Page 35 - AM210709
P. 35
Djasabra 3 di Yüli 2021
14
18 Djaweps 8 yüli 2021
Kiko ta nifiká stola?
Dikon e saserdote ta pon’é maske no ta mir’é?
E 7 presioso simbolismo di e adorno litúrgiko, símbolo di e dignidat Saserdotal
No ta insignifikante ku Ig- wensa. Únikamente Dios por
lesia ke bisti su ministronan ku duna nos dicho trahe i hasi nos
otro paña propio di e akshon digno di presidí su mesa, di ta
sagrado. E adorno saserdo- na su servisio.
tal, tal manera nan a desaroy’é 4. Manera e ta ser bistí riba
a lo largu di tempu, ta un ek- e garganta e ta asimilá un
spreshon di e akshon saser- yugo, e yugo dushi di Nos
dotal. Señor; kier men e obligas-
E adornonan litúrgiko di honnan di e estado Saserdo-
awe tin nan orígen den e tal.
adornonan saserdotal i 5. E ta simbolisá ku e
levítiko di e Antiguo Lei i karnénan ku e bon ward-
despues den e bistínan an- adó ta karga riba su skoud-
tiguo di e noble romanonan. ernan.
I nan ta destiná na e sel- 6. E stola tambe ta nifiká e
ebrashon di e santu miste- kabuyanan ku kua Nos
rionan di nos fe, nan ta im- Señor a ser lastrá na Kal-
pliká un alto sentido spiri- vario.
tual i nan tin un funshonali- 7. E stola di e diákono
dat ritual i un karakter dis- ta símbolo di sakrifisio i
tintivo den e órden di e min- un kontakto ku eukaristia. tonan. E ta invoká por tantu e pa e yu pèrdí na ora di bolbe generosidat den servisio di
istronan. Ku su simbolismo Ta deskonosé ku eksakti- trahe di fiesta ku Tata a pone na kas pober i yen di bèrg- e komunidat kristian.
nan ta siña na proveé nos e tut orígen di e stola, pero lo
armanan spiritual den e ko- mas probabel ta ku e ta
mbate kontra e spiritu malu. derivá di e mantel di oras- Konosé e 6 trikinan aki pa mantené
Denter di e adornonan hon di e hudiunan i mas es-
litúrgiko ta sobresalí, ounke pesialmente di e orarium, bo mes alehá di e demoño
no sea masha evidente na nòmber ku kua e stola tabata
bista, e stola. Stola ta un sor- konosí den antigwedat.
to di banda ku e saserdote òf E palabra orarium ta un
e obispu ta kologá di su gar- término ku por ser derivá di
ganta riba e pechu i ta ahustá orare (papia, prediká) –di aki
esaki ku e cíngulo riba e abla i e palabra oratoria-, kombèr-
bou di e kasuya. tiendo esaki den e adorno den
Den kaso di diákononan un insignia di predikadornan.
e stola ta bai krusá di e sk- Beibel ta klasifik’é entre i
ouder robes padilanti i patras bistínan di honor. For di siglo
na e parti drechi di e sintura; XII no ta utilisá mas e término
igualmente ahustá ku un tipo orarium, sino stola.
di kabuya riba e alba i bou di E stola ta bai bou di e
e dalmática. kasuya pasobra e stola ta
Despues di e reforma e promé ku ta ser risibí den
litúrgiko di Vatikano II ta e ordenashon i e kasuya ta
regresá na e uso original di bai riba di tur kos pasobra
hiba e stola bou di e kasuya esaki ta simbolisá e kari-
kologá na ámbos banda di e dat ta kubri tur kos. Bisá di
garganta liña règt i paralelo. Te otro manera, karidat ta loke
e ora ei i for di e altu Edat mester salta mas na bista den Valter Cascioli, médiko 2) Konfesá 5) Profundisá den nos fe
Media, tabata hib’é krusá e saserdote; ta loke e mester sikiatra i bosero di e Asosias- “No tin sakramentu mas ku e komunidat
òf den forma di X, semper distinguí mas ku otro kos. hon Internashonal di Eksorsis- importante ku esun di konfes- Cascioli ta splika ku per-
bou di e kasuya. Simbolismo di e stola tanan, a ofresé seis konseho hon, rekonsiliashon, pordon. sonanan den difikultat mester
E stola lo mester ta di e 1. E ta símbolo di poder pa evitá e engañonan di Tin hopi persona ku ta biba di hasi un kaminda di fe denter
mesun koló di e kasuya i lo òf e outoridat saserdotal i e ta demoño. El a sigurá ku pa e konsekuensianan di e malu di Iglesia, i sigui un komuni-
úniko ku ta eksigí ku ta hiba e símbolo pa ekselensia di mantené bo mes leu di e pa kousa di no pordon”. dat òf un movementu eklesiás-
e stola komo dekorashon e dignidat saserdotal. demoño, kristiannan mester 3) Partisipá den e sele- tiko. “Nos ta sita un:
ta un krus mei mei (na al- 2. Komo ku stola tabata biba e propio fe, ta den grasia brashon di Eukaristia Renobashon Karismátiko
tura di e garganta), ku e bistí utilisá pa personanan di di Dios, sigui e Magisterio di Nos ta konsehá tur hende Katóliko, ku ta konta ku mas
ministro ordená ta sunchi sierto dignidat, e ta sim- Iglesia Katóliko i sigui e Dies pa biba un bida sakramental, i di 100 mion di persona”.
promé di poné. bolisá dignidat di e promé Mandamentunan, pero ade- despues di konfeshon ta ne- 6) Alehá bo mes di piká
E disiplina aktual ta hende, di e hende promé di mas, el a afirmá ku por sigui sesario e sakramentu di Eu- ta alehá bo mes di diabel
preskribí su uso den misa, e piká original. “algun regla simpel” ku por karistia denter di e selebras- “Demasiado persona ta
e sakramentunan i sakra- 3. E ta simbolisá e yuda hopi: hon eukarístiko”. bini na nos pasobra nan tin
mentalnan i semper ku tin inosensia nesesario pa 1) Kombertí bo mes na 4) Papia ku Dios miedu di diabel, pero nan no
kumplimentu di e servisio Kristu Orashon ta masha impor- tin miedu di piká, nan no ta
Saserdotal, i e bisti di glo- “Kambia bida, esun ku ta tante, pasobra e ta atraé e gra- protehá nan mes. Ta p’esei ta
ria ku kua e ta ser bistí komo biba den piká mester disidí pa sia di Dios i ta protehá bo di fundamental evitá e kon-
sirbidó bon i fiel dor di Señor Kristu”. hopi kos. sekuensianan funesto, físiko,
den rekompensa di su méri- sikológiko, moral, spiritual”.