Page 31 - EXTRA 7NOV,2015
P. 31
Djasabra 7 Novèmber 2015 31
Amiguitunan ke tal, bo a yega di i mi no a kome pa tres dia. Pero mi ta
tende kon e tiger a haña strepi riba su haña mi mester kome algu”.
kurpa? No? Awèl ban lesa.
I e hòmber tabata por a tende e
Hopi tempu pasa, na momentu ku e zonidu den su stoma. El a rospondé:
animalnan ainda por a papia, un tiger “Bon, por supuesto, ku hopi gusto
blanku, a aserka un kampo di aros. El mi ta kompartí mi sabiduria ku bo.
a mira un hòmber sinta bou di un palu Pa kasualidat mi a lag’é na kas awe i
komiendo su kuminda. No leu di einan mi mester bai busk’é pa bo. Si bo bini
tabatin un bufalo ku y tambe tabata ku mi, e hendenan di pueblo ta haña
tumando un deskanso di trabou. E bestia miedu. Bo por wardami aki?
grandi aki tabata waya su rabu pa asina
kore ku e muskitanan. E tiger a kana alrededor di e hòmber
promé ku el a dun’e su kontesta. “Mi ta
E tiger a lastra riba su buriku, ku bai warda pero mi ta sigurábu ku si bo
su brasanan poderoso den yerba i na no bolbe, mi ta bishita bo kampo tur
momentu ku e tabata tras di e tiger el dia te ora b bolbe. I e próksimo biaha
a bisa “no tene miedu. Mi no a bini pa mi por tin mas hamber ku kuriosidat”.
ataka bu pero mi kier bo konseho. Mi
kier pa bo kontesta mi pregunta, paso mi E hòmber a kuminsá kana direkshon
ta hopi kurioso. Mi tabata opservando e di e pueblo, pero tabatin algu si tras
hòmber ku ta bo doño ei. E no tin forsa. i el a mira pa wak ta kiko:”Por fabor
Su mannan no ta fuerte i su djente no ta pordoná. Mi ta preokupá pa trese
skerpi, sin embargo,e ta dunabu òrdu un tiger ku hamber akinan ku mi
i ta ponebu traha pe. Abo, ta un bunita animalnan. Bo ta lagami marabu na
bestia ku forsa enorme. Abo ta pisa binti e palu ei miéntras mi ta bai buska
biaha mas hopi kuné. Mi a yega di tende sabiduria. Di e forma ei mi lo no ta
ku e fuente di poder di hòmber ta algu ku preokupá”.
ta wòrdu yama sabiduria. Pues bisami
E tiger tabatin miedu ku e hòmber
por kambia su opinion tokante
bufalo, kiko ta sabiduria, di unda e ta kompartí su sabiduria. El a pensa den e gran poder
bini, di unda hende ta haña esei?” ku sabiduria lo dun’é. El a pensa ku e por goberná
tur e kriaturanan di tera, laman i shelu. E tabata
E bufalo a sigui kome su yerba i kier e tesoro ei, i el a bai di akuerdo pa e hòmber
finalmente el a rospondé “despensámi mare na e palu.
pero mi no tin niun idea. Dikon bo ta
puntra?” Un tiki mas la, e hòmber a bolbe su kampo ku
su tres yunan. Un di nan tabatin paña seku.
E tiger a mira ku e no por a haña un
kontesta serka e bufalo. P’esei el a bula “Mi a kumpli ku mi parti di retrato. Mi a trese
i bai para dilanti di e hòmber agrikultor, mi sabiduria”. E hòmber i su yunan a pone e paña
esaki tabata tembla. E tiger a bis’é “no riba suela, kaminda e tiger tabata mara. E kandela
tende miedu hòmber chikitu, mi no a oraño a bria i kima e tiger. E tiger tabata grita di
bini pa komebu. Mi ta asin’aki paso mi ta dolo te ora e kandela a kima e kabuya. E tiger
buskando sabiduria. Por fabor, kontesta por a skapa i a drenta den riu pa asina refreská
mi pregunta. Kiko e kos ku hende ta su kurpa.
yama sabiduria ei ta. Kon e ta. Di unda e
ta bini. Bo por kompartí un tiki di esaki Ku tempu, e heridanan di e tiger a sana pero pa
ku mi?”. semper el a keda ku e strepinan oraño ku a kim’é i
e marka pretu kaminda e waya a kim’é.
E hòmber a limpia e soda na su
frenta ku masha kuidou. “sabiduria ta El a siña su lès pa no aserka e humanonan
un tesoro. Bo ke mi dunabu un tiki di e nunka mas.
tesoro ei?”.
“Bo ta skucha e zonidu ei, esei ta mi
stoma. Mi no a drumi pa algun dia kaba