Page 16 - STAV 116 25.05.2017

POLITIKA

kako bismo onda donijeli sud. Ti ideološki vrijeđaju druge narode. Ne bih zabranio.
obračuni i danas traju. Uvijek je neka po- Međutim, moramo shvatiti ljude koji su
litika iza toga, a ljudi se služe time da bi preživjeli genocid. U Izraelu je Wagner
drugog ponizili, a sebe uzdizali. Međutim, bio zabranjen jedan duži period. Među-
svi ljudi i sve nacije imaju i dobrih i lo- tim, kada je otišla generacija koja je bila
ših stvari, prema tome ne smijemo gledati po logorima, sada ga izvode. Wagner ima
crno-bijelo. Zašto je došlo do ove rekon- opere koje su u redu. Umjetnost je umjet-
kviste fašizma u Evropi? To su političari nost, a ideologija je ideologija. Umjetnost
napravili da bi dobili glasače i birače. A koja je inspirirana ideologijom može biti
ti su političari ne znam ni ja koliko puta i bezvrijedna, a može biti i vrijedna. Sada
znali mijenjati parole. Vi imate slučaj sa ću vam navesti jedan primjer. Kada su
Stjepanom Mesićem i ima takvih koli- Nijemci ušli u Rusiju, sastali su nekakvi
ko hoćete. On je svoje stavove revidirao, komiteti i trebalo je napraviti nešto što bi
ili što mi kažemo: “Došao čovjek tobe.” motiviralo i mobiliziralo mase. Napravili
su pjesmu koja se zove Sveti rat. To je pje-
staV: kako su jevreji, i jesu li uopće, sma koja je, po mom mišljenju, jedna od
nadvladali traumu genocida? najboljih pjesama u Drugom svjetskom
KAMHI: To je bila užasna trauma. Meni ratu. Bolja je od njemačke Lili Marleen.
su četnici ubili tetku na Kozari, a 80 člano- To je toliko doprinijelo mobilizaciji da je
va moje porodice stradalo je po ustaškim čudo jedno, i to je jedan pozitivan primjer.
i njemačkim logorima. Možemo oprostiti,
ali ne smijemo zaboraviti, jer ako zabo- staV: možete li opisati trenutačan polo-
ravimo, to se opet može desiti. Ne smi- žaj jevreja u Bosni i Hercegovini?
jemo gledati na sve Nijemce kao na faši- KAMHI: Kaže se da trenutno ima oko
ste, jer ni to nije istina. Gledati pojedine 700 članova Jevrejske općine. Računa se
nacije kod nas kroz ono što je jedan dio s nekih 1.000 do 1.200 Jevreja u BiH. A apoteke ovdje, mi smo imali kuhinju u
ljudi te nacije uradio ne valja. Ne može- položaj? Kao i svi drugi. Ako krenemo kojoj je uvijek bilo više od 300 abonenata.
mo reći da su muslimani bili ustaše. To od posljednjeg rata, niko nije dirao Je- To nije bila samo jevrejska kuhinja, do-
su gluposti! Nije istina! Pa znate li koli- vreje. Jevreji su bili u Armiji BiH. Narav- lazio je svako. Znate li koliko je lijekova
ko je muslimana bilo u partizanima? Vi- no, jedan dio Jevreja otišao je u Izrael i otišlo odatle u bolnice? Ali to je ono što
dite, šovinizam, mržnja i ta osjećanja, to u Ameriku. Ja sam lično bio protiv toga. se zove komšiluk i što smo naučili ovdje.
za čovjeka koji je educiran nije nikakav Smatram da onaj ko može nositi pušku Meni je judeoespanjol maternji jezik i
neki njihovi preci bili fašisti? Doći će i stav.ba
trudim se na sve moguće načine da ga
treba da brani državu. Upotrijebio sam
izlaz niti način opstanka. Znate, mržnja
očuvam. I pišem na njemu i govorim ga.
pejorativni izraz pa sam im rekao: “Vra-
je stvar koja izjeda, od nje se dobijaju ne-
Mislim da se taj jezik treba sačuvati jer na
tit ćete se k’o posrani golubovi.” I ljudi
uroze, svašta se dobija od toga. Zašto da
su se vratili. Probali su živjeti tamo, vi-
ja sad mrzim sadašnje Nijemce ako su
tom jeziku ima toliko lijepih djela. Prvo
koja je totalno nepoznata zbog jezičke
je mentalitet! Pazite, sarajevski Sefard
kod nas do katarze. I ovi preko puta nas, djeli da ne može i onda se vratili. Šta ti imate romanse, onda imate književnost
preko Drine, i oni moraju imati katarzu više liči na svog komšiju Bošnjaka nego barijere, 90% te književnosti ostalo je ne-
da bi došli sebi. Pogledajte šta se sve de- na onog Jevreja koji je došao iz Amerike. prevedeno i na tome treba raditi. Ladino
šava, ekstremni fašizam, ekstremna mr- To su dva različita svijeta. 450 ili 500 go- je pogrešan termin, i to ljudi ne znaju. U
žnja, ekstremne pojave, pojava ustaštva, dina zajedničkog života ovdje nije malo. Bosni se naš jezik do Drugog svjetskog
pojava četništva, vađenje nekakvih stvari Naprimjer, poslije onoga rata vratilo se rata nikada nije zvao ladino. Uvijek se
iz historije koje uopće nisu provjerene, i u Sarajevo par hiljada Jevreja. Godine zvao ili điđo ili đudezmo, ili prosto španjol,
služe se njima da bi argumentirali svoje 1948, kada su Jevreji selili u Izrael, otišlo a termin judeoespanjol donijeli su jevrejski
glupe ili pogrešne poteze. nas je ne znam ni sam koliko. Međutim, studenti koji su studirali u Pragu, Beču,
pred ovaj se rat u BiH pojavilo isto toliko ili u okviru Austro-Ugarske monarhije.
staV: a kako Vi kao glazbenik gledate Jevreja koliko ih je bilo poslije Drugog Termin judeoespanjol izmislio je profesor
na Wagnera, koji je bio Hitlerov miljenik? svjetskog rata, i to ljudi koji su se bojali Wagner, koji je bio mentor Kalmi Baru-
KAMHI: Gledam na njega kao na kompo- da kažu da su Jevreji ili ljudi iz miješanih hu, najvećem hispanisti i poznavaocu svih
zitora koji je bio uzor fašizmu. Ja, recimo, brakova. Odjednom su se pojavili kada je romanskih jezika. Međutim, termin ladi-
nikada ne bih zabranio izvođenja djela Jevrejska općina ispoljila najveći humani- no dolazi od glagola enladinar, što znači
takvih kompozitora ako njihova djela ne zam prema cijelom gradu. Mi smo imali latinizirati.
Taj jezik naša je baština i baština Bosne.
Znate li vi da je Sarajevo bilo sefardski
taBla na Vijećnici nije nacionaliZam centar veći nego Beograd. To je bio cen-
tar u rangu Soluna. Carigrad je bio najveći
centar, onda dolazi Solun, ne računajući
staV: kada govorimo o kulturi i kulturnom pamćenju i zaboravu, je li za Vas tabla Maroko ili neke druge centre gdje su ta-
na Vijećnici koja imenuje njene palitelje iskaz nacionalizma? kođer došli Sefardi nakon izgona. Sarajevo
KAMHI: To je istina, i šta ćemo sad?! To nije nacionalizam, već je to jednostavno na- je bilo poznato i po rabinima i po reponsa-
štampana činjenica. To je fakt. Pa ja sam tu bio prisutan i znam sve šta se desilo. Dru- ma (odgovorima) na pitanja koje su vjer-
gi dan nakon spaljivanja Vijećnice bio sam unutra. Znate li kako je to gorjelo? Ma to nici postavljali, mnogo više nego Beograd.
je bila živa katastrofa i ne možemo to sada negirati. Kakav nacionalizam, molim vas! Što se tiče ove priče oko Sejdića i Fincija,
ja sam za to da u ovoj državi svako ima

16 25/5/2017 STAV