Page 67 - STAV broj 320
P. 67

kraljeva”, car današnjeg Malija koji je
          vladao između 1312. i 1337. godine. Po
          onome što se danas zna o njemu, bio je
          najbogatija osoba svih vremena. U vrije-
          me dok je vladao pričalo se da je njegovo
          kraljevstvo “bilo toliko veliko da mu niko
          nije mogao vidjeti kraj” jer je obuhvatalo
          današnju Mauritaniju, Senegal, Gambiju,
          Gvineju, Burkinu Faso, Mali, Niger, Čad
          i Nigeriju. U svim tim zemljama koje su
          mu pripadale sagradio je brojne džamije,
          od kojih mnoge stoje i danas. Bio je, pre-
          ma zapisima iz tog vremena, “taman mla-  Timbuktu
          dić ugodnog lica i lijepe figure”.   perzijsku svilu. Stotinjak deva bilo je u   VLADAR CARSTVA MALIJA
            Prema današnjim parametrima, teš-                                     Nije jasno da li je to pretjerivanje ili
          ko je izračunati Musino bogatstvo, ali su   karavanu, a svaka je deva nosila stotine   stvarnost, ali glas o njegovim avanturama
                                            kilograma čistog zlata. Bio je to do tada
          neki stručnjaci pokušali. Zaključili su da   neviđen prizor.         stigao je do ušiju Evropljana koji su od-
          bi danas njegovo imetak, prilagođen sto-  Američka tehnološka kompanija   lučili provjeriti je li istina sve ono što se
          pi inflacije, iznosio 400 milijardi dolara.   “SmartAsset” procjenjuje da je, zbog de-  priča o čovjeku koji vlada četvrt stoljeća
            Najpoznatija priča o njemu bila je   precijacije zlata, hadž Muse i njegovih po-  velikim dijelom Afrike.
          bez sumnje ona o njegovom hadžu 1324.   danika doveo do oko 1,5 milijardi dolara      Nakon toga, kra-
          godine, kada je bio u dobi od 44 godine.   ekonomskih gubitaka na Bliskom istoku.   ljevstvo Mali i njegov
          Putovao je oko 6.500 kilometara zajed-  Na povratku kući Mansa Musa ponovno je             kralj ucrtani
          no s 8.000 dvorjana, 12.000 robova i 100   prošao kroz Egipat, a prema nekim izvo-          su u najvaž-
          deva. Iako vrlo pobožan musliman, Musa   rima je pokušao pomoći ekonomiji zemlje            niju kartu
          je bio i vješt poslovni čovjek, a hodoča-  uklanjanjem dijela zlata iz prometa tako          tog vreme-
          šće mu je pomoglo da uspostavi odnose s   što ga je posuđivao po visokim kamatama              na:  Ka-
          poslovnim partnerima. Uz to, o njemu se   od egipatskih zajmodavaca. Drugi kažu                talonski
          također govorilo da je bio vrlo darežljiv,   da je potrošio toliko da se kući vratio bez        atlas ili
          toliko da je prolazeći kroz Kairo davao   zlata.                                                 Mapa-
          toliko novca siromašnima da je to uzro-
          kovalo masovnu inflaciju.
            Musina je velikodušnost i kupovina
          svakojake robe ulice Kaira napunila zla-
          tom, resursom koji je i tada bio vrlo cije-
          njen i deficitaran. Ljudi su bili odušev-
          ljeni, barem u početku. Iako su dijeljeni
          iz dobre namjere, Musini zlatni pokloni
          zapravo su napravili problem u Kairu.
          Amortizirali su vrijednost tog metala u
          Egiptu, a ekonomija je pretrpjela veliki
          udarac, trebalo je 12 godina da se zajed-
          nica oporavi.
            “Mansa Musa je imao gotovo neo-
          graničen pristup najcjenjenijem izvoru
          bogatstva u srednjovjekovnom svijetu”,
          rekla je za BBC Kathleen Bickford Ber-
          zock, specijalizirana za afričku umjet-
          nost. “Glavna trgovačka središta koja su
          trgovala zlatom i drugom robom također
          su bila na njegovom teritoriju i on je ste-
          kao ogromno bogatstvo od te trgovine”,
          dodala je.
            Iako je carstvo Mali bilo toliko bogato
          zlatom, malo je ko van granica Afrike znao
          za njega. To se promijenilo kad je Mansa
          Musa odlučio otići na hadž prolazeći kroz
          pustinju Saharu i Egipat. Odveo je čitav
          svoj kraljevski dvor i dužnosnike, vojnike,
          griote (zabavljače), trgovce, jahače deva
          i na hiljade robova, kao i mnoštvo ova-
          ca i koza kako bi hadžije imale šta jesti.
            Cijeli se jedan grad kretao pustinjom.
          Grad čiji su stanovnici, pa čak i robovi,
          bili odjeveni u zlatni brokat i najfiniju   Džamija Djingareyber


                                                                                                    STAV 23/4/2021 67
   62   63   64   65   66   67   68   69   70   71   72