Page 29 - BROJ 49/GODINA II/SARAJEVO 11.02.2016.
P. 29
Tri desetljeća od
početka stvaranja
sustava Europe bez
granica sad je brz prolaz
kroz neke granične
prijelaze postao stvar
prošlosti: privremene
kontrole stvaraju uska
grla s kilometarskim
kolonama vozila. Na
nekim se prijelazima
čeka satima
Još su skuplje kontrole prometa roba. automatski penju na 56 milijuna eura u je eliminirao trgovinske ratove između
Prvi je udar na državne proračune: dr povoljnijem scenariju, dok bi troškovi članica. S povratkom granica i kontrola
žave s povratkom nadzora granica mo u ekstremnijim situacijama preskoči neke bi se stare navike i sportovi vratili
raju promptno uposliti nove ljude. Valja li 120 milijuna eura. Što bi se, naravna u praksu. Dugoročni negativni utjecaj
organizirati i nadgledanje malih prijela stvar, odmah prebilo na leđima korisnika granica na gospodarstvo zemalja (biv
za na tzv. zelenim granicama – a takvih usluga, primarno kroz više cijene dobara šeg) prostora Schengena procjenjuje se
je unutar Schengena tisuće. Ako svaki zbog skupljeg prijevoza. na oko deset posto pada i to u najblažoj
šleper sa svoje 22 tone tereta na grani Schengen je na terenu, u svakodne varijanti – ili ekvivalent od tri posto do
ci izgubi samo pola sata, a takvih je u vici europskih država, uspio ono što nije datnih poreza na sve robe i usluge. Du
prometu oko tri milijuna, troškovi se pošlo za rukom političarima – gotovo goročno, do 2025. godine, povratak na
isparceliranu Europu značio bi stalni
gubitak najmanje 0,8 posto BDP-a teme
ljem smanjivanja međusobne razmjene
roba i usluga za 10,5 do 12,5 posto, što
se smatra realnom procjenom posljedi
ca zatvaranja.
Povratak državnih granica značio bi
i pad direktnih stranih ulaganja, mada
je teško objektivnije i preciznije procije
niti posljedice s obzirom na broj faktora
koji utječu na raspoloženje ulagača. In
vestitore, naime, privlače tzv. “pozitivni
rezultati” europskih integracija. Prvi su
magnet nedvojbeno mir, sigurnost i su
radnja između članica zajednice. Drugi
razlog atraktivnosti Schengena za izvanj
ska ulaganja jeste, prema anketama iz
među investitora, bilo baš postojanje
slobodnog protoka ljudi, dobara i uslu
ga. Uvođenje je eura treći manje intere
santan argument za ulagače.
Sve u svemu, odustajanje od koncep
ta prostora bez granica donijelo bi krat
koročno ekonomske gubitke koji bi se,
poprilično brzo, pretvorili u dugoročno
usporavanje ekonomskog rasta. Sve bi
to vodilo prema scenariju kojega malo
tko želi (osim, naravna stvar, europske
gospodarske konkurencije), a to je sla
bljenje i fragmentacija ove zajednice uz
postepeno odumiranje europskog inte
gracijskog modela u korist (ili, bolje, na
štetu ) nacionalnih prostora.
Ovo su podaci koje bi svaka odgovor
na vlast trebala imati na umu prije nego
što na svoje granice rastegne žiletžicu. n
STAV 11/2/2016 29
