Page 28 - AM200408
P. 28

5
                         Djamars 7 aprel 2020



                                                                EDITORIAL






                                         Konsientisá pueblo riba mas kos!



                                             No tin duda ku tantu gobièrnu di Boneiru komo di Reino,  Kisas tin hende no ta realisá esaki. Ora ku fin di luna
                Nos den ta Siman Santu.   atraves di RCN, ta hasiendo hopi esfuerso riba tereno di  yega, nan ta na kareda, siendo ku tur hende ta suponé di
              Kasi bo no ta ripará. Corona-  prevenshon di COVID-19. Nan ta hinkando hopi plaka den  sa ku ta 80% di nan salario nan ta bai risibí. Ta masha
              vírùs a kambia tur kos.  Ta  kampañanan di prevenshon, pa asina sigurá ku            dushi pa keda kas i kobra, pero tin un etikèt di preis mará
              inkreibel. Parse un soño, un  informashon ta yega den tur huki di komunidat. Nos ta  na esaki.
              mal soño, un pesadia. Pero ta  kosechando te awor e frutanan, den sentido ku te ku awe  Normalmente kada siudadano ku ta bai kai den e
              realidat. Djadumingu di     no tin kaso di COVID-19 na Boneiru. Tur isla di Karibe   areglo aki sa adelantá kaba ku nan ta bai haña ménos
              Rama a bai den kietut.      Hulandes i Hulanda Karibense, ta solamente Boneiru i     plaka. Pero konosiendo hopi bon mentalidat di hopi
              Pastornan tabata kreativo sí.  Saba te ainda ta liber di e maldito coronavírùs.      hende den e pueblo aki, no ta straña ku nèt awor tin hende
              Na porta di misa di Coromoto   Sinembargo, meskos ku nos ta aploudí e kampañanan     ta bai gasta di mas. Por mir'é tambe na algun snèkbar, ku
              m'a ripará ku pastor Baak a
              pone un baki ku rama. M'a   pa prevení COVID-19 , nos ta sinti di otro banda falta di un  hopi akumulashon di hende. Stail di 'drinkend en etend
              keda pa bai kue un par, pero  kampaña di informashon pa mustra habitantenan di e isla  ten onder'.
              banda di 4or di atardi e baki  aki ku nan mester kambia tambe nan komportashon i        Natural ku nos tur ta suponé di ta basta grandi pa realisá
              no tabat'ei mas.            aktitut riba otro tereno tambe. Esta uso konsiente di plaka,  ku no por gasta plaka pa loko den e tempu difísil aki.
                          ***             di e rekurso finansiero ku nan tin, sea tiki òf hopi, pero ku  Pero tòg hopi ta hasié. Kisas gobièrnu por duna un man i
                Tin di nos hendenan ta    ta asina importante pa vigilá i kontrolá bou di e        splika pueblo ku no por gasta plaka pa loko. Nos ta den
              hopi malagradisidu. Merka   sirkunstansianan aktual.                                 krísis.
              kompará ku nos, ora ta trata   Pa ta mas konkreto, mester bai pokopoko ku sakamentu     Asta nos ta kere ku sindikatonan tambe mester aktivá i
              di retiru di trahadó, ta hopi otro.  di plaka. No mester distribí plaka. Pasobra plaka ta bai  laga tende nan bos. Kisas si sindikalistanan papia, nan
              Na Merka, segun mi ta
              komprondé, ta kita nan ta kita  bira skars. No lubidá ku un grupo grandi di e komunidat  por influensiá nan miembronan, e trahadó, mas mihó.
              bo for di trabou. Manera den e  aki ta bai kobra 20% ménos di nan salario na fin di aprel  Tin tarea di kas pa gobièrnu, sindikatonan, asta un
              kestion di coronavírùs aki, si  aki. Kier men, si bo ta kustumbrá di risibí den bo man  instituto manera Fundashon pa Konsumidó i iglesianan.
              un kompania no tin entrada  1.600 dòler por ehèmpel, bo ta bai risibí 320 dòler ménos.  Nan tur mester asumí nan ròl!
              mas, no ta deha, nan ta     Ta basta plaka ménos.
              manda bo kas. Asta e palabra
              'fire' pa retiru ta zona kruel.
              Anto Merka, pais asina grandi               Otro gran boneriano a bai sosegá
              den mundu.
                          ***
                Loke tambe ta resaltá den  Cai a kai
              e pandemia aki di COVID-19
              òf coronavírùs ta kon paisnan
              manera Merka i Hulanda,
              paisnan sivilisá, desaroyá i
              adelantá riba hopi tereno, a  KRALENDIJK -- Un otro     parti di mundu.
              sufri gòlpi. Esaki ta mustra ku
              kon fuerte i riku ku bo ta, tin  gran boneriano na Aruba a  Antonio Cecin ta bai den    Segun un informe ku a
              forsanan hopi mas poderoso  fayesé den mardugá di       historia komo e promé per-   sali den e korant 'De Tele-
              ku ta tumba bo. Entre otro  ayera djaluna. Su yu Toko   sona ku tabatin un outo      graaf', Cai Winklaar tabata
              forsanan di naturalesa,    Winklaar, doño di e korant   permanente na Boneiru. E     súmamente kontentu ku e
              manera orkan, sunami, volkan  AWEMAINTA, a informá      echo aki ta menshoná         rekonosimentu ku el a
              etc. Tambe pues un pandemia
              manera COVID-19, ku ta sòru  tokante fayesimentu di su  tambe den e buki 'Bonaire -  risibí, komo ku e tabata
              pa pone mundu riba su kabes.  tata Cai Winklaar. Cai tabata  Van Indianen' di Johan  haña ku el a hunga un
                          ***            un veterano di guera i       Hartog, kende a skribi ku    papel importante durante
                Djasabra awor e programa  komersiante. E aña aki Cai  na 1917 e outo aki a yega e  Segundo Guera Mundial na
              di televishon Herensia ta
              kumpli 20 aña di eksistensia.  lo a kumpli 100 aña di edat.  isla.                   Aruba.
              Dia 11 di aprel 2000 e        Ricardo Elino Winklaar
              programa aki a bai pa promé  a nase na Boneiru. Su                 Aruba                      Schutterij
              bes den aire komo 'Herensia  mama tabata di Antriol, su    Cai Winklaar na edat         Cai Winklaar tabata       pa defendé e parti aki di
              di Siglo 20' ku e ohochi di kasi  tata e konosido komer-  hóben a resultá na Aruba,  korporal na 'Schutterij', na  Reino Hulandes. E kos a bai
              90 aña e tempu aya Josem i                                                                                        den forma obligatorio. No
              José Thielman. Segun mi, e  siante libanes Antonio      na unda el a keda biba te    momentu ku dia 16 di         tabatin otro alternativa. A
              programanan ku a sigui den  Cesin, skirbí tin biaha komo  na su morto e siman aki. El  febrüari 1942, un sup-     yama nan pa medio di lei pa
              e luna di aprel ei i mei tabata  Sessine, Sasinne. Ta Anto-  a funda Panaderia del   marino aleman, bou di
              ku Miguel Anthony i Maria Hart.  nio a interesá famia Saleh,  Pueblo den e bario Dakota.  komando di Werner Har-  drenta servisio militar
                          ***                                                                                                   obligatorio pa defendé e
                Den kuminsamentu e       famia bon konosí, bini       Famia Winklaar semper        tenstein, a realisá un atake  islanan aki kontra eventual
              programa tabata yama 'He-  Boneiru. Antonio Cecin       tabata hopi apresiá den e    sorpresivo riba e refineria  agreshon internashonal.
              rensia di Siglo 20'. Si puntra  tabata tio di Salma Cecin.  bario aki di Aruba.      di Lago. Ku un presishon     Hopi di nan, komo kon-
              mi, lo mi bisa ku Herensia  Raymundo Saleh, yu di          Cai Winklaar tabata un    mortal e supmarino aki a
              tabata e obra di mas bunita i  Antonio i Salma, a konta  veterano di guera. Su       destruí na promé instante    sekuensia di esaki, a haña
              balioso ku m'a hasi den mi                                                                                        despues un penshun hopi
              bida. Intenshonal-mente mi ta  den e programa di tele-  pasado militar tabata bini   e tènkernan di petroli ku    miserabel di Lago, ku
              usa e palabra obra i no trabou.  vishon Herensia ku Anto-  kada bes dilanti. Durante  tabata riba laman entre     tabata e doño di trabou mas
              Boso sa di-kon? Pasobra    nio tabata na Boneiru        Segundo Guera Mundial Cai    Aruba i Venezuela. Hopi
              nunka,  nunka, m'a yega di  promé ku 1910 kaba.         a sirbi komo militar. Cai a  Boneriano a pèrdè nan bida   grandi e tempu ei na Aruba.
              kobra niun sèn pa traha
              Herensia. M'a hasié ku amor i  Jaime Saleh a bisa ku    haña rekonosimentu na        e anochi ei. Nan tabata na
              pashon, tambe ku plaser. Un  Antonio a yega Boneiru     Aruba na apertura di e       bordo di entre otro e
              parti grandi di e konosementu  den tempu di régimen turko  museo di Schutterij na    tènkernan Pedernales,
              ku mi tin awor aki di historia,  na Líbano. Hopi libanes a  Aruba, akto ku tabata na  Oranjestad i San Nicolas.
              kultura i naturalesa m'a haña  bandoná nan pais den e   enkargo di Prens Willem         Cai i otronan no a ofresé
              trahando Herensia. Mi ta
              gradisidu pa esei.         tempu ei, moviendo pa tur    Alexander.                   nan mes boluntariamente
                          ***
   23   24   25   26   27   28   29   30   31   32   33