Page 39 - BROJ 47/GODINA II/SARAJEVO 28.1.2016.

bio nizak. Sada, kada je taj kreditni kapacitet Bosne i Hercegovine. Benefiti koje će ima- Najveću prepreku ulaganju u našu zemlji Da-
sa 10 feninga iscrpljen, naravno da moramo ti lokalna zajednica ogledaju se u stvaranju vies vidi u visokim troškovima zapošljavanja
ići s povećanjem na 20 feninga, to je jedini mogućnosti za razvoj privrednih i uslužnih radnika. “Plaće, porezi i socijalna osigura-
način da bi bio održan nastavak izgradnje”, djelatnosti na mjestu građenja i šire, zapo- nja apsorbiraju oko dvije trećine vrijedno-
podsjetio je Bučo. šljavanju značajnog broja radnika tokom sti koju radnik proizvede. Nakon plaćanja
izgradnje i otvaranju novih radnih mjesta troškova zapošljavanja, firme imaju mnogo
nakon puštanja objekata u pogon”, nagla- manje novca za ulaganje u razvoj, rast posla
GRADNJA sio je Džindić. i zapošljavanje novih ljudi”, navodi Davies.
ELEKTRANA KAO Investitori koji ulažu u našu zemlju nisu
odbijeni dugoročnim efektom poslovnog
LOKOMOTIVA RAZVOJA POZITIVNE I NEGATIVNE okruženja u BiH na njihove investicije. Njih,
FEDERACIJE BiH STRANE ULAGANJA U najčešće, odbije loša poslovna klima koja
ih dočeka pri samoj pomisli da ulažu ovdje.
BOSNU I HERCEGOVINU Bosna i Hercegovina ima najlošiju poslov-
nu klimu od svih zemalja bivše Jugoslavije.
osna i Hercegovina često je spominjana Prema Izvještaju o poslovanju iz 2016. go-
Bpo lošim uvjetima poslovanja koji odbi- dine, naša zemlja bilježi vrlo loše rezultate u
jaju investitore i čine im mukotrpnim sam izdavanju građevinskih dozvola (171. mje-
proces ulaganja u našu zemlju. No, zani- sto od 189 zemalja), u priključivanju struje
mljivo je pogledati na BiH iz očiju stranog (119. mjesto), kao i u samoj dokumentaciji
investitora i ustanoviti prednosti i mane za pokretanje posla (175. mjesto).
ulaganja u Bosnu i Hercegovinu. Upravo Navedeni podaci ne znače da su sve vije-
takav uvid nudi Simon Davies s Instituta sti koje stižu iz Bosne i Hercegovine loše.
Brookings. Davies je i sam investitor, a za Mnoge kompanije ostvaruju profit. “Mo-
Brookings je pisao o pozitivnim i negativ- guće da ste već bili na stadionima čije su
nim stranama ulaganja u BiH. stolice proizvedene u BiH, ili ste jeli neki
Prema mjerilima BDV-a (bruto dodane od ukusnih sireva iz ove zemlje. Moguće
vrijednosti), radnici u BiH efikasni su kao je i da ste koristili neku od iPhone ili An-
i prosječan rumunski radnik, što je po Si- droid-aplikacija koju je programirao talen-
monovoj ocjeni prilično dobro. Svaki rad- tirani programer iz Bosne i Hercegovine”,
Nermin Džindić nik u Bosni i Hercegovini imao je u 2013. napisao je Davies. Uspjesi koje neke bo-
godini prosječan mjesečni BDV od 1.109 sanskohercegovačke kompanije ili uspješni
ederaciju BiH u narednih deset godina eura. Ovaj iznos mnogo je niži od pet hiljada pojedinci nižu trebaju biti samo početak.
Fčeka turbulentan period kada je riječ o eura, koliki je mjesečni BDV na području Jer inovativni projekti mogu praviti čuda u
novim investicijama. Tako, barem, smatra Zapadne Evrope, ali u poređenju s Rumu- BiH. Velike su šanse u turizmu, IT sektoru,
Nermin Džindić, federalni ministar energe- nijom, u kojoj je BDV 1.124 eura, BiH stoji poljoprivredi i obradi hrane, ali i drugim po-
tike, industrije i rudarstva FBiH. Vrijednost veoma dobro. Naša je država zbog visoke dručjima. Snižavanje troškova zaposlenja
investicija u ovom sektoru u periodu od nezaposlenosti siromašnija od Rumunije radnika, kao i kreiranje pozitivnije poslovne
2016. do 2024. godine procijenjena je na te se bogatstvo koje proizvedu zaposle- atmosfere za domaće i strane investitore,
više od četiri milijarde maraka, što bi pred- ni dijeli na veliki broj stanovnika. Zakoni i moglo bi rezultirati ekonomskim rastom i
stavljalo i osnovni pokretač razvoja i rasta strateški potezi koji bi omogućili zapošlja- zapošljavanjem ljudi. “Možda bih i uložio
u Federaciji BiH. vanje većeg broja ljudi pomogli bi itekako u takvu zemlju”, zaključio je svoju analizu
Projekti koje ističe Džindić odnose se na oporavku države. Simon Davies.
izgradnju Termoelektrane (TE) Tuzla Blok
7-450 MW, TE Banovići Blok 1-350 MW,
TE Kakanj Blok 8-300 MW, te na hidroe-
nergetsko iskorištenja voda i vjetra: izgrad-
nja HE Vranduk 19,63 MW, HE Janjići 13,3
MW, CHE Vrilo 62 MW, VE Podveležje 48
MW i VE Mesihovina do 55 MW.
Za ove projekte zadužene su dvije elek-
troprivrede i RMU Banovići u dijelu koji se
odnosi na proširenje proizvodnih kapacite-
ta termoelektrana. Cilj je, između ostalog,
osigurati ravnomjeran regionalni razvoj u
Federaciji BiH. Najviše bi mogle profitirati
lokalne zajednice na čijem se prostoru inve-
sticije realiziraju, s obzirom na to da će one
imati udio u raspodjeli sredstava po osnovu
poreza i taksi.
“Gradnja ovih elektrana bit će lokomotiva
razvoja lokalnih zajednica, Federacije BiH i

piše: Ahmed Šečunović

STAV 28/1/2016 39