Page 10 - BROJ 49/GODINA II/SARAJEVO 11.02.2016.
P. 10

POLITIKA



          licitiranjem. Prilikom gradnje, lokalni   ozbiljnim indicijama, zapošljavaju samo   Arhitekt Sejo Pintul: “Ja
          privrednici natjecali su se koliko će ko   građani hrvatske nacionalnosti.   sam tolerantan čovjek.
          metara tornja finansirati kako bi toranj   Komentirajući arhitektonsko rješe­
          bio dominantan u gradu i kako bi tri puta   nje zvonika Crkve svetog Petra i Pavla u   Uvijek pokušavam miriti,
          bio veći od svake džamije. Sad i nebode­  Mostaru, Pitnul se prisjetio zaključaka s   a ne svađati, pronaći
          ri u gradu izgledaju kao patuljci spram   brojnih sastanaka, konferencija i okru­
          njega. Jedan od rijetkih koji je pristao   glih stolova na kojima je učestvovao i na   dobro i kod jednih i drugih
          javno govoriti o ideji fra Ike Skoke, uz   kojima nikada nije čuo niti jedno jedino   i ići u tom pravcu. Teško mi
          puno uvažavanje lika i djela i fra Skokine   pozitivno mišljenje o arhitekturi te cr­  je kad znam šta je bilo
          osobnosti, jeste penzionirani arhitekt i   kve i njenog visokog zvonika.
          urbanista Sejo Pintul, koji ideju smatra   “Sve što nije u mjerilu ambijenta,   i kako je nastajao taj
          neprimjerenom i sa stručnog i s historij­  nije u mjerilu čovjeka i izlazi izvan do­  toranj. Ne vjerujem
          skih aspekta. “Ja sam tolerantan čovjek.   mena elementarne kulture naroda je pre­  da može biti simbol
          Uvijek pokušavam miriti, a ne svađati,   dimenzionirano. Prije 30 godina radili
          pronaći dobro i kod jednih i drugih i ići   smo urbosocijalnu studiju i analizu zašto   pomirenja. Simbol
          u tom pravcu. Teško mi je kad znam šta   ljudi mrze zgradu Razvitka, nebodere na   pomirenja jeste Stari most
          je bilo i kako je nastajao taj toranj. Ne   Aveniji, zgradu HIT-a i došli smo do za­
          vjerujem da može biti simbol pomire­  ključka da je Mostar u kotlini i ima vrlo   i koriste ga svi građani, a
          nja. Simbol pomirenja jeste Stari most   kratke vidike, prirodne barijere brda,   crkvu koriste samo katolici.
          i koriste ga svi građani, a crkvu koriste   najčešće od 500 metara do jednog kilo­  Možda ne i svi katolici.
          samo katolici. Možda ne i svi katolici.   metra, i svaka visoka zgrada građanima
          Devedeset posto mladosti hrvatske na­  skraćuje vizuru. Nije to Ali-pašino Polje   Devedeset posto mladosti
          cionalnosti nikada nije bilo na Starom   ili ravna Slavonija. Sjećam se da su ljudi   hrvatske nacionalnosti
          mostu”, kaže Pintul. Pintul je podsjetio   govorili da mrze zgradu Razvitka, a nisu
          kako se do pomirenja dolazi jednako­  znali zašto. Imali su osjećaj da će im pa­  nikada nije bilo na Starom
          pravnošću i međusobnim uvažavanjem   sti na glavu i izbjegavali su prilaziti joj.   mostu”, kaže Pintul.
          u svakodnevnom poslu. Kao ilustraciju   U svakom se čovjeku budi podozrenje
          naveo je primjer i statistiku koju medi­  kad vidi visok objekt u kotlini. Možda
          ji još nisi provjerili, političari izrekli,   ne zna objasniti zašto, ali ga izbjegava”,   nekatoličkog stanovništva u Gradu Mo­
          javnost nije pročitala, o diskriminaciji   podsjeća Pintul.          staru, neprimjeren i da unosi novi nemir
          u zapošljavanju u gradskim i kantonal­  Tumačeći narav i filozofiju sakral­  stvarajući zlu krv među stanovnicima, da
          nim institucijama, gdje se skoro, prema   ne arhitekture općenito, Pintul kaže da   smeta procesima liječenja rana nastalih
                                            nema niti jedne religije koja je kao islam   kao posljedica ratnih zbivanja na ovim
                                            arhitekturu podredila mjerama čovjeka,   prostorima, da udaljava grad od ujedi­
                                            svakodnevice, prirodi, koja se uz mak­  njenja, tj. ostvarivanja odredaba Was­
                                            simalno uvažavanje organski ukompo­  hingtonskog i Daytonskog ugovora, da
                                            nirala u ambijent. Na tim je osnovama   cementira i podebljava jedini preostali
                                            stvoren kult zelenila i kult vode. Takvi   “Berlinski zid” u Evropi, da ugrožava
                                            obziri uvjetovali su da visina munare u   slobodu savjesti, vjeroispovijesti, pa i
                                            pravilu ne prelazi visinu najvišeg drve­  ateizma, sve vrijednosti koje su zagaran­
                                            ta u prirodi. Austro-Ugarska je htjela   tirane međunarodnim konvencijama o
                                            naglasiti moć imperije u odnosu na čo­  pravima i slobodama čovjeka.
                                            vjeka i pravila je visoke zgrade, stoga su   Umjesto da iščitaju historijat o grad­
                                            gradili sobe s tri metra raspona od poda   nji i tumačenjima arhitekture crkvenog
                                            do plafona.                        tornja i križa na Humu, neke strane di­
                                                                               plomate, šaljući umjetnički vrijedna dje­
                                            DA LI MEĐUNARODNA                  la, pridružili su se ideji fra Ike Skoke o
                                            ZAJEDNICA POMAŽE ILI               namjeri uspostavljanja “mostarskog zvo­
                                            ODMAŽE PROCESU POMIRENJA           nika mira”, i na taj način pridružili se
                                               Križ na Humu visine oko 33 metra   procesu pretvaranja zvonika rata u “zvo­
                                            izgrađen je povodom jubilarne 2000. go­  nik mira”. Bjelodano je kako će se ago­
                                            dine Isusovog rođenja na mjestu odakle je   nija razumijevanja i čitanja arhitekture
                                            djelovao snajper i drugo ubitačno oružje   u uskoj mostarskoj kotlini i dalje nasta­
                                            razorne moći po civilima i vojnicima u   viti, kako će se neke nove međunarodne
                                            istočnom dijelu Mostara, te ga Bošnjaci   diplomate, ne pitajući se o posljedicama,
                                            uz monumentalni zvonik nikada neće   pridružiti “projektima i procesima pomi­
                                            moći doživjeti drugačije osim kao željom   renja”, a da će, kako to primjećuje Enes
                                            za nadmoći jedne religije, jedne kulture   Ratkušić, Bošnjaci i bošnjačka politika
                                            i jednog naroda nad ostalima. Takav stav   bespomoćno šutjeti. Iluzorno je očeki­
                                            nakon organizirane peticije i službeno je   vati da će neki od arhitekata, političa­
                                            poslan na adrese brojnih međunarodnih   ra hrvatske nacionalnosti javno o tome
                                            organizacija (UN, OSCE, SFOR i dr.) 24.   ikada reći suprotan stav od stava crkve.
                                            septembra 2001. godine sa 7.134 potpi­  Naprosto, u zapadnoj kulturi komen­
                                            sa. U peticiji je, pored ostalog, navedeno   tiranje mišljenja crkvenih službenika
                                Fra Iko Skoko
                                            da je križ, postavljen iznad glava većine   smatra se krajnje nepristojnim.   n


         10  11/2/2016 STAV
   5   6   7   8   9   10   11   12   13   14   15