Page 29 - NASILJE

nasilje među mladima

Društveni i socijalni čimbenici
• izloženost kriminalnim skupinama, oružju i drogi
• slaba društvena integriranost / nizak društveni kapital
• nagle demografske promjene u mladoj populaciji
• modernizacija i urbanzacija
• materijalna nejednakost
• slabo društveno upravljanje
• kulturološka prihvaćenost nasilja

Bullying – međuvršnjačko nasilje
O bullyingu se radi ukoliko su uključena tri osnovna elementa (prema Olweus, 1998):
• nega vni postupci – namjerno nanošenje ozljeda drugoj osobi. Mogu bi fi zički
i verbalni, ali se također mogu javlja i bez uporabe riječi ili tjelesnog dodira –
npr. socijalna izolacija, kreveljenje, nepristojne kretnje ili odbijanje da se udo-
volji željama druge osobe.
• opetovano i trajno – da bi se neko nega vno ponašanje smatralo nasiljem, ono
se mora ponavlja i bi trajno. Ovaj uvjet se stavlja u defi niciju nasilja kako bi se
iz pojave nasilja u školi isključili povremeni beznačajni sukobi između učenika,
poput zadirkivanja, a koji su sastavni dio igre i rela vno prijateljske naravi.
• asimetričan odnos snaga – termin nasilništvo se koris samo ako između uče-
nika postoji nesrazmjer snaga. Stvarni i/ili percipirani nesrazmjer snaga može
se javi u situacijama izravnog nasilništva ukoliko je učenik žrtva zaista fi zički
slabiji u odnosu na učenika zlostavljača, ukoliko žrtva sebe doživljava fi zički ili
psihički slabijom te ukoliko postoji brojčani nesrazmjer između žrtve i zlostav-
ljača. U situaciji neizravnog nasilja, nesrazmjer snaga se može javi u obliku
izolacije učenika iz grupe, širenja glasina i sl.
Mladi koji maltre raju svoje vršnjake (zlostavljači) su obično temperamentni i impulzivni,
ne suosjećaju s drugima, pronalaze zadovoljstvo u dovođenju drugih u neugodnu situaci-
ju te imaju povećanu želju za dominacijom i moći. Najčešće imaju pozi vno mišljenje o
sebi. Također, skloniji su posta agresivne osobe kad odrastu, sa znatno većom moguć-
nos za probleme sa zakonom.
Mladi koji su izloženi maltre ranju svojih vršnjaka (žrtve) su najčešće uplašeni i nesigurni,
ne znaju se zauze za sebe, nemaju prijatelja, oprezni su i hi, nisu agresivni (osim rijet-
kih) te su skloni povlačenju. Posljedice vršnjačkog zlostavljanja vrlo su ozbiljne. Učenici
izloženi nasilju nerado idu u školu, ne pos žu rezultate koje bi mogli, imaju problema s
koncentracijom i sa spavanjem, često se razbolijevaju, osamljeni su, gube interes za doga-
đaje među vršnjacima, kao i za ak vnos kojima su se prije bavili, nepopularni su u školi, a
nisko samopoštovanje i samopouzdanje često ih pra do odrasle dobi. Najgora posljedica
29