Page 22 - AM201215
P. 22

5
                        Djaluna 14 desèmber 2020

                                   KOMPORTASHON TA






                                                LAGA DI DESEÁ




          “Wowo mira, orea tende, boka
       tapá. Kada hende ku ke ta un
       bon kristian mester siña e arte di   KRALENDIJK -- Kom-
       dominá su boka. Tin bes un mal   portashon di hende ta laga
       nobo ta na punta di bo lenga.   di deseá e dianan aki di fin
       Lag’é einan. Òf guli’é.     di  aña.  Hopi  hende  no  ta
          Pasobra redu sa rende masha.
       Mesora ku b’a konta bo besiña un   teniendo kuenta ku ainda
       redu, e kos ta kuminsá hincha.  e  vírus  konosí  komo  Cov-
       Djis e ta un zamba. Pieu sa bira  id-19 ta presente riba e isla.
       baka masha  lihé. I trankeranan   E  fin  di  siman  ku  a  tran-
       sa gusta hiba nobo; mas tantu bal   skurí, tantu djabièrnè komo
       nobo. Si bo a konta hende e malu,   djasabra anochi, tabata kol-
       bo ta keda e kousa dje mal fama
       di bo próhimo. Mal fama no ta kita   má di hende. Un moveshon
       lihé, keda ketu! Mal fama no ta kita  inkreibel, ku sigur no ta
       lihé, keda ketu. Mal nòmber ta si-  kuadra den un situashon di   Departamentu di Salubridat for di unda na monitòr e pandemia di Covid-19 na Bo-
       boyo largu.”                pandemia i ku ta krea tera    neiru.
                                   fertil  pa  tuma  medida,  ku
                    ***
          Esaki ta un ‘morde supla’ di   tur disgustu esaki por bai   Mientrastantu e kantidat   E  echo  ku  práktika-   tin miedu di bai tèst, mién-
       pader Brenneker.  Asina tin hopi   krea den e dianan di fin di   di  kaso  di  Covid  ta  sigui  mente Boneiru tin awor 10  tras ku otronan no tin e sín-
       mas. El a skirbi nan den dékada  aña aki.
       sesenta i tabata lesa nan person-  Restorantnan tabata yen,   oumentá.  Ayera  a  anunsiá  kaso, ta tene kuenta ku tin  tomanan asina riparabel ku
       almente. Brenneker aki tabata ko-  na skinanan di kaya taba-  ku tabatin 9 kaso kaba. Tur  muchu  mas.  Pasobra  e  ka-  nan ta bai tèst.
       nosé e yu di Kòrsou hopi bon. Te   tin aglomerashon di hende.   kos  ta  indiká  ku  den  e  si-  sonan ku ta publiká ta hen-  E situashon ta pinta  di
       awe nos ta laga su bos resoná na                         man aki, mirando e trènt di  de ku a tèst. Tin hopi hende  bai  empeorá  si  sigui  ku
       Bonaire.tv. Spesialmente e mane-  Den barionan por a nota   siman pasá, lo bula 10 kaso  ku no ta tèst, anke kuantu  komportashon di hendenan
       ra ku e tabata kuminsá i kaba su  yen di hende na bar i snèk   i sigui bai mas tantu. Ku e  ta urgi pa bai tèst si bo tin  riba e isla aki spesialmente
       charlanan kòrtiku tabata intere-  pegá  riba  otro  ta  konsumí
       sante. “Dia pa Djo, tur yu di Djo’ pa   alkohòl.         komportashon aki no por ta  e síntomanan deskribí mará  den fin di siman.
       kuminsá i ‘te mañan ku Djo keda.”                        otro.                        na Covid-19. Tin hende ku

                    ***                                                         Arthur Sealy ta sugerí:
          Brenneker a muri promé ku
       lo mi kier a entrevista. Su partner  Legumai pagara i duna e sèn
       nos a kuminsá ku e programa
       ‘Herensia’. Ta un dje hendenan ku

       den trabounan di historia oral, Elis
       Juliana, sí m’a yega di entrevistá.
       Mi ta hopi bou di impreshon pa e            na banko di kuminda
       trabou ku e dos personanan aki a
       hasi den nan bida. Si no tabata pa
       nan, hopi kos lo a bai pèrdí na no   KRALENDIJK -- “E si-  naire ta konfrontá ku  medi-  haña for di solo. Bonaire ta  tin riba struktura di e parti
       solamente na Kòrsou, sino tambe  man aki temporada di misa  danan di urgensia pa evitá  riku na solo.”             paden di un hende su boka,
       na Boneiru.                 di ourora ta kuminsá, mi ta  ku Covid-19 ta plama. Tur       “Awor ku kasimente tur  ku tin asta konsekuensia pa
                                   spera ku pastornan a tuma  informashon di gobièrnu ta  hende  na  Bonaire  ta  usa  su karni di djente, korokoro
                    ***            medida pa misa no bira e  basá riba kon pueblo mes-
          Ata un mas aki: Hòmber, ora                                                        tapaboka ta bon pa, a base  i tripa.
       bo gana kas, no toka mesora e   foko di Covid-19. Den fin di  ter  komportá  i  ta  buska  e  di literatura sientífiko, wak   Uso di labamentu di man
       disko laf di: “Kurpa ta kansá, tra-  aña tur hende ke gosa. Un  balanse entre salubridat i  kon i na ki momentu ta ap-  ku produkto ku alkohòl kon
       bou ta duru, kos ta hodidu”. Nò!  petishon na kompanianan:  ekonomia.  Medidanan  ku  ropiá  pa  usa  un  tapaboka.  ku para keda tin influensia
       Mustra atenshon p’e kasá i e   legumai asuntu di pagara,  ta  frena  libertat  di  pueblo,  Tin  algun  punto  pa  tene  riba bo kueru di man i tam-
       yunan. Puntra  si el  a bini kla ku   duna maske ta e aña aki e  pero ku bon komunikashon  kuenta kuné a base di es-  be ta dañino.”
       su trabou i ku kiko bo por yud’é.   suma ei na banko di kumin-  ku  pueblo  Bonaire  ta  bira  tudio ora usa tapaboka. No   Mirando  ku  ta  bai  ku-
       Gab’é pa loke el a presta. Lubidá
       un ratu bo mes trabou. Ta hòmber   da. Si e kantidat di kasonan  un isla ku e bon ehèmpel pa  por usa un tapaboka dos  minsá bakuná na Hulanda,

       bo ta, bo no ta bisti bruki mas. Ma  positivo ta subiendo den  otro islanan den Reino.  tres dia, pa motibu ku e ta  Arthur Sealy ta haña ku ta
       tin hòmber ta bini kas sin kumindá  luna di desèmber ta lógiko   Sealy: “Reglanan aseptá  a-higiéniko, e ta stroba den  tempu pa kuminsá duna in-
       hende. Loke nan ta puntra mesora   ku den yanüari e ta hopi  ku ta yuda ta: tene distan-  halamentu di rosea, bo no  formashon  tokante  asuntu
       ta: “Kon ta ku e kuminda?” Nan ke   mas.  Kuidou ku nos ta sera  sia  di 1 meter i mei, laba  ta haña sufisiente oksígeno  di bakuna.  Kon seif e ba-
       un bon kos. Anto sin duna e kasá   aña  usando e ekspreshon:  man ku habon, nister den  den bo pulmon ku por kou-
       plaka. Nan ke ranka pluma for di                                                                                   kuna ta, kua ta e posibel
       un morkoi. I nan ta eksigí ku e   Ta un biaha bo ta biba”. Es-  kokoti man i no aglomerá.  sa ku sanger ta koha den  efektonan, ki temporada ta
       muchanan ta bon bistí. Sin kòrda  aki komentarista i analista  Sugerensia drumi na un ora  e pulmon, pa personanan  kuminsá na Bonaire.
       ku shete pober no por soda den  ta trese dilanti den un ko-  kristian, hasi ehersisio, por  ku malesa króniko e ta da-
       un kamisa di polan. Hòmber, bo’n   munikado, den lus den e  ehèmpel  kana,  kome  fruta  ñino pa nan kondishon, e
       ta kòrda kiko b’a primintí e mucha   pandemia di Covid-19.  i berdura, tuma  vitamina  tapaboka traha na kas no
       muhé promé ku boso a kasa?
                    ***               Segun Sealy, for di mart  C  ku  tin  den  lamunchi  i  ta  yuda,  puntra  un  dòkter
                                   di e aña aki pueblo di Bo-   apelsina. Vitamina D nos ta  ki  influensia  un  tapaboka
   17   18   19   20   21   22   23   24   25   26   27