Page 34 - STAV broj 189

POLITIKA

da prekinemo vezu s Istanbulom”, rekao potvrdi autokefalnost Ukrajinske crkve, to povećana životna dob neophodna za umi-
je Hilarion Volokolamsk, šef vanjskih od- bi mogao biti dodatan vjetar u leđa Ukra- rovljenje. Kijev i zapadne zemlje strahuju
nosa Ruske crkve. “Bartolomej više neće jincima u njihovom odmicanju od Mos- kako bi se zbog toga Rusija mogla odlučiti
biti prepoznat kao vođa 300 miliona pra- kve, ali i veliki dobitak za predsjednika na ponovno slanje vojnih snaga u Ukrajinu
voslavaca širom svijeta. Barem polovica Porošenka pred predstojeće izbore na pro- i na silu spriječiti Kijev da crkvu postavi
tog stanovništva više na njega neće tako ljeće, jer je on kao jedan od temelja svoje pod svoj patrijarhat.
gledati.” Već se odavno čuju mišljenja kako politike postavio vjersku slobodu. U isto
su mnogi u pravoslavnoj crkvi umorni od vrijeme, to je veliki politički poraz Puti- Ruska crkva tvrdi da su Ukrajina i oni
onoga što nazivaju ruskom arogancijom i na koji dolazi nakon što mu je poprilično koji ih podržavaju ti koji guraju svijet na
pretjerano nacionalističkim stavom klerika opala popularnost zbog uvođenja nepopu- rub katastrofe. Za Rusku crkvu Ukrajina
u Moskvi. Kažu kako je Bartolomejev čin larnih reformi penzionog fonda kojima je je nešto poput Kosova Srbiji. Naime, go-
dobar, ali isto tako upozoravaju da će ra- dine 998. Vladimir Veliki konvertirao je
skol ostaviti pravoslavnu crkvu slabijom i
siromašnijom, odvojenom od zemlje iz koje
crpi značajan novac i u kojoj ima utjecaj.

Ruska crkva, koja tvrdi da upravlja s
oko 150 miliona vjernika, izgubit će oko
40 posto svojih sljedbenika. Naime, pre-
ma procjenama, u Rusiji je oko osam po-
sto praktičnih vjernika, dok je taj broj u
Ukrajini i više nego dvostruko veći. Sa-
mostalna Ukrajinska crkva potkopala bi
napore Moskve, koja želi sebe proizvesti
u zaštitnika svih pravoslavnih vjernika, a
bio bi to, kažu stručnjaci, treći veliki gu-
bitak u njezinoj historiji, nakon gubitka
Rima i pada Istanbula u ruke Osmanlija
1453. godine.

Moskva više ne kontrolira dijelove
nekadašnjeg carstva poput Ukrajine ili
Bjelorusije, ali vladavina Ruske pravo-
slavne crkve bila je u skladu s Putinovom
tvrdnjom kako su svi oni još uvijek jedan
narod, jedna crkva i jedna kultura. Svi su
pripadali “ruskom svijetu”, konceptu ko-
jeg su promovirali i Kremlj i patrijarh Ki-
ril I, vođa Ruske pravoslavne crkve. Sada
se stvari kompliciraju jer bi samostalnost
Ukrajinske crkve bila snažan udarac Pu-
tinu, ali bi, isto tako, mogla osokoliti i
druge crkve da traže neovisnost.

Stručnjaci i vjernici u Ukrajini tvrde
da je na Moskvi krivnja za razvod braka.
Naime, iz sjedišta crkve u Moskvi nikada
nisu osudili agresiju na Ukrajinu, koja je
rezultirala s deset hiljada mrtvih i otima-
njem ukrajinskih teritorija. Štaviše, po-
drška separatistima bila je kontinuirana.
Rat je bio katalizator procesa odvajanja
crkve, posebice nakon što su neki sve-
ćenici odbijali učestvovati u posmrtnim
obredima vojnika poginulih u borbama.
Neki od njih išli su čak i dalje pa mrtve
kritizirali zbog učešća u bratoubilačkom
ratu. Ipak, sve do sada ukrajinski vjernici
ostajali su pod skutima Ruske pravoslavne
crkve jer je to bila jedina crkva u Ukraji-
ni koja je službeno priznavala Istanbul, a
time i svo istočno pravoslavlje. Međutim,
Kremlj je, tvrde Ukrajinci, manipulirao
crkvom kako bi izazivao nestabilnost.

CRNA GORA I MAKEDONIJA

Sada svi čekaju kako će reagirati Moskva
i šta će uraditi. Ako Bartolomej u novembru

34 18/10/2018 STAV