Page 27 - AM210320
P. 27
4 Djarason 17 mart 2021
“Asina ku dal un yorá Playa
ta yena awa”
KRALENDIJK -- Pa- ku áwaseru kai un tiki kay- yobida for di mainta ayera.
pito Anthony di Rincon sa anan di Kralendijk (Playa) Konsekuensia tabata ku al-
bisa: "Asina ku dal un yorá, ta bou di awa. gun parti di Playa, manera
Playa ta yena ku awa." Ku Ayera mainta tabata Centrumgebied Kralendijk,
esaki e kier a men ku asina asina leu atrobe. Tabatin tabata bou di awa atrobe.
Polis mester a akudí pa
desvia tráfiko di outo i otro
vehíkulo na algun parti di
Playa. Na mas sitio tabatin
molèster di awa ayera.
E fotonan ta duna un bi-
sta di e situashon di ayera
den sentro di Playa. Papito
Anthony, anke algun tempu
morto kaba, a bolbe haña
rason.-
A traha material di informashon di espesienan
protehá (CITES) pa Hulanda Karibense
KRALENDIJK--A traha di ministerio di Agrikul- naturalesa, skol- di buseo òf bai un otro pais – tambe kontakto ku e outoridat di
material di informashon pa tura, Naturalesa i Kalidat i hotèlnan na Hulanda Ka- di Hulanda Karibense pa CITES lokal na Rijksdi-
habitante- i turistanan na di kuminda (LNV) a traha ribense. Di e forma akí Hulanda i vice versa – ku enst Caribisch Nederland
Boneiru, Saba i Sint Eusta- poster, bòrchi i foyeto den DCNA i LNV kier hasi e espesienan bibu òf morto (RCN), Duana, entidatnan
tius tokante reglanan inter- 4 idioma (hulandes, ingles, hendenan mas konsiente di ku ta riba e lista di CITES, públiko òf organisashonnan
nashonal pa hasimentu di papiamentu i spañó). An- e status protehá di mata i sin un pèrmit di CITES. E ku ta manehá áreanan di na-
negoshi ku espesienan di tisipando riba e momentu animalnan na Hulanda Ka- reglanan ta konta tambe turalesa protehá.
bestia i mata ku ta biba den ku por risibí turista atrobe, ribense, manera orkidia- i ora kier trese espesie- òf
naturalesa i ku ta menasá a pone e materialnan aki koralnan i ku no mag di bai artefaktonan komo regalo Kiko CITES ta?
ku ekstinshon (konosí tam- na aeropuerto- i den haf- i ku nan sin mas. òf pa propio uzo. Por pensa CITES ta e tratado ku
be komo CITES Tratado). ofi sina- di gobièrnu, kan- Konservashon di biodi- aki riba entre otro orkidia-, ta regulá i, si ta nesesario,
Dutch Caribbean Nature Al- tor- di duana, organisashon- versidat yatu-, koral-, kabai- di la- prohibí negoshi internasho-
liance (DCNA) riba enkargo di maneho di parkenan di E islanan di Hulanda Ka- man, tribon-, yuana- i pa- nal di espesienan di animal
ribense tin un rikesa grandi ranan. E reglanan ta konta i mata menasá ku ekstin-
na diversidat biológiko. Tin tambe pa parti- òf produk- shon, pa preservashon di e
hopi espesie (espesienan en- tonan trahá di e espesienan espesie den naturalesa. Na
démiko) ku ta úniko pa un akí, manera produktonan e momentunan akí mas di
di e islanan i no ku ta apa- di konsumo i artíkulonan 37.000 espesie di animal i
resé na niun otro parti na eksótiko di kueru, eskul- mata ta protehá bou di e tra-
mundu. CITES ta protehá turanan di palu, hoyanan, tado di CITES. Pa por hasi
kasi 200 espesie ku ta biba instrumentonan di muzik i negoshi den e espesienan
den naturalesa na Hulanda remedinan lokal. Den sierto akí tin mester di un pèrmit
Karibense. Den esaki ta kasonan eksportá òf bin ku di CITES òf hasimentu di
inkluí tur turtuga di laman, sierto espesie- òf artefak- negoshi ta kompletamente
yuana i para di presa i dis- tonan ta totalmente prohibí. prohibí, pasobra e espesie ta
tinto orkidia, yatu, espesie Violashon di e reglanan menasá seriamente ku eks-
di bayena, chucho i espesie akí por kondusí na but i/òf tinshon. E reglanan no ta
di para. E koralnan ku e is- persekushon penal. konta solamente pa e mata-
lanan ta konosí pe, bibu òf i animalnan konserní, pero
morto, tambe ta protehá pa Chèk adelantá: e ta tambe pa parti- òf produk-
CITES i pues no mag bai ku protehá? tonan di nan. Pa mas infor-
nan (sin mas). Di akuerdo No ta pasobra por mashon tokante CITES:
ku e reglanan di CITES por kumpr’é òf pasobra a hañ’é www.RijksdienstCN.
tin regla- i medidanan lokal benta abou òf den laman, com www.RVO.nl/CITES
mas estrikto tambe na vigor esei kier men ku ta permití www.cites.org
pa konservashon di e biodi- pa bai kuné òf biaha kuné. Nota pa redakshon: pa
versidat. Den kaso ku tin duda si por mas informashon, por tuma
Kiko esaki ta nifiká den bai ku un espesie (òf un kontakto ku Communicatie
práktika? parti òf un produkto trahá SSO-CN, Carla de Konink
Ta prohibí pa eksportá di e espesie akí), por tuma 781 0005