Page 41 - STAV broj 416 - 417

mu se učinjena šteta namiri, pokradeno
žito vrati i krivci kazne.
Iz drugog njegovog pisma upućenog du-
brovačkom knezu džumada I 1218. (1803)
godine saznajemo da su neki stanovnici
s dubrovačke teritorije posjekli drva na
njegovoj malikani i otjerali u Dubrovnik.
Zato je tražio da se šteta procijeni i plati,
a krivci kazne.
Kapitalno djelo Hivzije Hasandedića
Muslimanska baština Bošnjaka u južnoj (sred-
njoj) Hercegovini objavljeno je 1997. godine
i ona je jedan od najvažnijih i najrelevan-
tnijih izvora u proučavanju historije ovog
dijela Bosne i Hercegovine. Hasandedić
se bavio naukom, a nije nauku koristio u
dnevnopolitičke svrhe.
Kako je to zapisao Fehim Nametak u
recenziji Hasandedićeve knjige objavljene
1997. godine, mnogo je spomenika kulture
u Hercegovini koji u našoj svijesti još po-
ispašu u Neum, pa su i oni u zimskom pe- Mostara, kapetana Tasovića (valjda Tasa) stoje, postoje zahvaljujući Hivziji Hasande-
riodu uvećavali broj muslimana u ovom iz Počitelja i Ljubovića iz Nevesinja. diću, koji je ne samo na osnovu historijskih
mjestu. Turska je podizala u Neumu ma- U gotovo svim neumskim selima ze- izvora, nego često i na terenu, u razgovoru sa
nja utvrđenja i magacine za smještaj robe. mlja je za turske vladavine bila vlasništvo starijim ljudima, kojih odavno nema među
Ali-paša Rizvanbegović (1831–1851) na- aga i begova. Većina kršćanskog stanovniš- živim, saznao štošta što bi bilo potpuno za-
redio je da se ovdje sagradi više magacina tva iz ovih sela bili su kmetovi koji su ovu boravljeno da nije bilo Hasandedića da to
za uskladištenje soli. U zalivu Klek, na zemlju obrađivali i vlasnicima davali hak. u posljednji čas zabilježi. Hasandedić spada
mjestu Jazine, nalazila se za turske upra- Hadži Mehmed Zulfikar Rizvanbe- u krug znanstvenih istraživača poput rah-
ve privatna solana, a u Neumu je bio trg gović, kapetan Stoca, imao je 1901. godi- metli akademika Hamdije Kreševljakovića
soli. Neum je za turske uprave bio naseljen ne u Neumu malikanu na kojoj je živio i Mehmeda Mujezinovića. Druga stvar koju
muslimanima koji su ovdje imali džamiju njegov kmet Krešić i zemlju obrađivao. je ovdje važno napomenuti jeste to da Ha-
i zato je sultan imao neprikosnoveno pra- Neki Vukići iz okoline Dubrovnika doš- sandedić kao vrstan poznavalac osmanskog
vo na ovo mjesto. li su 1801. godine u Neum, porušili dvije turskog jezika, kakvih je malo u našoj sre-
Enklava Klek ostala je pod sultano- kuće spomenutog rajetina Krešića i odni- dini, suvereno koristi turske izvore i ozbilj-
vim suverenitetom i 1878. godine, kada je jeli pšenicu i drugo žito. U pismu upuće- no i analitički donosi zaključke bez imalo
Austrija dobila mandat da okupira Bosnu nom dubrovačkom knezu 19. zulhidžeta suvišnih riječi, što tekstu daje maksimalnu
i Hercegovinu. Neum je spajao Bosanski 1216. (1801) godine kapetan je tražio da naučnu ozbiljnost i objektivnost. n
pašaluk s morem. Neum sa selima koja
mu gravitiraju pripada katastarskoj opći-
ni Gradac, koji je odavde udaljen oko de-
set kilometara idući prema Stocu. Na po-
dručju Neuma i okolnih zaselaka nalaze se
sljedeće parcele (vrtovi, oranice, vinogradi,
pašnjaci i šikare): Bubreg, Čalopek, Čajir-
nica, Hadžinica, Haliluša, Harem, Jašmak,
Kalauz, Kardašuša, Karišikovište, Kod ča-
trnje, Kod Frlja, Kod kuline, Kokošaruša,
Kovrazi, Kulina, Lizdakovina, Mujina la-
zina, Mujina torina, Ortačka ograda Pod
čardakom, Podhadžinica, Redžino polje, SRETAN 1. MART,
Sarajlinovac, Selimača, Spahinovac, Šari-
ćuša, Šarkuša i Više čardaka. U Gracu se
nalazi oko jedan kilometar duga i plodna
uvala zvana Beguša, koja je bila vlasniš- DAN NEZAVISNOSTI
tvo Rizvanbegovića, pa je po njima i do-
bila svoje ime.
Sve navedene parcele bile su vlasniš- BOSNE I HERCEGOVINE
tvo aga i begova iz Stoca; Behmena, Čelića,
Dobrića, Fenjerdžija (odselili u Tursku),
Festića, Grebiđela, Huseinagića, Mehmed-
bašića, Muftića, Opijača, Rizvanbegovića,
Sarajlića i Šarića, zatim Murtbegovića iz Kantonalna organizacija SDA HNK
Višića, Tupaca (valjda Stupaca) i Frlja iz

STAV 24/2/2023 41