Page 50 - STAV broj 204
P. 50
DRUŠTVO
zajednica nije u stanju ovom društvu akademskom obrazovanju mimo njegovih
“dati” ono što se od nje očekuje. Prostor talenata i želja dugoročno bilo kontrapro-
koji je ostavljen nastavniku u njegovom duktivno. Zato su nam potrebni testovi
radu i autonomija svakog od nastavnika profesionalnosti i nastavničke preporu-
ne daje mu za pravo da šuti o aktuelnim ke u pogledu uočenih talenata i sposob-
društveno-političkim procesima. Po tom nosti djeteta.
pitanju bosanskohercegovačka akadem-
ska zajednica nije dala ono što je morala, STAV: Budući da su predmet Vašeg in-
nije ponudila adekvatan odgovor na polju teresiranja državno-pravni odnosi, mo-
izgradnje ove države, zauzimanja stavova žete li napraviti paralelu između borbe
u smjeru izgradnje nacionalne strategije Bošnjaka za rješenje državno-pravnog
razvoja i miroljubive koegzistencije mul- statusa s početka 20. stoljeća i današ-
tietničkog društva. Akademska zajednica njeg vremena?
u BiH, podrazumijevajući tu nastavnike HUSEINSPAHIĆ: Angažiran sam na
i studente, treba biti mnogo svjesniji i predmetu Historija države i prava BiH,
glasniji korektiv društvenih pojavnosti. koji predajem brucošima Pravnog fakul-
Ako se ona povuče, prijeti nam opasnost teta u Zenici. Govoriti o državi i njenom
od toga da društvenim procesima uprav- društveno-političkom i pravnom uređenju
ljaju individualni i partikularni interesi je velika privilegija, jer historija je lična
koji te procese vode samo u strovaliju. karta naše zemlje. Bez njenog poznava-
Jedna od svjetlijih zvijezda bh. akadem- nja nemoguće je kvalitetno analizirati da-
skog neba jeste Univerzitet u Zenici, koji našnju političku situaciju u našoj zemlji.
posjeduje sve predispozicije da postane Kada govorimo o početku 20. stoljeća, od-
lider u društvenoj zajednici i korektiv nosno godinama austrougarske okupaci-
društveno-političkih procesa. Kao rela- je i predaneksione krize, trebamo imati u ovim prostorima: Muslimanska narodna
tivno mlad univerzitet, on predstavlja vidu da su na ovim prostorima paralelno organizacija. Otkako je politička borba
spoj mladosti, mudrosti i iskustva. Pozi- tekli procesi autonomne borbe Bošnjaka Bošnjaka krenula početkom 20. stoljeća,
tivni rezultati našeg rada vidljivi su i u i Srba. Dok su se Bošnjaci borili za vakuf- ona nije prestajala. Cijelo stoljeće bilo je
zemlji i u inostranstvu, a dolaze kao plod sko-mearifsku autonomiju i jačanje auto- obilježeno zatiranjem i potiranjem sve-
marljivog, predanog i upornog rada naših nomije Bosne i Hercegovine, Srbi su se, ga što bi moglo i u primisli podsjećati
studenata čija je zainteresiranost za upi- boreći se za crkveno-školsku autonomiju na Bošnjake i njihovu prošlost. To je bio
sivanjem fakulteta na Zeničkom univer- u BiH, prevashodno borili za rješavanje dio velikohrvatske i velikosrpske politi-
zitetu u blagom porastu. velikosrpskog projekta, odnosno priklju- ke koji je kulminirao formiranjem Kra-
Ono čega se pribojavam u bližoj budućno- čenja BiH Srbiji, shodno principu “gdje ljevine Srba, Hrvata, Slovenaca, kasnije
sti jeste robovanje tzv. “tržištu rada”, koje su Srbi, to je srpska zemlja”. Kao što to i Kraljevine Jugoslavije, ali i sporazumom
po svaku cijenu akademsku zajednicu želi rahmetli prof. Mustafa Imamović konsta- Cvetković-Maček, te naposljetku agresi-
učiniti slugom potreba tržišta rada, koje tira, dok je za Srbe ta borba predstavljala jom i presuđenim genocidom. Borba Boš-
opet predstavlja potrebu određenog kruga prelazno rješenje na putu ka priključenju njaka tekla je u smjeru borbe za državu i
ljudi, interesnih grupa, vlasnika kapitala Srbiji, za Bošnjake je ta borba značila bor- njenu nedjeljivost, te u smjeru borbe za
i sl. Sve su glasniji oni koji obilaze naše bu za opstanak u svojoj zemlji, na svom bošnjački nacionalni i kulturni identitet.
srednjoškolce i nagovaraju ih da upisuju ognjištu uz izgradnju vlastitih političkih Dok je prva borba uz velike žrtve dobije-
fakultete koji će im kao garantirati zapo- institucija. Da bi uopće bili prepoznati sa na koncem Drugog svjetskog rata, odno-
slenje, a da odustanu od onih koji su u fazi svojim zahtjevima za rješavanjem pitanja sno nakon Drugog zasjedanja AVNOJ-a u
hiperprodukcije. Ovo je potpuno pogrešno, vakufa i odgojno-obrazovnih pitanja, pred Jajcu, borba za nacionalni identitet traja-
totalitarno i nedosljedno shvatanje tržišta njih je tadašnji ministar finansija zajed- la je sve do pred kraj 20. stoljeća. Krvava
rada. Moramo kod mladih razvijati samo- ničke austrougarske vlade Istvan Burian kruna te borbe jeste agresija na Bosnu i
inicijativnost i slobodu donošenja odluka postavio uvjet formiranja političke stranke Hercegovinu i presuđeni genocid nad
po pitanju njihovog akademskog obrazo- koja bi sve te zahtjeve trebala uobličiti kroz Bošnjacima koji su počinili pripadnici
vanja. Svako biće nosi svoje talente te bi svoj politički program. Tako je još 1906. Vojske RS-a i druge paravojne formacije
svako insistiranje na njegovom budućem godine nastala prva politička stranka na potpomognute iz Srbije, koja je osuđena
zato što nije spriječila genocid.
To nas upućuje na zaključak da su pitanja
Ocjena ustavnosti imena entiteta Republika Srpska jeste vjerskih sloboda i zagovaranja bošnjačko-
isključivo pravno pitanje. Ovo je, zapravo, pitanje ocjenjivanja -muslimanskih interesa bila neizostavnim
dijelom političkog djelovanja u prošlosti,
“ustavnosti Ustava”, a što teško može biti predmetom za koji te se kao takva nameću pred svaku boš-
je nadležan Ustavni sud BiH, koji je uspostavljen istim tim njačku stranku u sadašnjosti i budućno-
sti. Kako god nije, niti smije biti, sporno
Ustavom. U vezi s tim, predviđam da bi Ustavni sud BiH mogao djelovanje srpskih i hrvatskih političkih
donijeti odluku kojom odbacuje zahtjev kao nedopušten, a što bi subjekata i njihova političko-pravna borba
za nacionalne interese jednako, tako vrlo
predmet eventualno preusmjerilo ka Evropskom sudu za ljudska jasno i glasno moramo kazati da je mno-
prava u Strasbourgu. To je pravni korak na koji svi imaju pravo go krvi proliveno tokom 20. stoljeća da
bi se neko danas poigravao s bošnjačkim
identitetom relativizirajući ga.
50 31/1/2019 STAV