Page 8 - ARUBA AIRLINES
P. 8

Djarason 3 òktober 2018                                                                        11
       Kòrsou tin te sèptèmber 2019 pe



       kumpli pa yega kategoria-1 bèk




        WILLEMSTAD.- Na luna  Pero a bin resultá ku nos no  pa medio di nos outoridat
     di sèptèmber di otro aña  tabata kumpliendo. I asina  di aviashon. Si no ta
     (2019) aki na Kòrsou lo  Kòrsou su aviashon a keda  kumpli ku reglanan di
     bai tin un ouditoria, pues  degradá di kategoria-1 pa  ICAO, outomátikamente
     un chekeo di henter nos  kategoria-2. Asina Minister  bo ta subi lista di paisnan
     sistema di aviashon. Lo ta  di Tráfiko, Transporte i  ku no ta kumpli i ta nifiká
     un chekeo djariba te abou i  Planifikashon Urbano,  ku avionnan prosedente
     henter e programa lo keda  sra. Zita Jesus-Leito, a  di Kòrsou lo no por bai
     skrudiñá riba diferente  duna di konosé durante  otro paisnan. Si tin hopi
     aspekto, i seguridat ta un  su intervenshon den  violashon di regla, lo por
     di nan. Esei ta un kontròl  Staten ayera mainta riba  konsiderá asta evitá di
     ku lo ser hasí dor di e  e tópiko di InselAir. Segun  drenta nos espasio aéreo.
     Organisashon Internashonal  e mandatario, si konta  Pero no a yega asina leu
     di Aviashon Sivil (ICAO).  kuantu tempu nos ta for di  pasobra debidamente ta
     Pero banda di esei tin algun  e kategoria aki, anto ta kasi  atendiendo ku e parti di
     otro organisashon mas chikí  10 aña. Pero na momentu ku  seguridat den nos espasio
     manera un FAA (Federal  kumpli ku tur e rekisitonan  aéreo. Avionnan di Kòrsou
     Aviation Administration)  nos lo por regresá na  ku tin doñonan di Kòrsou
     di Merka ku tambe por hasi  kategoria-1 i esei ta algu  solamente lo por bula ku
     un chekeo. Na 2011 FAA  ku lo bai yuda Kòrsou komo  avionnan “wet lease” pa por
     a hasi un ouditoria kaba  pais den aviashon.  bai Merka.
     na Kòrsou, pasobra nan   Pues ICAO ta e outoridat   Segun sra. Jesus-Leito,a
     kier a sa ku e avionnan  responsabel pa supervisá  momentu di tene e chekeo
     ku nos ta usa aki i ku ta  nos aviashon, i nos tin di  kompleto, nos lo mester
     baha serka nan ta kumpli  sa pa tene supervishon  sòru pa kumpli ku por lo
     ku sierto kondishonnan.  riba henter nos aviashon  ménos un 80 porshento di
                                                  loke nan ta pidi. I esei ta
                                                  e reto di mas grandi. Entre   i aktualisá, ku ta kumpli  kos pa hasi, manera entre
        Konektividat ta parti di                  otro lo mester tin e leinan   ku tempu moderno. Mester  otro sòru pa tur hende
                                                  riba e nivel ku nan ta pidi.   hasi e adaptashonnan  ta sertifiká, ken ta hasi
                                                  E último ta un dje puntonan   nesesario den nos leinan pa  inspekshon, mester tin un
     desaroyo ekonómiko ku ta  pa por bai bèk kategoria-1                por kumpli ku e standartnan  programa di training pa nan
                                                  ta di esensial importansia.   den aviashon.  pa garantisá ku e nivel dje
        sumamente importante                      Nos leinan mester ta al dia   Pero ainda tin un seri di  organisashon ta keda haltu.

            Segun minister Martina
        WILLEMSTAD.- Minister
     Steven Martina di Desaroyo
     Ekonómiko ayera durante
     reunion di komishon sentral
     a splika dikon gobièrnu na
     yanüari 2017 a disidí pa
     hinka 33 mion den InselAir
     . ‘Dor ku den e periodo
     ei gobièrnu a konsiderá
     ku e mester preservá
     konektividat.’
        Martina a papia durante
     kontinuashon di reunion
     “enkuanto e último
     desaroyonan na e kompania
     di aviashon InselAir, ku
     entre tantu a bira propiedat  ku InselAir lo a bai laga. I
     di Gobièrnu di Kòrsou”.  tampoko e tempunan ei,
        Martina a splika ku  no tabata vislumbrá otro
     gobièrnu den e tempu  empresa ku riba término
     ei a haña importante pa  korto por akapará e diferente
     mantené konektividat.  rutanan ku InselAir
     ‘Pasobra si InselAir lo a  tabata bula.’ Martina a
     kai afó di awe pa mañan,  puntra parlamento kiko
     praktikamente no tabatin  ta konektividat. E mes
     konektividat entre e  a kontestá e pregunta:
     diferente islanan ni riba  ‘Konektividat ta asosiá
     rutanan ku InselAir tabata  ku desaroyo ekonómiko
     bula.’ Martina a splika ku  tambe. Ke men dor ku tin
     tabatin otro empresa ku a  konektividat, básikamente
     bula. ‘Pero den e tempu ei  tin e parti di desaroyo
     tabata Divi Divi Air so ku  ekonómiko sumamente
     avionnan relativamente  importante ku ta relashoná
     chikitu. Segun gobièrnu den  ku echo ku tin avionnan
     e tempu ei tabata imposibel  ta bula i bo por bai na e
     pa “take over” e buraku  diferente destinashonnan.’
   3   4   5   6   7   8   9   10   11   12   13