Page 13 - STAV broj 142
P. 13

antifašističke aktivistinje (AFŽ), uvijek     zgradi zasjedanja. Prisjetio se vremena      Mrkonjić-Gradu u “uglednoj gradskoj
i iznova bi pričale, a ja objavljivao u no-   kada je u Jajcu pripremao Drugo zasje-       obitelji”. Lance i katance strgao je Ibran
vinama i na TV Sarajevo njihove priče i       danje AVNOJ-a, odakle je pozdravio od-       Mustafić uz pomoć Mire Lazovića. Iz
sjećanja. Jednom sam putovao s Minom          luke mrkonjićkog ZAVNOBiH-a. Sada            Živkovićevog kabineta potom je saopće-
Seferović u Sarajevo da bi na TVSA u          je klicao novoj, slobodnoj BiH u sali u      no “da je nasilni upad u Veliku salu kri-
Nedjeljnom popodnevu Mirjane Jančić i         kojoj je obnovljena njena državnost. Ti-     vično djelo, zbog čega će nadležni organi
Pere Radovića bili gosti na temu ZAV-         tova posjeta bila je velika čast.            biti pozvani da odgovorne za takav po-
NOBiH-a. Varcarke žene, aktivistkinje,                                                     stupak adekvatno sankcionišu”. Zaklju-
antifašistkinje su u organizaciji partiza-        Poruke ZAVNOBiH-a postale su obra-       čavanje sale Parlamenta za Živkovića je
na Vase Butozana uređivale svečanu salu       zac života u poslijeratnoj Narodnoj Re-      nekažnjivo, herojsko djelo!
za zasjedanje. Donosile su iz svojih kuća     publici Bosni i Hercegovini, Republici       Za one koji uporno dolaze u Mrko-
ćilime i kućno cvijeće, a Ismet Mujezi-       Bosni i Hercegovini, temeljna odrednica      njić, neko od uposlenika u Domu kul-
nović ispisivao je parole po zidovima,        svih poslijeratnih ustava. Porukama ZA-      ture, nekadašnjem Spomen-domu ZAV-
klicao Titu, saveznicima Amerike, Ru-         VNOBiH-a, posljednjem i jedinom važe-        NOBiH-a, otključa vrata zgrade u kojoj
sije i Engleske. A onda delegati-vijećnici    ćem Ustavu RBiH, treba još samo dodati       je održano zasjedanje. I ispred i iza vrata
iz svih krajeva Bosne i Hercegovine koji      građansku notu pa da Ustav dobije zeleno     posjetioce dočekuje ruglo kao simbol na-
su se okupili na povijesnom zasjedanju.       svjetlo kao građanski, evropski i svjetski,  šeg odnosa prema našoj povijesti, našoj
Atmosfera i radna i svečana. U dekoru         naš, ljudski.                                državi i nama samima. Vanjština zgrade
bosanskih šarenih ćilima, uz odjek topo-                                                   oronula, struja isključena, krov propada.
va u daljini, u porobljenoj Evropi, plam-     DODIKOVE PSOVKE                              Na mjestu spomen-ploče – oglasna tabla
tio je antifašistički i partizanski plamen,                                                s osmrtnicama. Unutra – pustoš. Svi su
ponosno kucalo srce narodnih poslanika.           I na tim porukama i temeljima ZAV-       eksponati razneseni ili uništeni. Nešto od
Rađala se nova, antifašistička i slobodna     NOBiH-a zasnovana je odluka o održava-       eksponata čuva se u Istočnom Sarajevu.
Bosna i Hercegovina...                        nju građanskog referenduma 29. februara      Sramota i ruglo. Bjelodan dokaz na-
                                              i 1. marta 1992. godine, na kojem je do-     šeg nepoštivanja antifašističke prošlosti,
    Partizan, umjetnik-grafičar Božidar Ja-   nesena do danas nepobitna odluka o Re-       kao i same države utemeljene baš u ovoj
kac, Slovenac, vijećnik AVNOJ-a, ovjeko-      publici BiH kao samostalnoj, suverenoj i     zgradi. Bosnu na konjske repove razvlače
vječio je fotografijama zasjedanje i njegove  neovisnoj državi. Šta se poslije dogodilo,   i čerječe. Dodik u gradu ZAVNOBiH-a
učesnike, salu i u njoj delegate Vojislava    svako je manje-više osjetio na svoj koži.    psuje državu RBiH i poručuje kako ona
Kecmanovića Ðedu, predsjednika ZAV-                                                        ne postoji. Može se, ima se novca za ra-
NOBiH-a, Ðuru Pucara, Mitra Mitrovi-              U godinama nakon agresije niko od        zne projekte i privatne hazne, obnovu
ća iz Srbije, partizane u gradu i okolini.    zvaničnika države BIH nije našao za po-      porušenih bogomolja, ali za državni sim-
Iz Varcar-Mrkonjića odaslane su poruke        trebu da uz kolone autobusa i automo-        bol – nema. Dodik psuje državu Bosnu
narodima i građanima Bosne i Hercego-         bila antifašista, mladih i starih kojih je   u mjestu obnove njene državnosti. Oni
vine o Bosni i Hercegovini kao majci koja     svake godine sve manje, posjeti grad u       koji bi trebali osuditi taj čin, spriječiti
ih je sve zajedno odnjihala.                  kojem je obnovljena državnost Bosne i        takve i druge njegove antidržavne uda-
                                              Hercegovine.                                 re uglavnom ne haju. Oguglali valjda.
    Grad je do tada nekoliko desetina                                                      Onima koji ne uče iz povijesti historija
puta prelazio iz ruku u ruke raznih voj-          Dok se u Sarajevu organiziraju svečane   se ponavlja u najgorem obliku. Bosna
ski, zvali su ga “bosanska Šepetovka”         akademije i prijemi, na vratima svečane      nestaje i u mjestu njenog ponovnog ro-
(po jednom ruskom gradiću koji je imao        skupštinske sale 25. novembra 2010. go-      đenja šapatom pada.         n
istu sudbinu), da bi oslobođen dočekao        dine bili su lanci i katanci – simbol da-
vijećnike i goste, među njima Rodoljuba       našnje Bosne; u lance i katance skupštin-
Čolakovića, Skendera Kulenovića i Bran-       sku salu okovao je je poslanik Dodikove
ka Ćopića, koji je kasnije napisao novelu     partije Milorad Živković, inače rođen u
Varcar-Mrkonjić, koja odslikava ratni duh
međusobne solidarnosti, ispomaganja
i čuvanja muslimana, katolika i pravo-
slavaca u ratnom vihoru i neizvjesnosti
koji su svoj ljudski duh ispoljili u svom
zajedničkom gradu. Plamičak tog duha
nije ugašen ni u prošlom ratu.

    Grad je, povodom četrdesete godiš-
njice ZAVNOBiH-a, dobio nekoliko
vrijednih privrednih pogona, a ukra-
šen je novim zdanjima Spomen-doma
i hotela. Objavljena je fotomonografija
Mrkonjić-Grad, pokrenute mjesečne Mr-
konjićke novine, štampane razglednice i
prvi turistički prospekt. Na Mliništima,
gdje je Josip Broz Tito boravio 1942. go-
dine, otvoren je muzej pod vedrim ne-
bom s kompozicijom “ćire”, partizan-
skog voza u kojem se vozio i sam Tito.
Broz je posjetio Mrkonjić-Grad stigav-
ši putem AVNOJ-a. Nakratko je sjeo u
jednu od vijećničkih stolica u muzeju u

                                                                                                                 STAV 23/11/2017 13
   8   9   10   11   12   13   14   15   16   17   18