Page 15 - STAV 116 25.05.2017
P. 15
sve je to lijepo, al’ uz kuću ja prodajem
i komšiluk.” Mislim da treba upoznati ne osjećam se kao manjina,
drugog i drugačijeg, pa tek onda pričati o
njemu. Ali ga prvo upoznaj, a ne da pričaš Već kao građanin Bosne
pa da ga onda upoznaš. To je komšiluk.
staV: neki kažu da nakon genocida ne staV: kada kažemo da u Bosni i Hercegovini žive tri naroda, je li Vas to vrijeđa?
možemo više govoriti o komšiluku kakav osjećate li se kao manjina?
smo ga poznavali? KAMHI: Naravno da me vrijeđa. Šta znači konstitutivni narod? Je li to da smo mi svi
KAMHI: Da vam kažem, genocid je geno- jednaki, ali su neki malo više jednaki, a drugi su malo manje jednaki? Dolazi do toga.
cid i to je katastrofalno. Ja kao Jevrej i kao Ja se ne osjećam kao manjina, već se osjećam kao građanin Bosne. Dolazim iz takve
čovjek koji znam šta je genocid mogu reći familije koja je uvijek bila probosanska.
da je to jedna kategorija koja se ne može
opisati. Ali, ima poštenih ljudi u svim za nas. Osim toga, naš veleposlanik Sven što su Korkuta zatvorili jer on nije pričao
nacijama, a ima i nepoštenih ljudi. Ima Alkalaj i drugi ljudi javili su nam da je floskule, on je konkretno nešto uradio i
i ljudi koji su krvoloci. Prema tome, ne Ravnogorski pokret rekao da je Vlada bio zbog toga i zatvaran i sletio s posla i
možemo si dopustiti generalizaciju neke Bosne i Hercegovine prodala Hagadu da bio degradiran i svašta. To je bila najveća
nacije ili naroda. Međutim, mi ćemo sve kupi oružje. Onda su bili dogovori kako glupost što su ga uhapsili. Vjerovatno je
preživjeti. Osnovna je stvar Bosna i ovo da se to demantira. Ministar je bio Lju- tu bilo i podmetanja raznih ljudi. Ja na
što su naši preci stvarali stoljećima. Bo- bljankić. Bili su razgovori u kojima sam Korkuta ne dam jer je on svijetli primjer.
sna je bila država prije ostalih država iz i ja učestvovao i onda smo na kraju došli Malo je poznato da je bila i Banjalučka
bivše Jugoslavije. To se zna. Sve se zna, do toga da se Hagada pokaže, uživo. To rezolucija protiv progona Jevreja. Jedan
ali neki se prave kao da ne znaju. je bilo 1995. godine pred Pesah. Pesah je od inicijatora bio je Alija Kapidžić, koji
bio 15. aprila 1995. godine i Hagadu su je bio vrhovni imam kraljevske vojske.
staV: jesu li bosanski jevreji za vrije- donijeli iz trezora banke gdje je bila i mi Onda su ga zvali da ide u London, nije
me agresije na BiH lobirali kod jevreja smo je izložili. Onda je došao predsjed- htio. Pa je došao u Banju Luku, pa su ga
iz svijeta, posebno onih iz saD-a, da se nik Izetbegović, a ja sam Hagadu metnuo svi redom hapsili. Čovjek koji je pokazao
zaustavi rat? na jedan oltar. Ona se slučajno otvorila svoje bosanstvo i patriotizam.
KAMHI: Naravno da jesu. Uostalom, na onom mjestu gdje je zemlja prikaza-
pitajte dr. Harisa Silajdžića. On može na da je okrugla. I sad predsjednik dođe staV: kako Vi gledate na slučaj mustafe
ispričati kako se lobiralo kod američkih i pita me: “Ovo su prikazali 200 godina Busuladžića? on je trenutno aktuelan, ali
Jevreja, kongresmena, gdje se god moglo. prije Galileja?” Kažem ja njemu: “Pred- kontinuirano svjedočimo razne prijepore
stav.ba
Wiesenthal ga je uputio na članove Svjet- sjedniče, to tako tu piše.” Onda su došli oko uloge dijela bošnjačkih književnika
skog jevrejskog kongresa koji su lobirali i ambasadori i kojekakvi novinari i onda i intelektualaca u nDH?
KAMHI: Busuladžić je bio jedan vrijedan
se reklo na tri jezika: “Ekselencije, dame
intelektualac. Eh, sad, kako je bio orijen-
i gospodo, izvolite. Sarajevska Hagada.
Gledajte koliko hoćete, samo nemojte
dirati.” Tako se i treba govoriti. Ono što tiran i u kojem periodu, i to moramo zna-
ti. Znate šta, ljudi se mijenjaju. Ne mo-
kažu Hrvati – “zorno”. žemo čovjeka posmatrati onako kao što
pivarski konji imaju na očima. Moramo
staV: što je s onom pričom da jevrejske čovjeka posmatrati na svaki mogući na-
hramove 1941. godine nisu opljačkali ni- čin i u svim segmentima i vremenskim
jemci nego muslimani? kontekstima, o tome se radi. Jasno je da
KAMHI: Bilo je i toga, ali su Nijemci je bilo u ono doba komunizma ljudi koji
pljačkali, Nijemci su htjeli odnijeti Ha- su bili zatvarani i pogubljivani. Isto kao
gadu. Došli su u muzej tamo gdje je bio što je bilo toga svugdje u svijetu, nije to
kustos Jozo Petrović, koji ju je dao dru- naša specijalnost.
gom kustosu Dervišu Korkutu. A to je Bilo je ljudi koji su ostvarili karijeru unu-
čovjek koji je zastupao Jevreje i za vrije- tar ustaškog režima. Bilo je ljudi koji su
me Kraljevine kada su im htjeli ukinuti bili ništa, pa su bili povjerenici po jevrej-
pravo glasa. Prema tome, Korkut je čo- skim radnjama, napljačkali se i postali
vjek koji je svijetli primjer. važni jer su imali novac. Sve ove stvari
trebalo bi revidirati da se tačno vidi šta
staV: kad smo već kod korkuta, spaša- je ko i kako je radio. A sad, jedan totali-
vao je jevreje, ali bio je kustos Zemalj- tarni prilaz tome nikada nije valjao. To
skog muzeja pa je na bigajrihak završio je moje mišljenje. Događale su se čudne
u komunističkom zatvoru. ne čini li Vam stvari, a mi sada pričamo na osnovu onoga
se da naši ljudi i u današnje vrijeme če- što smo čuli i na osnovu nekakvih hroni-
sto zapadaju u zabludu kada govorimo ka i izvještaja po novinama. Međutim, to
o osjećaju pripadnosti antifašizmu kao nekada nije bilo tačno. Nekada je to bilo
ideji i onoga što je predstavljao komuni- frizirano, falsificirano. Prema tome, ja
zam kao oblik političke represije? sam za to da se raščiste stvari. Da se vidi
KAMHI: Da vam kažem, to treba raz- tačno šta je čovjek uradio, a šta nije. Ne
dvojiti. Antifašizam je jedna stvar, ko- možemo Busuladžića posmatrati jedno-
munizam je druga. Meni je jako krivo obrazno. Treba da ga vidimo kompletnog
STAV 25/5/2017 15