Page 31 - AWE0306_merged-1
P. 31
8 Djaweps 2 yüni 2022
Di Museo pa parke di eksperensia
KRALENDIJK – Un Gezaghebber, Bon Biní tambe e manera di biba ou- di mi stazje, mi a regresá e ta awor.”
fakansi na Boneiru no ta Boneiru. téntiko di e boneriano lo re- Hulanda, pero semper
kompleto si bo no hasi un Esun ku sali for di e bida sultá den pèrtá. mi a keda tene kontakto. Turista
bishita na Mangazina di drùk di Kralendijk kore di- Tabatin mester, segun Na 2006 a pidí mi pa bira E formulá a resultá,
Rei. E museo na aire liber rekshon di Rincon, djis pro- nan, un sitio pa mantené e manager di proyekto i mi a na 2007 a duna 93 guia,
ku ta keda djis pafó di mé ku yega e bario ta topa historia riku di Boneiru na muda pa Boneiru,” segun na 2010 e tabata mas ku
Rincon, e bario mas bieu ku Mangazina di Rei. Den bida, kaminda por traspasá Christiaan. 800. Nos tabata haña ketu
di e isla, durante e último siglo 19 gobièrnu kolonial konosementu i eksperensia Christiaan ta konta: “Na bai mas turista krusero,
kuart siglo a desaroyá te na hulandes tabata usa e edifi- na e siguiente generashon. 1996 a kuminsá ku e parke na 2015 kasi 15 mil. Pero
un parke kultural kaminda sio pa warda komestibel pa Bista a kai riba Mangazina komo Museo na aire liber. nan tabata usa e bishita na
no solamente bo ta bai bèk katibunan di gobièrnu. di Rei, ku 2,5 hèktar di na- E idea tabata pa desaroyá e parke tambe hopi biaha
tempu, pero tambe ta haña turalesa rònt di dje, hopi esaki mas aleu. komo paro sanitario duran-
bista den e manera di biba Den pèrtá adekuá pa un museo na aire De fakto el a krese te nan paseo rònt e isla. Nos
di e boneriano, e estilo di Tabata rònt di 1990 ku liber. orgániko. Kada biaha ku ta traha tambe ku un oper-
bida di kunuku. tres boneriano, èks mini- nos haña grupo di turista òf adó di tour ku ta trese pasa-
E lema di Mangazina di ster Edith Strauss-Marsera, Stazje mucha, nos ta siña sí loke hero krusero ku realmente
Rei ta ‘mira, sinti i purba periodista/históriko Boi “Mi mama ta boneriano no ta funshoná. I asina nos ta interesá den historia di
e kultura di Boneiru’. Asi- Antoin i e anterior direk- i pa siña konosé e isla mas a pasa for di solamente Boneiru, segun Christiaan.
na bo ta eksperensiá e isla tor di Banko Maduro, Evert mihó, mi a hasi mi stazje eksponé mas riba paseo di Christiaan ta sigui kon-
manera realmente e ta, se- Piar, a papia tokante nan final na Boneiru. Asina mi eksperensia. Un dado mo- ta, durante e pandemia di
gun manager di proyekto preokupashon ku dor di a deskubrí tur tipo di sitio mentu nos a kuminsá or- Corona no tabatin turista.
Danilo Christiaan, den kresementu di poblashon di bou di kua Mangazina di ganisá tambe eventonan Nos a probechá di e periodo
un publikashon di e pu- e isla e patrimonio kultural Rei. Mesora mi a pensa, un kultural. Asina el a krese te pa hasi mantenshon i a de-
blikashon di Gabinete di ta menasá di bai pèrdí, pero sitio importante. Despues na un konsepto total di loke saroyá kurso online tokante
patrimonio i hasi hopi in-
formashon aksesibel online
pa asina keda mihó na al-
tura. Entre tantu turismo a
bolbe lanta kabes.
Sosial
“Nos ta mas ku un atrak-
shon turístiko, e ta drai prin-
sipalmente pa edukashon,
nos ta un empresa sosial,
nos ta organisá aktividatnan
despues di skol i riba djasa-
bra tambe nos ta hasi hopi
pa mucha. Desde 2007 nos
ta un empresa edukashonal
pa hendenan ku un retraso
riba merkado laboral. Na
2020 nos a kuminsá ku un
Manager di parke, Danilo Christiaan orkesta di edukashon. Ak-
tualmente nos ta ponien-
do un mondi di kuminda.
Aparte ku bishitantenan
por tèst fruta, nos ta pensa
pa elaborá nos kultivo pa
produkto ku nos por bende.
Ku e tipo di inisiativanan
asina e ta spera tambe pa
yega na fuente di entrada
nobo,” segun Christiaan.
Nos ta risibí un supsidio
básiko di gobièrnu lokal.
Esaki nos ta yena ku
plaka di entrada, benta di
suvenir, kontribushon di
spònser i organisá aktivi-
datnan partikular.
Nos ta rema ku e rema-
nan ku nos tin, Christiaan ta
Aktividatnan pa mucha na Mangazina di Rei. konkluí.