Page 12 - STAV broj 142
P. 12

25. novembar – dan državnosti Bih

čuvenih kosa “varcarki” Stipo Demiro-           to skladan život zadovoljnih ljudi, okre-    ekipe da bi izvijestile o proslavi godišnjice
vić lani se preselio na Ćeliju, pokraj svoje    nut svjetlijim stranicama budućnosti, a      obnavljanja državnosti. Razgovarali bi s
Ruže, koja je umrla dvije godine ranije.        uporištem u zavnobihovskoj prošlosti. O      građanima koji su bili svjedoci tog povi-
Ovog ljeta sinovi i kćeri koji žive u Nje-      godišnjici ZAVNOBiH-a grad je oblačio        jesnog čina, odlazili u Brdo povrh grada
mačkoj, a svake godine provode praznike u       svoje svečano ruho, a građani su se kiti-    u posjetu Mitru Soldatu, prijeratnom ce-
radnom gradu, ispravili su im spomenike.        li osmjesima.                                staru, dvostrukom vijećniku. Svjedočio je
                                                                                             Soldat prvom zasjedanju ZAVNOBiH-a i
    Bošnjaci, dvije-tri stotine njih, mahom         Iz svih krajeva Titove Jugoslavije do-   drugom zasjedanju AVNOJ-a. Objavljivane
starijih, zaboravljenih i ostavljenih od stra-  lazili su novinari, televizijske i radijske  su reportaže, feljtoni, emitirane radijske i
ne Sarajeva, danas životare. Većina ih nije                                                  televizijske emisije, izvještavalo se o sve-
ni napuštala svoj grad. Prvo su preživjeli                                                   čanostima, radnim pobjedama... Grad je
četnički, a onda i teror nakon što su snage                                                  s ponosom i radošću dočekivao vijećnike
HV i HVO zauzele grad u ofanzivi 1995.                                                       ZAVNOBiH-a i brojne antifašiste koji su
godine. Bojovnici su temeljito opljačkali                                                    obilazili Spomen-muzej prvog zasjedanja
grad, sva njegova preduzeća ostavivši iza                                                    ZAVNOBiH-a, koji je vjerno dočaravao
sebe masovne zločine i garež.                                                                ambijent povijesne noći u nekadašnjoj
                                                                                             Gašića krčmi. Bila je to svojevrsna učio-
    Bošnjaci životare na margini svih                                                        nica novije povijesti naše države, otvore-
zbivanja, skoro pa bez ljudskih i građan-                                                    na za posjetioce svakim danom u godini.
skih prava. U čaršiju izlaze samo kad mo-
raju. Svojim su novcem obnovili džamiju                                                          I sam bih se razvaljanio uoči obilje-
u Rici, a obnova Mustafa-agine džamije                                                       žavanja godišnjice ZAVNOBiH-a. Sje-
u središtu grada prekinuta je prije dvije                                                    ćam se, kao da je danas, redovitih po-
godine. Džamija propada, novaca povrat-                                                      sjeta pokojnoj Dragici Gašić i rahmetli
nici nemaju. Malo je zaposlenih Bošnja-                                                      Mini Seferović. Njih dvije, uz gospođu
ka. Među onima koji se mogu izbrojati                                                        Mudernović i još neke varcarske žene,
na prste jedne ruke jeste Zineta Šehović,
koja radi u Gradskoj biblioteci. Mnogo je
prognanika, pogotovo iz skandinavskih
zemalja, koji nisu prodali svoje kuće i
okućnice, pa od aprila do oktobra svake
godine borave u svom rodnom gradu, u
svojim obnovljenim kućama. Stalnih po-
vratnika gotovo da i nema.

    Pritisnuti beznađem, nakon jalovih
obećanja Dodikovih vlasti o boljem životu,
i mnogi Srbi napuštaju grad i sela i odla-
ze na Zapad u potrazi za životom dostoj-
nim čovjeka. Mnogo je kuća na prodaju...

NOĆ U GAŠIĆA KRČMI

    A nekad? Nekada je ovaj grad živio
jednom dušom.

    Ponosan na svoj suživot, prijateljske,
pa i međusobne rodbinske veze, na svoju
privredu, kulturu… Posebno ponosan na
povijest svog grada, a baška na događaj
iz ratne 1943. godine, kada je na prvom
zasjedanju ZAVNOBiH-a Bosna i Herce-
govina obnovila svoju državnost. Bio je

12 23/11/2017 STAV
   7   8   9   10   11   12   13   14   15   16   17