Page 10 - BROJ 49/GODINA II/SARAJEVO 11.02.2016.
P. 10
POLITIKA
licitiranjem. Prilikom gradnje, lokalni ozbiljnim indicijama, zapošljavaju samo Arhitekt Sejo Pintul: “Ja
privrednici natjecali su se koliko će ko građani hrvatske nacionalnosti. sam tolerantan čovjek.
metara tornja finansirati kako bi toranj Komentirajući arhitektonsko rješe
bio dominantan u gradu i kako bi tri puta nje zvonika Crkve svetog Petra i Pavla u Uvijek pokušavam miriti,
bio veći od svake džamije. Sad i nebode Mostaru, Pitnul se prisjetio zaključaka s a ne svađati, pronaći
ri u gradu izgledaju kao patuljci spram brojnih sastanaka, konferencija i okru
njega. Jedan od rijetkih koji je pristao glih stolova na kojima je učestvovao i na dobro i kod jednih i drugih
javno govoriti o ideji fra Ike Skoke, uz kojima nikada nije čuo niti jedno jedino i ići u tom pravcu. Teško mi
puno uvažavanje lika i djela i fra Skokine pozitivno mišljenje o arhitekturi te cr je kad znam šta je bilo
osobnosti, jeste penzionirani arhitekt i kve i njenog visokog zvonika.
urbanista Sejo Pintul, koji ideju smatra “Sve što nije u mjerilu ambijenta, i kako je nastajao taj
neprimjerenom i sa stručnog i s historij nije u mjerilu čovjeka i izlazi izvan do toranj. Ne vjerujem
skih aspekta. “Ja sam tolerantan čovjek. mena elementarne kulture naroda je pre da može biti simbol
Uvijek pokušavam miriti, a ne svađati, dimenzionirano. Prije 30 godina radili
pronaći dobro i kod jednih i drugih i ići smo urbosocijalnu studiju i analizu zašto pomirenja. Simbol
u tom pravcu. Teško mi je kad znam šta ljudi mrze zgradu Razvitka, nebodere na pomirenja jeste Stari most
je bilo i kako je nastajao taj toranj. Ne Aveniji, zgradu HIT-a i došli smo do za
vjerujem da može biti simbol pomire ključka da je Mostar u kotlini i ima vrlo i koriste ga svi građani, a
nja. Simbol pomirenja jeste Stari most kratke vidike, prirodne barijere brda, crkvu koriste samo katolici.
i koriste ga svi građani, a crkvu koriste najčešće od 500 metara do jednog kilo Možda ne i svi katolici.
samo katolici. Možda ne i svi katolici. metra, i svaka visoka zgrada građanima
Devedeset posto mladosti hrvatske na skraćuje vizuru. Nije to Ali-pašino Polje Devedeset posto mladosti
cionalnosti nikada nije bilo na Starom ili ravna Slavonija. Sjećam se da su ljudi hrvatske nacionalnosti
mostu”, kaže Pintul. Pintul je podsjetio govorili da mrze zgradu Razvitka, a nisu
kako se do pomirenja dolazi jednako znali zašto. Imali su osjećaj da će im pa nikada nije bilo na Starom
pravnošću i međusobnim uvažavanjem sti na glavu i izbjegavali su prilaziti joj. mostu”, kaže Pintul.
u svakodnevnom poslu. Kao ilustraciju U svakom se čovjeku budi podozrenje
naveo je primjer i statistiku koju medi kad vidi visok objekt u kotlini. Možda
ji još nisi provjerili, političari izrekli, ne zna objasniti zašto, ali ga izbjegava”, nekatoličkog stanovništva u Gradu Mo
javnost nije pročitala, o diskriminaciji podsjeća Pintul. staru, neprimjeren i da unosi novi nemir
u zapošljavanju u gradskim i kantonal Tumačeći narav i filozofiju sakral stvarajući zlu krv među stanovnicima, da
nim institucijama, gdje se skoro, prema ne arhitekture općenito, Pintul kaže da smeta procesima liječenja rana nastalih
nema niti jedne religije koja je kao islam kao posljedica ratnih zbivanja na ovim
arhitekturu podredila mjerama čovjeka, prostorima, da udaljava grad od ujedi
svakodnevice, prirodi, koja se uz mak njenja, tj. ostvarivanja odredaba Was
simalno uvažavanje organski ukompo hingtonskog i Daytonskog ugovora, da
nirala u ambijent. Na tim je osnovama cementira i podebljava jedini preostali
stvoren kult zelenila i kult vode. Takvi “Berlinski zid” u Evropi, da ugrožava
obziri uvjetovali su da visina munare u slobodu savjesti, vjeroispovijesti, pa i
pravilu ne prelazi visinu najvišeg drve ateizma, sve vrijednosti koje su zagaran
ta u prirodi. Austro-Ugarska je htjela tirane međunarodnim konvencijama o
naglasiti moć imperije u odnosu na čo pravima i slobodama čovjeka.
vjeka i pravila je visoke zgrade, stoga su Umjesto da iščitaju historijat o grad
gradili sobe s tri metra raspona od poda nji i tumačenjima arhitekture crkvenog
do plafona. tornja i križa na Humu, neke strane di
plomate, šaljući umjetnički vrijedna dje
DA LI MEĐUNARODNA la, pridružili su se ideji fra Ike Skoke o
ZAJEDNICA POMAŽE ILI namjeri uspostavljanja “mostarskog zvo
ODMAŽE PROCESU POMIRENJA nika mira”, i na taj način pridružili se
Križ na Humu visine oko 33 metra procesu pretvaranja zvonika rata u “zvo
izgrađen je povodom jubilarne 2000. go nik mira”. Bjelodano je kako će se ago
dine Isusovog rođenja na mjestu odakle je nija razumijevanja i čitanja arhitekture
djelovao snajper i drugo ubitačno oružje u uskoj mostarskoj kotlini i dalje nasta
razorne moći po civilima i vojnicima u viti, kako će se neke nove međunarodne
istočnom dijelu Mostara, te ga Bošnjaci diplomate, ne pitajući se o posljedicama,
uz monumentalni zvonik nikada neće pridružiti “projektima i procesima pomi
moći doživjeti drugačije osim kao željom renja”, a da će, kako to primjećuje Enes
za nadmoći jedne religije, jedne kulture Ratkušić, Bošnjaci i bošnjačka politika
i jednog naroda nad ostalima. Takav stav bespomoćno šutjeti. Iluzorno je očeki
nakon organizirane peticije i službeno je vati da će neki od arhitekata, političa
poslan na adrese brojnih međunarodnih ra hrvatske nacionalnosti javno o tome
organizacija (UN, OSCE, SFOR i dr.) 24. ikada reći suprotan stav od stava crkve.
septembra 2001. godine sa 7.134 potpi Naprosto, u zapadnoj kulturi komen
sa. U peticiji je, pored ostalog, navedeno tiranje mišljenja crkvenih službenika
Fra Iko Skoko
da je križ, postavljen iznad glava većine smatra se krajnje nepristojnim. n
10 11/2/2016 STAV