Page 6 - STAV broj 209

POLITIKA

DOSJE “STAVA”: bošnjačko-srpski dijalog

ŠTA SU CRVENE LINIJE

ISPOD KOJIH BOŠNJACI

I SRBI NEĆE IĆI

“Ne postoje šanse da Srbija prizna genocid, jer on nije ni počinjen. I koliko god znam da Muslimani
ovo ne žele da čuju, to je naprosto činjenica. To pitanje je dobar primer zašto će taj dijalog dugo
trajati i biće mukotrpan, ali ćemo svakako morati da razgovaramo i nađemo minimum zajedničkog
jezika. Crvena linija ispod koje Srbija ne treba da ide su dostojanstvo naše zemlje i srpskog naroda

i istorijska istina, naravno, uz punu zaštitu Republike Srpske, čijeg je postojanja Srbija garant”,
rekao je Miloš Jovanović, predsjednik opozicione, nekada Ðinđićeve Demokratske stranke Srbije

Piše: Hamza RIDŽAL, Amela BAJROVIĆ
i Adem MEHMEDOVIĆ

edan od temeljnih pojmova savre- mira i stabilnosti. U tom smislu, poseb- preko kojeg trebamo voditi dijalog? Može-
menih teorija identiteta jeste Drugi. no je zanimljiva Bosna i Hercegovina jer mo li uopće govoriti o dijalogu ako među
Kako ističe teoretičar Stuart Hall, se u njoj sažimaju gotovo sve različitosti političkim i akademskim predstavnicima
Jidentitet se gradi na osnovu negativ- i drugosti koje određuju Balkan. Ako ne srpskog naroda postoje oni koji eksplicitno
nih kategorija tako da pojedinac ili grupa sve, onda barem većina onih zbog kojih negiraju Bošnjake kao narod? Da li takvi
prepoznaju šta to on / ona nije prije nego su vođeni posljednji ratovi. smatraju da se dijalog i danas može voditi
ono što on / ona jeste. Ključni faktor u Stoga u dijalogu među narodima u asimilacijom Bošnjaka kao što je to činje-
procesu samoprepoznavanja jeste Dru- Bosni i Hercegovini, ali vjerovatno i na no početkom 20. stoljeća kroz “Gajret”,
gi. Tek u susretu s Drugim, smatra Hall, Balkanu u cijelosti, ključnu ulogu ima- naprimjer? Sve su to pitanja na koja va-
počinjemo uviđati specifičnosti koje nas ju Bošnjaci i Srbi, kao dva naroda koja lja tražiti odgovore. Zato
izdvajaju kao pojedince, ali i kao zaseb- trenutno čine više od četiri petine bo- smo u Stavu inici-
ne vjerske, tradicijske, etničke ili nacio- sanskohercegovačkog stanovništva. Boš- rali otvara-
nalne zajednice. Iako Drugi igra ključ- njačko-srpski dijalog trebao bi biti važan nje ove
nu ulogu u prepoznavanju i afirmaciji Bošnjacima i Srbima podjednako i zbog
vlastitosti, on je od političkih elita kroz činjenice da u današnjoj Srbiji kao mati-
povijest korišten kao neprijatelj čija je ci srpskog naroda živi značajna manjin-
uloga unutarnje homogeniziranje zajed- ska zajednica Bošnjaka, a da su u Bosni i
nice. To je posebno izraženo u društvi- Hercegovini kao matici Bošnjaka i Srbi
ma obremenjenih historijom, kakva su konstitutivni narod. Upravo zbog toga,
balkanska društva, gdje se na relativno Srbi imaju možda i veću odgovornost za
malom prostoru susreću vjerske, kultur- vođenje tog dijaloga.
ne, tradicijske, jezičke, etničke i nacio- No, šta taj dijalog po-
nalne različitosti i drugosti. Na jednom drazumijeva? Koje su
takvom prostoru ključ zdravog suživota crvene linije jednih,
jeste dijalog između pripadnika različitih a koje drugih? Ko je
zajednica. Dijalog se ostvaruje kroz kon- pozvan da u ime i
takte pojedinaca, ekonomsku i kulturnu jednih i drugih vodi
razmjenu, ali je od izuzetne važnosti da dijalog? Koliko se
on opstoji na razini političkog dogovo- međusobno pozna-
ra. Samo zdrav politički dijalog između jemo? Ima li potrebe
dviju ili više zajednica može biti garant za vanjskim medijem

6 7/3/2019 STAV