Page 52 - Infuzija

Knjižničarka: Koji su tvoji rituali dok pišeš, imaš li ti neke

svoje male pripreme? Kako ulaziš u tekst, kako se

pripremaš, kako oslobađaš misao?

Dorta Jagić: Ja se ne oslanjam uvijek na inspiraciju, mi

bismo voljeli biti inspirirani kad nam dođe ideja za nešto.

Nadahnuće zaista jest u tijelu, to je kao jedan poseban

napon i u psihi i u tijelu… Prekrasno stanje kao da zaista

dođe neka druga vrste struje u mozak. Prekrasno je to

stanje nadahnuća, ono je sveto i neobjašnjivo, njega se ne

da definirati, ali nije često, a ti si pisac. I što sad napraviti –

ti ga zapravo moraš znat izazvati. Ja volim otići u
kontemplativnu šetnju, znači šetnja koja je perceptivna.

Nije šetnja koja ima neki objektivan cilj od a do b, nego
šetnja koja se oslanja na primjećivanje onoga oko tebe,

nikakve posebne spektakularne stvari nego sitnice –

vježba percepcije. I što više šetaš u tom vrlo

perceptivnom stanju, dolaziš u jedno posebno stanje

svijesti kada dolazi i ta famozna inspiracija.

Dorta Jagić suvremena je
hrvatska spisateljica. Piše

poeziju i prozu, eseje, dramske
tekstove i književnu kritiku.

Plahta preko glave, Kalodont,
Đavo i usidjelica, Kičma, Mali

rječnik biblijskih žena samo su
neki od njezinih naslova

žanrovski, tematski i stilski
vrlo raznoliki i osebujni.

46