Page 35 - AM210709
P. 35

Djasabra 3 di Yüli 2021
         14
      18                                                                                           Djaweps 8 yüli 2021

                                                 Kiko ta nifiká stola?


            Dikon e saserdote ta pon’é maske no ta mir’é?



                     E 7 presioso simbolismo di e adorno litúrgiko,  símbolo di e dignidat Saserdotal


          No ta insignifikante ku Ig-                                                                                     wensa. Únikamente Dios por
       lesia ke bisti su ministronan ku                                                                                   duna nos dicho trahe i hasi nos
       otro paña propio di e akshon                                                                                       digno di presidí su mesa, di ta
       sagrado. E adorno saserdo-                                                                                         na su servisio.
       tal, tal manera nan a desaroy’é                                                                                       4. Manera e ta ser bistí riba
       a lo largu di tempu, ta un ek-                                                                                     e garganta e ta asimilá un
       spreshon di e akshon saser-                                                                                        yugo, e yugo dushi di Nos
       dotal.                                                                                                             Señor; kier men e obligas-
          E adornonan litúrgiko di                                                                                        honnan di e estado Saserdo-
       awe tin nan orígen den e                                                                                           tal.
       adornonan  saserdotal  i                                                                                              5. E ta simbolisá ku e
       levítiko di e Antiguo Lei i                                                                                        karnénan ku e bon ward-
       despues den e bistínan an-                                                                                         adó ta karga riba su skoud-
       tiguo di e noble romanonan.                                                                                        ernan.
          I nan ta destiná na e sel-                                                                                         6. E stola tambe ta nifiká e
       ebrashon di e santu miste-                                                                                         kabuyanan  ku  kua  Nos
       rionan di nos fe, nan ta im-                                                                                       Señor a ser lastrá na Kal-
       pliká un alto sentido spiri-                                                                                       vario.
       tual i nan tin un funshonali-                                                                                         7. E stola di e diákono
       dat ritual i un karakter dis-                                                                                      ta símbolo di sakrifisio i
       tintivo den e órden di e min- un kontakto ku eukaristia. tonan. E ta invoká por tantu e pa e yu pèrdí na ora di bolbe generosidat den servisio di
       istronan. Ku su simbolismo     Ta deskonosé ku eksakti- trahe di fiesta ku Tata a pone na kas pober i yen di bèrg- e komunidat kristian.
       nan ta siña na proveé nos e tut orígen di e stola, pero lo
       armanan spiritual den e ko- mas probabel ta ku e ta
       mbate kontra e spiritu malu.  derivá di e mantel di oras-   Konosé e 6 trikinan aki pa mantené
          Denter di e adornonan hon di e hudiunan i mas es-
       litúrgiko ta sobresalí, ounke pesialmente di e orarium,               bo mes alehá di e demoño
       no sea masha evidente na nòmber ku kua e stola tabata
       bista, e stola. Stola ta un sor- konosí den antigwedat.
       to di banda ku e saserdote òf  E palabra orarium ta un
       e obispu ta kologá di su gar- término ku por ser derivá di
       ganta riba e pechu i ta ahustá orare (papia, prediká) –di aki
       esaki ku e cíngulo riba e abla i e palabra oratoria-, kombèr-
       bou di e kasuya.             tiendo esaki den e adorno den
          Den kaso di diákononan un insignia di predikadornan.
       e stola ta bai krusá di e sk-  Beibel ta klasifik’é entre i
       ouder robes padilanti i patras bistínan di honor. For di siglo
       na e parti drechi di e sintura; XII no ta utilisá mas e término
       igualmente ahustá ku un tipo orarium, sino stola.
       di kabuya riba e alba i bou di  E stola ta bai bou di e
       e dalmática.                 kasuya pasobra e stola ta
          Despues di e reforma e promé ku ta ser risibí den
       litúrgiko di Vatikano II ta e ordenashon i e kasuya ta
       regresá na e uso original di bai riba di tur kos pasobra
       hiba e stola bou di e kasuya esaki ta simbolisá e kari-
       kologá na ámbos banda di e dat ta kubri tur kos. Bisá di
       garganta liña règt i paralelo. Te otro manera, karidat ta loke
       e ora ei i for di e altu Edat mester salta mas na bista den  Valter Cascioli, médiko     2) Konfesá                   5) Profundisá den nos fe
       Media, tabata hib’é krusá e saserdote; ta loke e mester  sikiatra i bosero di e Asosias-  “No tin sakramentu mas ku e komunidat
       òf den forma di X, semper distinguí mas ku otro kos.     hon Internashonal di Eksorsis- importante ku esun di konfes-  Cascioli ta splika ku per-
       bou di e kasuya.               Simbolismo di e stola     tanan, a ofresé seis konseho hon, rekonsiliashon, pordon. sonanan den difikultat mester
          E stola lo mester ta di e   1. E ta símbolo di poder  pa  evitá  e  engañonan  di Tin hopi persona ku ta biba di hasi un kaminda di fe denter
       mesun koló di e kasuya i lo òf e outoridat saserdotal i e ta  demoño. El a sigurá ku pa e konsekuensianan di e malu di Iglesia, i sigui un komuni-
       úniko ku ta eksigí ku ta hiba e símbolo pa ekselensia di  mantené  bo  mes  leu  di  e pa kousa di no pordon”.     dat òf un movementu eklesiás-
       e stola komo dekorashon e dignidat saserdotal.           demoño, kristiannan mester      3) Partisipá den e sele- tiko.  “Nos  ta  sita  un:
       ta un krus mei mei (na al-     2. Komo ku stola tabata   biba e propio fe, ta den grasia brashon di Eukaristia     Renobashon Karismátiko
       tura di e garganta), ku e bistí utilisá pa personanan di  di Dios, sigui e Magisterio di  Nos ta konsehá tur hende Katóliko, ku ta konta ku mas
       ministro ordená ta sunchi sierto dignidat,  e ta sim-    Iglesia Katóliko i sigui e Dies pa biba un bida sakramental, i di 100 mion di persona”.
       promé di poné.               bolisá dignidat di e promé  Mandamentunan, pero ade- despues di konfeshon ta ne-         6) Alehá bo mes di piká
          E  disiplina  aktual  ta hende, di e hende promé di   mas, el a afirmá ku por sigui sesario e sakramentu di Eu- ta alehá bo mes di diabel
       preskribí su uso den misa, e piká original.              “algun regla simpel” ku por karistia denter di e selebras-   “Demasiado persona ta
       e sakramentunan i sakra-       3.  E  ta  simbolisá  e   yuda hopi:                   hon eukarístiko”.            bini na nos pasobra nan tin
       mentalnan i semper ku tin inosensia  nesesario  pa          1) Kombertí bo mes na        4) Papia ku Dios          miedu di diabel, pero nan no
                                    kumplimentu di e servisio   Kristu                          Orashon ta masha impor- tin miedu di piká, nan no ta
                                    Saserdotal, i e bisti di glo-  “Kambia bida, esun ku ta tante, pasobra e ta atraé e gra- protehá nan mes. Ta p’esei ta
                                    ria ku kua e ta ser bistí komo  biba den piká mester disidí pa sia di Dios i ta protehá bo di fundamental evitá e kon-
                                    sirbidó bon i fiel dor di Señor  Kristu”.                hopi kos.                    sekuensianan funesto, físiko,
                                    den rekompensa di su méri-                                                            sikológiko, moral, spiritual”.
   30   31   32   33   34   35   36   37