Page 38 - BROJ 47/GODINA II/SARAJEVO 28.1.2016.

BIZNIS INFO

NEĆE BITI NOVIH KONTROLA POSLOVANJA BANAKA

akon globalne finansijske krize iz 2008. godine, Evropska
Nunija počela je projekt veće kontrole poslovanja banaka kako
bi preduhitrila krizu sličnih razmjera u budućnosti. Pregovori izme-
đu zvaničnika EU i banaka održavaju se u Baselu, te su i zakoni
koji proizlaze iz tih sastanaka poznati kao Basel I, II i III. Nakon
izglasavanja Basela I i II, kojim su kontrolirani kapitalni zahtjevi
za likvidnost i supervizorski nadzor, na red je došlo finaliziranje
Basela III, koji se najviše tiče kontrole rizika i izloženosti riziku.
Iako su mediji pretpostavili da će zvaničnici koji su formirali ba-
selski komitet raspravljati i o sljedećem, četvrtom baselskom ko-
raku, iz komiteta su najavili kako bi baselski pregovori u dogled-
no vrijeme mogli i završiti s finaliziranjem treće runde pregovora.
Basel III najviše je usmjeren na izloženost banaka riziku pri trgova-
nju državnim dugom i načinima mjerenja rizika. “Banke bi trebale
zahtijevati više kapitala za državni dug koji se nalazi u njihovom instituciji, bez obzira na to kako se tretiraju druge vrste izlože-
vlasništvu, dok se regulatori pripremaju da zatvore poglavlje o nosti riziku. Tretiranje ovog vlasništva kao da je oslobođeno od
njihovoj ulozi u finansijskoj krizi”, smatra Andreas Dombret, član rizika dovelo je do dužničke krize u eurozoni, jer su bilansi ba-
Upravnog odbora za superviziju Bundesbanke. naka u zemljama poput Grčke, Španije i Portugala bili natova-
Dombert kaže kako će uklanjanje zakonskih inicijativa koje pod- reni obveznicama država u kojima su bile smještene. Dombret,
stiču banke da posegnu za državnim dugom biti posljednji ko- koji se nalazi i u Upravnom odboru Evropske centralne banke,
rak baselskog komiteta za sada, nakon finaliziranja prethodna naglasio je kako Bundesbanka podržava uvođenje dodjeljivanja
dva baselska pravila o superviziji banaka. Prema njegovim izja- rizika na državne obveznice, kao i ograničavanje izloženosti ba-
vama, Basel III je posljednji veliki regulatorni potez u ovoj indu- naka u trgovanju državnim dugom.
striji i nakon njega trebala bi nastupiti pauza od nekoliko godina. Ovaj zakon znači da, ako Bosna i Hercegovina uđe u EU, ipak
Trenutna pravila bankama koje imaju u vlasništvu državne obve- neće imati priliku koristiti povoljne kreditne aranžmane evropskih
znice daju pravo da ih tretiraju kao oslobođene od rizika. U slu- banaka, kao što je to bio slučaj prije okončanja trećeg kruga ba-
čaju Evropske unije banke mogu sav dug kupljen od neke od selskih pregovora. Banke će sada računati sa sposobnošću dr-
EU zemalja tretirati oslobođenim od rizika. Ne postoje ni ograni- žavnih banaka da vrate kredit i prema tome određivati kamatnu
čenja u tome koliko banke mogu posuditi novca nekoj državnoj stopu, što ranije nije bio slučaj.

POTREBAN NOVI tih projekata. “Neophodno je donijeti niz eura da bi bilo završeno 70 posto korido-
MODEL FINANSIRANJA strateških odluka na entitetskom nivou koji ra 5C, te ponovio da je povećanje akcize
na gorivo neophodno ako se želi nastaviti
će definirati način finansiranja infrastruk-
IZGRADNJE AUTOPUTA turnih transportnih projekata. Dosadašnji gradnja autocesta.
model finansiranja u saradnji s međuna- “Kada smo radili prve studije izvodljivosti
ve godine planirana je izgradnja novih rodnim finansijskim institucijama pokazuje 2004. godine, vidjeli smo da je potrebno oko
O30 kilometara autocesta u Federaciji slabosti. Potrebno je unaprijediti postoje- 30 feninga po litru goriva da bismo završili
Bosne i Hercegovine. Dionice koje će se ći model i osigurati kontinuitet investicija”, kompletan autoput. U BiH trenutno akciza
završavati jesu Počitelj – Međugorje, Zeni- ocijenio je Bučo. na gorivo iznosi 10 feninga i, kada je usta-
ca jug – Zenica sjever, Drivuša – Klopče i Naveo je kako je u narednim četirima godina- novljena, nije bilo potrebe za povećanjem,
Počitelj – Buna. ma potrebno osigurati dodatnih 870 miliona budući da je kapacitet realizacije projekata
Jasmin Bučo, direktor JP Autoceste FBiH,
izjavio je kako će ove godine početi izgrad-
nja mosta Počitelj, koji će biti najduži most
na koridoru 5C. “Njegova dužina bit će 945
metara i maksimalna visina iznad tla 100 me-
tara, s monolitnim stubovima i rasponskom
konstrukcijom među stubovima od 147 me-
tara”, istakao je Bučo.
Osim predviđenih radova na koridoru 5C,
ove godine trebao bi biti završen projekt
izgradnje brze ceste od Lašve do Travnika,
koja je na osnovnoj evropskoj transportnoj
mreži. Ova dionica trebala bi biti građena
modelom koncesije.
Bučo je naglasio kako su ovo vrlo zahtjevni
projekti, pogotovo kada je riječ o izgradnji
autoputa na koridoru 5C. Napomenuo je da
je potrebno osmisliti novi model finansiranja

38 28/1/2016 STAV