tantu kontra un
                                                                                                                          investigashon  na  e  posibi-
       Herbert Piar na nòmber di UnKobon ta entregá Sekretario di Estado van Huffelen un tas di kompra pa asina e         lidat pa stipulá un mínimo
       mes por saka afó kon haltu preisnan ta den supermarket.                                                            sosial pa e parti karibense
   24   25   26   27   28   29   30   31   32   33   34