Page 35 - STAV broj 267
P. 35

u Washingtonu u kojim se nerijetko obli-  i zajednički jezik (dari je jedna od vari-
                                            kuje američka vanjska politika već djeli-  janti perzijskog jezika). Osim toga, preko
                                            mično i kod same administracije.   tri i po miliona izbjeglica iz Afganistana
                                               Također, američke trupe, kao i trupe   našlo je utočište u Iranu.
                                            njenih saveznika, u znatnoj mjeri diskre-  Amerikanci žele preduprijediti i alter-
                                            ditirane su u Afganistanu. Primjerice, au-  nativna regionalna rješenja za postizanje
                                            stralijske vlasti, tačnije generalni inspek-  mira u Afganistanu koja zagovaraju Iran,
                                            torat Oružanih snaga Australije proteklih   Rusija i Kina, mimo američke kontrole
                                            mjeseci vodi četiri posebne istrage o 55   ili utjecaja. Sva ova tri američka rivala
                                            slučajeva zbog ratnih zločina koje su neki   održavali su kontakte s talibanima i u
                                            pripadnici specijalnih jedinica Australij-  tajnosti s njima pokušavali dogovori-
                                            skih oružanih snaga (Special Air Service   ti neka rješenja o federalnom uređenju
                                            Regiment – SAS), a koji su djelovali rame   Afganistana u kojem bi talibani imali
                                            uz rame s Amerikancima, navodno poči-  važan utjecaj, posebno u nekim provin-
                                            nili nad civilnim stanovništvom u Uruz-  cijama. Iran posjeduje ozbiljnu mrežu
                                            ganu, jednoj od 34 provincije Afganistana   kontakata i utjecaja u Afganistanu, kako
                                            u kojima su djelovale australijske specijal-  u Kabulu s Tadžicima i Uzbecima, tako
                                            ne trupe. Jedan od osumnjičenih za ratni   i preko etničkih Hazara, kojih je veliki
                                            zločin jeste i komandir specijalne jedi-  broj stradao, ili su ih talibani protjerali.
                                            nice Benjamin Robert Smith, dobitnik   Iran s njima dijeli mezhepski afinitet, s
                                            “Viktorijinog križa”, najvećeg državnog   obzirom na pripadnost Hazara šiitskoj
                                            ordena Australije.                 pravnoj školi islama. Znatan broj ove
                                                                               populacije regrutiran je u dobrovoljačke
                                            KINESKI, RUSKI I IRANSKI UTJECAJI  brigade “Fatimijun” za rat na strani Sirij-
                                               Uspostavom mira s talibanima Ameri-  ske vlade u Damasku protiv pobunjeni-
                                            kanci također žele izolirati Iran i oslabiti   ka sirijske opozicije. Zbog toga, između
                                            utjecaj ove zemlje u Afganistanu, ali i regiji   ostalog, Amerikanci žele marginalizirati
                                            uopće i osnažiti poziciju Pakistana kako bi   iranski utjecaj u Afganistanu.
                                            ovu zemlju, koja je već dobrano pala pod   Bez obzira na političko-ideološke unu-
                                            utjecaj Kine, posebno u ekonomskom po-  tarnje podjele među Paštunima na tali-
                                            gledu, vratili u američku orbitu, ili makar   bane i druge islamističke frakcije, među
            Osim toga, politika Trumpove admi-  približili svojim strateškim interesima u   kojim je jedna od najradikalnijih Hiz-
          nistracije bazirana je od samog početka   srednjoj Aziji. Američki interesi u koli-  bi Islami Gulbuddina Hikmetyara, njih
          na opredjeljenju da dugogodišnje ratove   ziji su sa strategijom Kine s obzirom na   ujedinjuje odanost tradiciji, plemenskom
          mora što prije okončati, što je u skladu   američko nepovjerenje i kritike kineske   kulturološkom kodu koji je kroz historiju
          s oficijelnom strategijom Bijele kuće o   inicijative “Pojas i put” (OBOR), koju   dobrim dijelom islamiziran, ali ga i dalje
          “suzdržanosti” (restraint), koju već duže   Amerikanci vide kao “prikrivenu strate-  karakteriziraju osobenosti koje nisu uvi-
          vrijeme zagovaraju najozbiljniji američ-  giju Kine da pomoću izgradnje najvećeg   jek u skladu s islamom per se, već se teme-
          ki teoretičari realizma u međunarodnim   infrastrukturnog projekta u modernoj   lje na lojalnosti plemenskim zakonima.
          odnosima, među kojima prednjače John   historiji čovječanstva, koju čini mreža   Sklapanjem mira s talibanima Amerikanci
          Mearsheimer, Stephen Walt i Barry Po-  međusobno integriranih pruga, puteva i   nastoje legitimizirati Paštune kao domi-
          sen. Ideje ovih teoretičara realizma prote-  luka, pripremi teren za buduću globalnu   nantni element afganistanskog politič-
          klih godina, nakon apsolutne dominacije   dominaciju”. Upravo su zato Amerikan-  kog sistema i pripremiti teren za povra-
          liberalnih internacionalista i protagonista   ci potpuno ignorirali Iran kada je riječ o   tak talibana u aranžmanu podjele vlasti,
          politike liberalne hegemonije u oba tabo-  pregovorima s talibanskim rukovodstvom   prihvatajući legitimitet tradicionalnog i
          ra američkog političkog spektra više od   u Dohi, iako je Iran strateški saveznik   ruralnog elementa, naspram urbane mo-
          dvije decenije, postaju prihvatljivije ne   Vlade u Kabulu, s kojom dijeli histo-  dernizirane elite u Kabulu.
          samo u vanjskopolitičkim think tankovima   rijsko i kulturno naslijeđe, uključujući   Stoga je pojam “islamski emirat” pri-
                                                                               hvatljiviji za talibane od pojma republi-
                                                                               ka na kojem i danas ustrajavaju. Zapad-
                                                                               ne sile, posebno Englezi i Amerikanci,
                                                                               povijesno imaju veću dozu tolerancije i
                                                                               preferiraju odnose s plemensko-emirat-
                                                                               skim državama u odnosu na republikan-
                                                                               ske muslimanske vlade. Talibani, sto-
                                                                               ga, prema mišljenju nekih antropologa,
                                                                               predstavljaju idealan model i instrument
                                                                               za transcendiranje tribalnog identite-
                                                                               ta koji bi mogao dovesti do formiranja
                                                                               nekog oblika etničkog “Paštunistana”.
                                                                               Ova američka strategija predstavljena je
                                                                               u proteklih nekoliko decenija kao model
                                                                               na Balkanu, u Iraku, Siriji, ali i u drugim
                                                                               područjima svijeta zahvaćenim etničkim
                                                                               oružanim sukobima, gdje je etnički faktor


                                                                                                    STAV 16/4/2020 35
   30   31   32   33   34   35   36   37   38   39   40