Page 39 - STAV broj 218

na kraju Drugog svjetskog rata. Kaže se,
međutim, da je neslužbeni broj pogublje-
nja bio 18.000.
Slučaj Rumunije bio je mnogo skanda-
lozniji i sve se, također, dešavalo u decem-
bru. Zemlju je okupirala vojska SSSR-a,
a komunistička partija pod vodstvom
Gheorghea Gheorghiu-Deja falsificirala
je rezultate izbore nakon što je na njima
poražena. Nakon toga, prisilili su na od-
lazak kralja Mihaela Prvog, postavši tako
još jedna zemlja koju je Staljin lagano ri-
ješio. Isto se desilo u Poljskoj, također u
decembru 1947, gdje je Radnička stranka
Boleslawa Bieruta morala falsificirati iz-
bore kako bi se domogla vlasti, također uz
potporu sovjetskih trupa. Prvo što je Bie-
rut učinio bilo je odbaciti Marshallov plan
koji su finansirale Sjedinjene Američke
Države i eliminirati široku opoziciju koja
je postojala u zemlji. Pet godina kasnije,
osnovali su Narodnu Republiku i odobri- Prvobitna istraga novoosnovanog Od tada pa u narednih pola stoljeća, So-
li ustav koji je bio na snazi sve do 1997. komunističkog režima zaključila je da vjetski Savez je nadzirao sve što se do-
godine, kada je zamijenjen drugim koji je je riječ o samoubistvu, ali je naknadnim gađalo u njegovom području utjecaja, a
jamčio građanske i ekonomske slobode. istragama iz 1968, 2004. i 2006. godine od 1945. do 1953. godine komunizam je
utvrđeno da je riječ o ubistvu. Istog mje- uspostavljen kao jedina politička snaga
ZLOČINI REŽIMA seca, na mađarskim izborima, komunisti svih tih režima.
U mnogim od istočnih zemalja bilo je su dobili velikih 48% glasova. Narodna Ideja o svijetu koju je definirao Marxov
vrlo važno potkopati moć političkih pro- Republika proglašena je u augustu, na “komunistički manifest” još uvijek po-
tivnika, a u tu je svrhu korištena neodolji- čelu s vođom Radničke partije Mátyásom stoji, nakon sto godina i sto miliona mr-
vo privlačna kontrola štampe i radija, sve Rákosijem. Ubrzo je to postala diktatura tvih. Najnaseljenija nacija na Zemlji,
kako bi spriječili da njihova mišljenja dođu koja je nacionalizirala tvrtke i kolektivi- Kina, vlada na taj način, a autokratska i
do stanovništva ili da ih izravno kritizira- zirala zemljišne posjede. To je bio samo nacionalistička tradicija Rusije, ojačana
ju. U ekstremnim je slučajevima dolazilo prvi korak u strašnim čistkama, mađarski komunističkim diktatorskim iskustvom
do ubistava opozicionih vođa koji su još komunistički vođa stvorio je malu repliku dugim sedam desetljeća, provodi novu
uvijek imali neke javne dužnosti. Takav staljinističke diktature SSSR-a. imperijalnu reinkarnaciju. Popularnost
je bio slučaj Čehoslovačke. Komunistička Jedna od posljednjih epizoda ove ko- Staljina je ogromna. Širom Rusije lahko
partija Klementa Gottwalda došla je na munističke pretvorbe postat će i najpozna- je naći lice diktatora otisnuto u magne-
vlast 9. maja 1948. državnim udarom, a tija. Njemačka Demokratska Republika tima, na majicama, šalicama... Staljin je
sedam dana kasnije, ministar vanjskih osnovana je 7. oktobra 1949. u dijelu Nje- posvuda. Pad Berlinskog zida nije značio
poslova umro je u čudnim okolnostima. mačke koji su okupirali sovjetski vojnici. kraj jednog dijela historije, komunistič-
Tijelo mu je pronađeno, obučeno u pidža- Prvi predsjednik bio je Wilhelm Pieck, ke ideje pokušavaju se prežvakati iznova
mu, ispod prozora njegove kupaonice u glavni sekretar Jedinstvene socijalističke u nekim evropskim državama. Primjena
vrtu ministarstva. stranke (SED) s komunističkom većinom. komunizma bila je nespretna ili podmu-
kla, ali “ideje su bile dobre”, kazat će mo-
ralizirajući simpatizeri.
Srećom, postoji historiografija o glo-
balnom historijskom iskustvu komuniz-
ma. On je bio iskustvo moći, brutalno, mi-
litantno, nesporno i genocidno. Tačka u
kojoj se ozbiljni historičari, bez obzira na
njihovu ideologiju, slažu jeste činjenica
da je kao historijski oblik države komu-
nizam dostigao nivo kontrole nad stanov-
ništvom koji nikada prije nije bio posti-
gnut. Niti će. Konačno, krajem oktobra
1997. godine, uoči 80. obljetnice lenjini-
stičke revolucije, u ruskim novinama prvi
je put objavljeno cjelovito istraživanje o
broju ubijenih od strane komunističkih
režima diljem svijeta od 1917. do 1987.
godine. Tada je objavljen podatak o 110
miliona žrtava tog režima. Komunizam
je u tom trenutku i zvanično postao naj-
smrtonosnija ideologija 20. stoljeća. n

STAV 9/5/2019 39