Page 27 - AM200408
P. 27
4 Djamars 7 aprel 2020
Yegada di Spañónan. e isla aki. Pero ta hopi probabel ku
E promé Indjannan ku kua tabatin pastor katóliko a bishitá e isla,
oropeonan, den e kaso aki spañónan, a biniendo for di Kòrsou.
sera konosí na Boneiru tabata kou Di e tempu ei ta hasi menshon di
blachi. Esaki por dedusí for di dos pastor katóliko ku a biba i traha na
deskripshonnan ku Amerigo Vespucci Kòrsou algun tempu. Ta trata di Pastor
a duna den kartanan ku el a skirbi pa Andres Blanco i Pastor Aquillar, ku
su amigu Piero de Tomasso Soderini, tabata un saserdote portugues ku a biba
kende tabata bibá na Florence, Italia. solamente algun luna na Kòrsou. Andres
Vespucci, kende tambe tabata di e Blanco sí a keda pa mas tempu, ta
siudat italiano aki, a pone su mes na kalkulá dos aña. Mas aleu ta menshoná
servisio di Spaña pa huntu ku Alonso Pastor Antonio Merinjo ku a yega di
de Ojeda, Juan de la Cosa i Bartholomé bishitá Aruba huntu ku Juan de Ampués,
Roldan, realisá un biahe pa eksplorá faktor real di e islanan aki.
kostanan di e kontinente suramerikano.
Ketu bai tin diskushon ta kende Deportashon
realmente a yega Kòrsou i Boneiru Na promé instante e spañónan ku a
promé: Alonso de Ojeda òf Amerigo konkistá e islanan aki no a establesé Riba e barkunan La Niña, La Pinta i Santa Maria tabatin krus, simbolisando
Vespucci? Echo ta ku nan a sali huntu nan mes den forma definitivo. Nan tabata religion katóliko romano.
for di Spaña den un flota konsistiendo bai i bini e islanan aki.
di vários barku. Pero na Golfo di Paria, Na 1511 Alonso de Ojeda a haña E sobrá indjannan a skonde den kueba
ku ta un golfo situá na e desembokadura enkargo pa kolonisá e área rònt di Golfo i mondinan òf a hui bai tera firme, Ven- Obispu di Coro
di e dèlta di Orinoco den Oséano di Venezuela i Maracaibo, pero e tempu ezuela. Mientrastantu a logra sí hasi hopi
Atlántiko, na e parti nort di Sur Amérika, ei no a haña e tres islanan dilanti kosta, Na momentu ku a nombra Juan de indjan den e área di Coro katóliko
nan lo a separá for di otro i kada un a esta Aruba, Kòrsou i Boneiru, sufisiente Ampués komo faktor real di Española, romano. Asta a nombra un obispu di
sigui nan mes kaminda. Tin historiadó interesante pa kolonisá. el a haña pronto 200 Indjan komo Coro, den persona di Rodrigo de
ta kere ku ora Vespucci a resultá na E yu di Cristobal Colon, Diego Co- trahadó, bou di kua tambe un grupo di Bastides, ku tabata sali hopi tambe na
Boneiru i Kòrsou na luna di sèptèmber lon, pa e motibu aki tambe a pone e Indjan di Kòrsou. Spesialmente bou di defensa di e indjannan di Kòrsou, Aruba
1499 ya Alonso de Ojeda tabata na tres islanan aki riba e lista di ‘Isla influensia di e pader katóliko i Boneiru, ku un tal Diego Caballero kier
Española. inútiles’, pues islanan sin balor. Esaki Bartholomeus de las Casas, gobièrnu a kombertí den sambuyadó di perla.
a habri kaminda pa negoshantenan di di Spaña, tantu na Spaña mes komo via E obispu di Coro a haña instrukshon
Katóliko Romano katibu kuminsá yag riba e Indjannan. su sede na Española, a resistí kontra e di Rei di Spaña pa sòru pa e indjannan
E konkistadónan spañó tabata di e Pasobra tabatin mester di trahadó den trato violento di e indjannan aki, ku di Kòrsou haña nan propio misa. Den e
religion Katóliko Romano. Den minanan di koper na Española (aktual práktikamente a dekaí den sklabitut. tempu ei, pues promé mitar di siglo 16,
ekspedishonnan despues ku Cristobal Haiti i Repúblika Dominikano). Juan de Ampués ku plaser a duna un e Spañó i tambe e pastornan na Kòrsou
Colon a yega e kontinente aki na 1492 Asina a sosodé na 1513 ku Diego man pa stòp ku e yagmentu aki riba tabatin un kas, pero ainda nan no tabatin
a kuminsá inkluí saserdotenan katóliko Salazar a haña e enkargo ‘honrá’ pa kue Indjan. un misa di piedra.
ku e meta pa nan kombertí e Indjannan tur habitante di e tres islanan aki i hiba Desde 1521 Juan de Ampues a Loke sí a sòru p’e ta pa kristianisá,
na katolisismo. nan Española, loke a sosodé tambe, kuminsá manda e indjannan bèk. Den pa kuminsá, e indjannan di Kòrsou, ku
E spañónan a pone un base chikitu segun por lesa den un karta ku Juan de un di e ekspedishonnan ei el a manda intenshon pa despues sigui pa Boneiru.
na Kòrsou, miéntras ku nan a forma un Ampués a skirbi Rei Carlos I di Spaña. tambe seis spañó pa instruí e indjannan Riba kada un di e tres islanan ABC
pueblo tambe ku nan a duna e nòmber E karta aki ta data di 1526. den religion katóliko. tabata biba e tempu ei masoménos 200
Rincon. Pero sigur di e promé añanan De Ampués ta skirbi den e karta aki indjan.
di kolonisashon spañó di Boneiru no por Diego Salazar a kue dos mil indjan di Venezuela
nota masha aktividat di katolisismo riba Kòrsou, Boneiru i Aruba hiba Española. Manera a bini dilanti den e For di Española
entreganan anterior, e eksploradónan Ta probabel ku ta padernan
spañó ku a konkistá Aruba, Kòrsou i fransiskano, ku tabata aktivo desde
Boneiru, tabatin instrukshon di Spaña 1515 na Española, a trese religion
pa dediká atenshon na kristianisashon katóliko riba e islanan aki, despues di
di e pueblonan indjan, esta pa kombertí e trabou ku algun spañó, manera un tal
nan na katolisismo. Gonzalo Sevilla, a hasi.
Mientrastantu trabounan pa kombertí E obispu di Coro mester a mantené
Indjannan na kosta firme tabata tumando relashon ku Gran Manaure, e 'rei' di e
lugá den forma intensivo. indjannan di e region di Coro i tambe di
Juan de Ampués, na kende Spaña a e islanan ABC. Pero Gran Manaure a
konfia atministrashon di e tres islanan haña su mes den problema serio ku
aki i tambe parti di kosta di Venezuela, famia Welsers, ku tabatin komo úniko
dia 15 di novèmber 1528 a risibí asta un meta pa hasi negoshi di oro i tambe den
karta di Rei Carlos V di Spaña, den kua katibu, den e kaso aki sklabisando e
ta fi’é e islanan aki pa saka probecho indjannan.
for di nan. Pero kosta di Coro no tabata Gran Manaure na un sierto momentu
inkluí. Despues Rei di Spaña a pasa e no por a hasi otro mas ku di hui bai sùit
área di Coro den konseshon na un famia den direkshon di e teritorionan di Apure
Asina un artista pintor venezolano a visualisá i portretá e kasike Manaure. bankero Welsers di Augsburg, Alemania. i Orinoco.