Page 26 - AM200919
P. 26
7
Djabièrnè 18 sèptèmber 2020
ta importá bestia di krio Karibe. nan konosí i famá tabata
manera kabritu, baka, Buriku a bira medio Emile (Micho) Provence
kabai i.... buriku. Spesi- di transporte pa karga, pa - Micho ku suku'aden.
almente kabritu i buriku hasi trabou di plug den Micho tabata smet tambe
a bira parti di e patri- kunuku i pa transportá i por a traha pasarena i
moinio natural i kultural- hende. stribu pa buriku.
históriko di Boneiru. Pa yega na uso di buri- Tabatin diferente for-
Aparte ku atraves di si- ku, pa kuminsá, mester ma pa prepará un buriku
glonan a usa buriku komo a mansa e animal. Den e di tal forma ku hende por
bestia di karga na Boneiru dokumental diferente per- a us'é komo bestia di kar-
mes, a eksportá e animal- sona entrevistá ta papia ga, pa karga hende riba su
nan aki den tempu ku e tokante mansamentu di lomba, pa transportá awa
isla tabata un plantashi di buriku. Entre otro Bòisi i otro karga, tambe pa
West Indische Compag- Obispo, Mario Cicilia i hala garoshi. Tur esaki-
nie (1636 pa 1792) , tambe Jan Felida. nan ta bini dilanti.
den tempu di plantashi di Boneiru a konosé vári- Asta den literatura i
gobièrnu, desde 1816 te os hende, den tur bario, ku den kanto i muzik buriku
1868, pa otro islanan den por a mansa buriku. Un di a hunga un ròl.
WHO prekupá pa
sifranan den Oropa
KRALENDIJK— E luna di mart.
organisashon mundial di Mitar di paisnan den
salú `World Health Organ- Oropa ta indiká un krese-
isation` (WHO) ta prekupá mentu di 10 porshento di
pa e desaroyonan relashoná infekshon. Den 7 pais e
ku sifranan di corona na kantidat a bira dòbel.
Oropa. Asina e direktor di e Kluge ta hasi un a-
hala oropeo, Hans Kluge, a pelashon na gobièrnunan
duna di konosé durante un pa tuma kuido di nan siu-
rueda di prensa. dadanonan na serio. “ Nan
“E sifranan ku ta bini tambe ta kansa di henter
dilanti durante kada siman e situashon. Mester kom-
den e luna aki mester ta prondé esaki i na mes mo-
un `wake-upcall`”, segun mento laga komprondé ku
Kluge. Sifranan di kontagio komportashon deskabeyá
konfirmá den Oropa ta mas ta hiba nos den problema.”
haltu ku e periodo tòp den