Page 42 - STAV broj 416 - 417
P. 42

DRUŠTVO


          Referendum 1. marta 1992.

          “MI NE BISMO BILI ONO




          ŠTO JESMO DA SMO U IME




          SUMNJIVE SIGURNOSTI




          IZABRALI POTČINJAVANJE”




          Nakon što su Slovenija, Hrvatska i Makedonija zatražile međunarodno priznanje nezavisnosti
          napuštajući Jugoslaviju, istim putem krenula je i Bosna i Hercegovina. Uslov je, kao i u prethodnim

          slučajevima, bio da se održi referendum i da građani izraze svoju volju. U danima prije referenduma,
          zakazanog za 29. februar i 1. mart 1992. godine, mnogi su pozivali da se glasa za nezavisnost.
          Bilo je jasno da će se Bošnjaci odazvati u velikom broju, za Hrvate se do posljednjeg dana nije
          znalo kako će reagirati, dok je Karadžićev SDS pozvao Srbe da bojkotiraju referendum.


          Piše: Jakub SALKIĆ                da želimo da zajedno s njima sačuvamo   Bosna je naš topli kućni prag. Ovdje je svaki
          Dokumenti: Arhiv Federacije       Bosnu i Hercegovinu, da u njoj sačuvamo   dobronamjernik naš gost, ali neće više niko
          Bosne i Hercegovine               mir, radi mira kao univerzalne vrijednosti,   moći potezati kartografske crtarije preko
                                            a i kao uslova za rješavanje vitalnih pro-  naših avlija, naših njiva i naših domova.
                osna i Hercegovina je, iako ne   blema naše republike, prije svega ekonom-  Mi smo ovdje na svojoj historijskoj baštini
                formalno, ka svojoj nezavisno-  skih, ekoloških, socijalnih.” Obraćajući se   sa braćom Srbima i Hrvatima.” (Oslobo-
                sti krenula onoga trenutka kada   bošnjačkom narodu, Izetbegović je rekao:   đenje, 7. oktobar 1990.)
         Bsu građani naše zemlje na prvim   “Činimo i činit ćemo sve da se naša djeca   Alija Izetbegović je govorio da će stran-
          demokratskim izborima dali podršku   ne stide svog imena, svoje odjeće, svojih   ka SDA “da se zalaže za ravnopravnost
          Stranci demokratske akcije (SDA), čiji je   historijskih, epskih i kulturnih ličnosti   muslimanskog naroda, ne gubeći pri tome
          tada lider bio rahmetli Alija Izetbegović.  kojih odavno nema u našim bukvarima,   nikada iz vida činjenicu da se svoja pra-
            Iako ne jedini, Alija Izetbegović bio   u našim čitankama, niti u univerzitetskim   va i slobode ponekad najbolje štite zala-
          je najuporniji, najdosljedniji, najjasniji   udžbenicima. Muslimanski narod krvavo je   ganjem za prava i slobode drugih. Naš
          i najglasniji u zagovaranju jedinstvene,   platio svoju naivnost, svoju lahkovjernost,   najviši aktuelni politički cilj je očuvanje
          nezavisne, nedjeljive, suverene Bosne i   svoju neobaviještenost i neangažovanost.
          Hercegovine. Svoju viziju Bosne i Her-
          cegovine Alija Izetbegović podijelio je
          s 40.000 građana na stadionu Koševo na
          centralnom predizbornom skupu SDA
          1990. godine.
            “Da, vi ste dobro vidjeli, uz našu mu-
          slimansku zastavu mi smo podigli i srp-
          sku i hrvatsku. Odlučujući se za ovu, za
          naše prilike malo neuobičajenu gestu, mi
          nismo imali mnogo dilema. Razmišljali
          smo: moramo da živimo zajedno, pa kada
          moramo, dajte da živimo kao ljudi. To je
          naša poruka danas sa ovog veličanstvenog
          skupa. Bez te poruke, koja proističe iz na-
          šeg najdubljeg uvjerenja i iskrenosti, ove
          zastave bile bi samo komadi krpe. A one
          nisu komadi krpe, nego uzvišeni simboli.
          (...) Svečano poručujemo svim našim sugra-
          đanima, a prije svega Srbima i Hrvatima,   Izvor Oslobođenje, 01. mart 1992.



         42  24/2/2023 STAV
   37   38   39   40   41   42   43   44   45   46   47