Page 15 - STAV broj 142
P. 15
Fragmenti plašta Povelja kralja Tvrtka I
kralja Tvrtka I iz 1380. godine
Fragmenti plašta imala svog kralja, krunu, pečat, svoj sabor zauvijek. Poslije toga Hrvoje postaje jedna
pronađenog u i svoj jezik, dakle, imala je prerogative oz- od najvažnijih ličnosti, u nekim trenucima
biljne države. Krunisanje bosanskog kra- bio je i važniji od kraljeva, pošto se ušlo u
nekropoli Kopošići lja 1377. godine nije bilo jednostrani čin, jedan težak politički period pa su kraljevi
on je imao saglasnost ostalih evropskih izgubili oslonac među podanicima. Ta je
vladara, to je kao da ste danas primljeni povelja izuzetno značajna za nas i uskoro
u Evropsku uniju”, kaže v. d. direktora će moći biti viđena zajedno sa Sarajevskom
Zemaljskog muzeja BiH Mirsad Sijarić. hagadom. Druga povelja koja se tu čuva je-
ste povelja kralja Stjepana Tomaša iz 1459.
U to vrijeme, da bi bio priznat i komu- godine. Nije na ovom rangu važnosti, ali
nicirao ravnopravno s ostalim vladarima svaka originalna povelja nama je bitna”,
te da bi uzeo krunu, nije se moglo raditi kaže Sijarić.
bez saglasnosti drugih vladara. A da su bo- Treća povelja koja je za Bosnu i Herce-
sanski vladari bili priznati od evropskih, govinu bitna jer svjedoči o njenom hilja-
govori i podatak da su sklapali brakove s dugodišnjem postojanju jeste povelja kra-
članovima evropskih vladarskih porodica. lja Stjepana Dabiše iz 1395. godine, koja
Nadgrobne ploče naših vladara ne razlikuju je u posjedu Arhiva BiH. Ova se povelja
se od evropskih, čak su neke i kvalitetnije. nalazila u Beču, te je i ona na osnovu spo-
Oružje koje su koristili identično je onom razuma vraćena u BiH. Ovom poveljom
u ostalim zemljama Evrope, uvozili su ga kralj Stjepan Dabiša, koji je naslijedio
s raznih strana. “To je bilo klasično sred- Tvrtka, poklanja svojoj kćerki Stani selo
njovjekovno društvo, živi organizam”, Velijak u humskoj zemlji, te određuje da
kaže Sijarić. se to selo Stani ne oduzme za njenog ži-
vota, a kada ona umre, da pripadne knezu
Jedina specifičnost Bosne jesu stećci, Juriju Radivojeviću i njegovoj domaćici.
kojih ima i izvan granica srednjovjekovne U Zemaljskom muzeju čuvaju se i
nam države, ali to samo pokazuje kulturni fragmenti plašta kralja Tvrtka I koji su
utjecaj srednjovjekovne Bosne na druge, pronađeni u njegovom grobu u Milima
susjedne zemlje. U Zemaljskom muzeju kod Visokog. Na tim fragmentima koji su
BiH čuva se najznačajnija povelja koju BiH izvezeni zlatnim nitima nalaze se grbovi.
ima, a to je povelja kralja Tvrtka I iz 1380. I ovi fragmenti bit će izloženi u poseb-
godine, koja se nalazila u Budimpešti, pa noj prostoriji koja se oprema po najvišim
je na osnovu sporazuma vraćena u BiH. standardima, kako bi se što bolje zaštitili
ovi vrijedni eksponati. Također, tu će biti
KRALJEV PLAŠT i plašt koji je pronađen u grobnici u ne-
kropoli Kopošići, a pretpostavlja se da je
“Napisao ju je logotip Vladoje, koji je pripadao ocu kneza Batića.
bio priznat kao jedan od najboljih pisaca “Kad se iskopavalo, trudili smo se
ćiriličnog pisma. Iz povelje vidimo da se je- da se sačuvaju fragmenti tekstila s odre-
dan od najvažnijih likova srednjovjekovne đenih dijelova tijela jer smo našli skelet.
Bosne Hrvoje Vukčić Hrvatinić promovira Fragmenti su postavljeni na ovu plat-
iz uloge kneza u velikog vojvodu, rusaka nenu podlogu i nijednom se nije prošlo
bosanskog, i kralj mu daruje tri sela. Naj- iglom kroz ove fragmente, samo okolo,
zanimljivije je da kralj Tvrtko I obavezuje jer je preko njih mrežica”, pojašnjava viši
Hrvoja na vjernost u svakom pogledu, ako konzervator u Zemaljskom muzeju Azra
Povelja kralja Stjepana ne bude vjeran, ako uradi nešto protiv njega, Bečević-Šarenkapa. n
Dabiše iz 1395. godine platit će ili svojom glavom ili svojom imo-
vinom, ali to što je on dobio od kralja ostaje
u posjed njegovim nasljednicima otprilike
STAV 23/11/2017 15
