Page 35 - AM200908
P. 35
14 Djaluna 7 sèptèmber 2020
Djasabra 5 di Sèptèmber 2020
12
DI BINTITRES DJADUMINGU SIKLO A
Promé Lektura : Ezekiel 33, 7-9
Salmo : Salmo 95, 1-2. 6-9
Di dos Lektura : Romanonan 13, 8-10
Evangelio : Mateo 18, 51-20
Idea prinsipal: Koreks- na e komunidat eklesial pa
hon fraternal, no komo bis’é ku e ruman aki no ke
fiskal òf spion, sino komo pertenesé na e komunidat. E
ruman ku ta stima, pues úni- korekshon fraternal akí
kamente esun ku ta stima tin mester ta motivá pa e amor
derechi pa koregí. (di dos lektura), síntesis di
Resúmen di e mensahe: hinter e lei i ku humildat.
Awe Dios ta invitá nos na e Puntonan di e idea prin-
korekshon fraternal . Nos ta sipal:
vigilante (promé lektura) ku Na promé lugá, e korek-
nos mester avisá si ta aser- shon fraternal ta parse un
kando algun peliger pa nos di esnan konstante di e ped-
salbashon i e salbashon di agogia di Dios for di den
nos rumannan, pues Dios ta Tèstamènt Bieu. Kuantu be
pidi nos kuenta di nos ruman. den nòmber di Dios, Moises
Kristu den e diskurso komu- mester a koregí e pueblo
nitario presentá pa Mateo ta kabes duru i e profetanan
duna nos e puntonan pa e mes! Dios ta “gòlpia”
korekshon akí: promé den p’asina nos siña (cf. Jr 2, 30;
partikular i den privasidat; 5, 3; Ez 6, 9), òf pa purifiká
despues ku yudansa di otro nos (cf. Is 1, 24), òf pa
ruman komo tistigu p’asina drecha nos kulpanan (cf. Mi
ku esun koregí ta realisá ku 7, 9). Felis ta e hende ku mes ta pidi pa koregí e próhi- ku su apòstelnan, ku hefenan kamindanan. Esun ku ta kore
e kos ta serio i importante; i Dios ta skual! (cf. Job 5, 17). mo (cf. Lev 19, 17). religioso i polítikonan di su peliger di dualu òf ku ya a
si tampoko esun koregí no ta Dios ku ta stima, ta skual (cf. Na di dos lugá, Hesus a tempu, i ku e multitut. He- pèrdè kaminda, no por ser
hasi kaso, mester bisa esaki Deut 8, 5; Prov 3, 11). Dios ehersé korekshon fraternal sus ta koregí su disípulonan lagá su so. Si bo ruman peka,
pa nan interpretashonnan no keda sin stim’é, yud’é. Ko-
raquíticas, horizontalista, rekshon fraternal, promé den
demasiado humano i ambi- nos famia, koregiendo e es-
sioso. Hesus ta koregí poso òf esposa, yunan, den
hipokresia di e hefenan puntonan ophetivo ku nan
religioso,i pasobra nan ke mester superá. Despues, en-
manipulá Dios. Hesus ta ko- tre nos amigunan, si nos kon-
regí eksesonan, inhustisia i statá ku nan ta kana riba mal
abusu i korupshon di e kaminda. Mas despues, na nos
hefenan polítiko i ta bisa trabou, si nos mira ku tin ko-
nan ku outoridat ta servisio rupshon, malversashon di fon-
i no dominio. Hesus koregí do òf engaño. E obispu òf
e multitut di su inkonstan- pastor di e parokia mester
sia, su kapricho, su intere- ehersé nan guia pastoral den
snan egoista; hopi ta siguié e diósesis òf parokia, respe-
pa ranka kurashon i pan, sin ktivamente. I lógikamente
e debido disposishon di fe tambe den nos gruponan i ko-
i konfiansa den djÉ. Hesus munidatnan eklesial i paroki-
ta koregí pasobra E ta sti- al, p’asina ku envidia, murmu-
ma i pasobra E ke salbas- rashon i ambishonnan no ta
hon di tur hende. afektá nos. “Rumannan, si un
Finalmente, nos tambe hende hañ’é den gara di algu
lo mester pone den prákti- robes, boso ku ta biba di
ka e korekshon fraternal. akuerdo ku Spiritu di Dios
akí. Stima e próhimo no mester yud’é drecha su bida.
semper ta sinónimo di keda Pero hasié ku kariño i wak
ketu òf di lag’é sigui riba bon pa niun di boso no kai
kamindanan malu, si kon- den tentashon” (Gal 6, 1).
siente nos tabata sa ku esa-
ki ta e kaso. Stima e ruman Pa reflekshoná: laga nos
no únikamente ta akohé òf habri awe e shete kartanan di
yud’é den su nesesidat òf e angel na e shete iglesianan
tolerá su fayonan; tambe, di Apokalípsis, den kua ku, ku
tin be, ta sa di bisa un pala- alabansa i ánimo, ta meskla
bra di amonestashon i ko- tambe palabranan masha ek-
rekshon di manera ku e no spresivo di korekshon i
ta empeorá riba algun di su akusashon di parti di Dios.

