Page 27 - AM200408
P. 27

4                                                                                                  Djamars 7 aprel 2020




























                   Yegada di Spañónan.          e isla aki. Pero ta hopi probabel ku
               E promé Indjannan ku kua         tabatin pastor katóliko a bishitá e isla,
            oropeonan, den e kaso aki spañónan, a  biniendo for di Kòrsou.
            sera konosí na Boneiru tabata kou      Di e tempu ei ta hasi menshon di
            blachi. Esaki por dedusí for di     dos pastor katóliko ku a biba i traha na
            deskripshonnan ku Amerigo Vespucci  Kòrsou algun tempu. Ta trata di Pastor
            a duna den kartanan ku el a skirbi pa  Andres Blanco i Pastor Aquillar, ku
            su amigu Piero de Tomasso Soderini,  tabata un saserdote portugues ku a biba
            kende tabata bibá na Florence, Italia.  solamente algun luna na Kòrsou. Andres
               Vespucci, kende tambe tabata di e  Blanco sí a keda pa mas tempu, ta
            siudat italiano aki, a pone su mes na  kalkulá dos aña. Mas aleu ta menshoná
            servisio di Spaña pa huntu ku Alonso  Pastor Antonio Merinjo ku a yega di
            de Ojeda, Juan de la Cosa i Bartholomé  bishitá Aruba huntu ku Juan de Ampués,
            Roldan, realisá un biahe pa eksplorá  faktor real di e islanan aki.
            kostanan di e kontinente suramerikano.
               Ketu bai tin diskushon ta kende             Deportashon
            realmente a yega Kòrsou i Boneiru      Na promé instante e spañónan ku a
            promé: Alonso de Ojeda òf Amerigo   konkistá e islanan aki no a establesé  Riba e barkunan La Niña, La Pinta i Santa Maria tabatin krus, simbolisando
            Vespucci? Echo ta ku nan a sali huntu  nan mes den forma definitivo. Nan tabata  religion katóliko romano.
            for di Spaña den un flota konsistiendo  bai i bini e islanan aki.
            di vários barku. Pero na Golfo di Paria,  Na 1511 Alonso de Ojeda a haña  E sobrá indjannan a skonde den kueba
            ku ta un golfo situá na e desembokadura  enkargo pa kolonisá e área rònt di Golfo  i mondinan òf a hui bai tera firme, Ven-  Obispu di Coro
            di e dèlta di Orinoco den Oséano    di Venezuela i Maracaibo, pero e tempu  ezuela.                            Mientrastantu a logra sí hasi hopi
            Atlántiko, na e parti nort di Sur Amérika,  ei no a haña e tres islanan dilanti kosta,  Na momentu ku a nombra Juan de  indjan den e área di Coro katóliko
            nan lo a separá for di otro i kada un a  esta Aruba, Kòrsou i Boneiru, sufisiente  Ampués komo faktor real di Española,  romano. Asta a nombra un obispu di
            sigui nan mes kaminda. Tin historiadó  interesante pa kolonisá.         el a haña pronto 200 Indjan komo    Coro, den persona di Rodrigo de
            ta kere ku ora Vespucci a resultá na   E yu di Cristobal Colon, Diego Co-  trahadó, bou di kua tambe un grupo di  Bastides, ku tabata sali hopi tambe na
            Boneiru i Kòrsou na luna di sèptèmber  lon, pa e motibu aki tambe a pone e  Indjan di Kòrsou. Spesialmente bou di  defensa di e indjannan di Kòrsou, Aruba
            1499 ya Alonso de Ojeda tabata na   tres islanan aki riba e lista di ‘Isla  influensia di e pader katóliko  i Boneiru, ku un tal Diego Caballero kier
            Española.                           inútiles’, pues islanan sin balor. Esaki  Bartholomeus de las Casas, gobièrnu  a kombertí den sambuyadó di perla.
                                                a habri kaminda pa negoshantenan di  di Spaña, tantu na Spaña mes komo via  E obispu di Coro a haña instrukshon
                     Katóliko Romano            katibu kuminsá yag riba e Indjannan.  su sede na Española, a resistí kontra e  di Rei di Spaña pa sòru pa e indjannan
               E konkistadónan spañó tabata di e  Pasobra tabatin mester di trahadó den  trato violento di e indjannan aki, ku  di Kòrsou haña nan propio misa. Den e
            religion Katóliko Romano. Den       minanan di koper na Española (aktual  práktikamente a dekaí den sklabitut.  tempu ei, pues promé mitar di siglo 16,
            ekspedishonnan despues ku Cristobal  Haiti i Repúblika Dominikano).     Juan de Ampués ku plaser a duna un  e Spañó i tambe e pastornan na Kòrsou
            Colon a yega e kontinente aki na 1492  Asina a sosodé na 1513 ku Diego  man pa stòp ku e yagmentu aki riba  tabatin un kas, pero ainda nan no tabatin
            a kuminsá inkluí saserdotenan katóliko  Salazar a haña e enkargo ‘honrá’ pa kue  Indjan.                    un misa di piedra.
            ku e meta pa nan kombertí e Indjannan  tur habitante di e tres islanan aki i hiba  Desde 1521 Juan de Ampues a  Loke sí a sòru p’e ta pa kristianisá,
            na katolisismo.                     nan Española, loke a sosodé tambe,  kuminsá manda e indjannan bèk. Den  pa kuminsá, e indjannan di Kòrsou, ku
               E spañónan a pone un base chikitu  segun por lesa den un karta ku Juan de  un di e ekspedishonnan ei el a manda  intenshon pa despues sigui pa Boneiru.
            na Kòrsou, miéntras ku nan a forma un  Ampués a skirbi Rei Carlos I di Spaña.  tambe seis spañó pa instruí e indjannan  Riba kada un di e tres islanan ABC
            pueblo tambe ku nan a duna e nòmber  E karta aki ta data di 1526.       den religion katóliko.              tabata biba e tempu ei masoménos 200
            Rincon. Pero sigur di e promé añanan   De Ampués ta skirbi den e karta aki                                  indjan.
            di kolonisashon spañó di Boneiru no por  Diego Salazar a kue dos mil indjan di      Venezuela
            nota masha aktividat di katolisismo riba  Kòrsou, Boneiru i Aruba hiba Española.  Manera a bini dilanti den e         For di Española
                                                                                    entreganan anterior, e eksploradónan   Ta probabel ku ta padernan
                                                                                    spañó ku a konkistá Aruba, Kòrsou i  fransiskano, ku tabata aktivo desde
                                                                                    Boneiru, tabatin instrukshon di Spaña  1515 na Española, a trese religion
                                                                                    pa dediká atenshon na kristianisashon  katóliko riba e islanan aki, despues di
                                                                                    di e pueblonan indjan, esta pa kombertí  e trabou ku algun spañó, manera un tal
                                                                                    nan na katolisismo.                 Gonzalo Sevilla, a hasi.
                                                                                       Mientrastantu trabounan pa kombertí  E obispu di Coro mester a mantené
                                                                                    Indjannan na kosta firme tabata tumando  relashon ku Gran Manaure, e 'rei' di e
                                                                                    lugá den forma intensivo.           indjannan di e region di Coro i tambe di
                                                                                       Juan de Ampués, na kende Spaña a  e islanan ABC. Pero Gran Manaure a
                                                                                    konfia atministrashon di e tres islanan  haña su mes den problema serio ku
                                                                                    aki i tambe parti di kosta di Venezuela,  famia Welsers, ku tabatin komo úniko
                                                                                    dia 15 di novèmber 1528 a risibí asta un  meta pa hasi negoshi di oro i tambe den
                                                                                    karta di Rei Carlos V di Spaña, den kua  katibu, den e kaso aki sklabisando e
                                                                                    ta fi’é e islanan aki pa saka probecho  indjannan.
                                                                                    for di nan. Pero kosta di Coro no tabata  Gran Manaure na un sierto momentu
                                                                                    inkluí. Despues Rei di Spaña a pasa e  no por a hasi otro mas ku di hui bai sùit
                                                                                    área di Coro den konseshon na un famia  den direkshon di e teritorionan di Apure
             Asina un artista pintor venezolano a visualisá i portretá e kasike Manaure.  bankero Welsers di Augsburg, Alemania.  i Orinoco.
   22   23   24   25   26   27   28   29   30   31   32