Page 27 - AM210320
P. 27

4                                                                                       Djarason 17 mart 2021


         “Asina ku dal un yorá Playa



                              ta yena awa”




          KRALENDIJK -- Pa-        ku áwaseru kai un tiki kay-  yobida for di mainta ayera.
       pito Anthony di Rincon sa  anan di Kralendijk (Playa)  Konsekuensia tabata ku al-
       bisa: "Asina ku dal un yorá,  ta bou di awa.             gun parti di Playa, manera
       Playa ta yena ku awa." Ku      Ayera mainta tabata  Centrumgebied Kralendijk,
       esaki e kier a men ku asina  asina leu atrobe. Tabatin  tabata bou di awa atrobe.
                                                                   Polis mester a akudí pa
                                                                desvia tráfiko di outo i otro

                                                                vehíkulo na algun parti di
                                                                Playa. Na mas sitio tabatin
                                                                molèster di awa ayera.
                                                                   E fotonan ta duna un bi-
                                                                sta di e situashon di ayera
                                                                den sentro di Playa. Papito
                                                                Anthony, anke algun tempu
                                                                morto kaba, a bolbe haña
                                                                rason.-
       A traha material di informashon di espesienan



                 protehá (CITES) pa Hulanda Karibense





         KRALENDIJK--A traha  di ministerio di Agrikul-         naturalesa, skol- di buseo  òf bai un otro pais – tambe  kontakto ku e outoridat di
       material di informashon pa  tura, Naturalesa i Kalidat  i hotèlnan na Hulanda Ka-     di Hulanda Karibense pa  CITES lokal na Rijksdi-
       habitante- i turistanan na  di kuminda (LNV) a traha  ribense. Di e forma akí  Hulanda i vice versa – ku  enst Caribisch Nederland
       Boneiru, Saba i Sint Eusta- poster, bòrchi i foyeto den  DCNA i LNV kier hasi e  espesienan bibu òf morto  (RCN), Duana, entidatnan
       tius tokante reglanan inter- 4 idioma (hulandes, ingles,  hendenan mas konsiente di  ku ta riba e lista di CITES,  públiko òf organisashonnan
       nashonal pa hasimentu di  papiamentu i spañó). An-       e status protehá di mata i  sin un pèrmit di CITES. E  ku ta manehá áreanan di na-
       negoshi ku espesienan di  tisipando riba e momentu  animalnan na Hulanda Ka-          reglanan ta konta tambe  turalesa protehá.
       bestia i mata ku ta biba den  ku por risibí turista atrobe,  ribense, manera orkidia- i  ora kier trese espesie- òf
       naturalesa i ku ta menasá  a pone e materialnan aki  koralnan i ku no mag di bai  artefaktonan  komo  regalo              Kiko CITES ta?
       ku ekstinshon (konosí tam- na aeropuerto- i den haf- i  ku nan sin mas.               òf pa propio uzo. Por pensa     CITES ta e tratado ku
       be komo CITES Tratado).  ofi sina-  di  gobièrnu,  kan-     Konservashon  di biodi-   aki riba entre otro orkidia-,  ta regulá i, si ta nesesario,
       Dutch Caribbean Nature Al- tor- di duana, organisashon-  versidat                     yatu-, koral-, kabai- di la-  prohibí negoshi internasho-
       liance (DCNA) riba enkargo  di maneho di parkenan di        E islanan di Hulanda Ka-  man, tribon-, yuana- i pa-   nal di espesienan di animal
                                                                ribense tin un rikesa grandi  ranan. E reglanan ta konta  i mata menasá ku ekstin-
                                                                na diversidat biológiko. Tin  tambe pa parti- òf produk-  shon, pa preservashon di e
                                                                hopi espesie (espesienan en-  tonan trahá di e espesienan  espesie  den  naturalesa.  Na
                                                                démiko) ku ta úniko pa un  akí, manera produktonan  e momentunan akí mas di
                                                                di e islanan i no ku ta apa-  di konsumo i artíkulonan  37.000  espesie di animal i
                                                                resé na niun otro parti na  eksótiko di kueru, eskul-     mata ta protehá bou di e tra-
                                                                mundu. CITES ta protehá  turanan di palu, hoyanan,  tado di CITES. Pa por hasi
                                                                kasi 200 espesie ku ta biba  instrumentonan di muzik i  negoshi den e espesienan
                                                                den naturalesa na Hulanda  remedinan lokal. Den sierto  akí tin mester di un pèrmit
                                                                Karibense. Den esaki ta  kasonan eksportá òf bin ku  di CITES òf hasimentu di
                                                                inkluí tur turtuga di laman,  sierto espesie- òf artefak-  negoshi ta kompletamente
                                                                yuana i para di presa i dis-  tonan ta totalmente prohibí.  prohibí, pasobra e espesie ta
                                                                tinto orkidia, yatu, espesie  Violashon di e reglanan  menasá seriamente ku eks-
                                                                di bayena, chucho i espesie  akí por kondusí na but i/òf  tinshon. E reglanan no ta
                                                                di para. E koralnan ku e is-  persekushon penal.          konta solamente pa e mata-
                                                                lanan ta konosí pe, bibu òf                               i animalnan konserní, pero
                                                                morto, tambe ta protehá pa        Chèk adelantá: e ta     tambe pa parti- òf produk-
                                                                CITES i pues no mag bai ku            protehá?            tonan di nan. Pa mas infor-
                                                                nan (sin mas). Di akuerdo       No ta pasobra por  mashon tokante CITES:
                                                                ku e reglanan di CITES por  kumpr’é òf pasobra a hañ’é       www.RijksdienstCN.
                                                                tin regla- i medidanan lokal  benta abou òf den laman,  com  www.RVO.nl/CITES
                                                                mas estrikto tambe na vigor  esei kier men ku ta permití     www.cites.org
                                                                pa konservashon di e biodi-  pa bai kuné òf biaha kuné.      Nota pa redakshon: pa
                                                                versidat.                    Den kaso ku tin duda si por  mas informashon, por tuma

                                                                   Kiko esaki ta nifiká den  bai ku un espesie (òf un  kontakto ku Communicatie
                                                                         práktika?           parti òf un produkto trahá  SSO-CN,  Carla de Konink
                                                                   Ta prohibí pa eksportá  di e espesie akí), por tuma  781 0005
   22   23   24   25   26   27   28   29   30   31   32