Page 79 - STAV broj 295

nadzor nad stresnom situacijom. Aktiv-
nim pristupom suočavanja postiže se da
osoba svojom aktivnošću umanjuje osje-
ćaj bespomoćnosti te stvara i povećava
mogućnost ovladavanja samim sobom i
okruženjem, a na taj način znatno sma-
njuje doživljaj ugroženosti. Komunika-
cija o traumatskom iskustvu otvara mo-
gućnost da se izraze i podijele osjećaji, te
želje i nade s drugima. Na taj način stres
kao negativan osjećaj može postati pod-
loga za rast i razvoj pojedinca, ali i skupi-
ne, jačajući zajedništvo i snagu. Jedan od
najuspješnijih načina suočavanja s ovim
problemom svakako je književnost. U
njoj je pojedinac slobodan prihvatiti po-
dršku i pomoć bez osjećaja poniženosti i
bez pokroviteljskog stava.
Priče Amira Talića u knjizi Tajnovita
šuma Zagaj neka su vrsta biblioterapije.
To je termin koji se odnosi na plansku
upotrebu književnog teksta (proze, poe-
zije, mitova, legendi, dječije književnosti)
i književnih izražajnih sredstava (metafo-
ra, usporedbi, alegorija, rima, ritma) radi
olakšavanja i poticanja različitih načina
nošenja s gorkim i traumatičnim isku-
stvom. Biblioterapija ima iscjeliteljsku
moć jer djeluje na način da čitalac priče
bude ponesen njezinim sadržajem, pobu-
đuje u njemu poistovjećivanje s junacima
priče i omogućuje mu doživljavanje širo-
kog raspona emocija. Identifikacija otvara
mogućnost čitaocu ili slušaocu priče da u
književnom djelu prepozna sebe, druge
njemu važne osobe ili neko svoje intimno
iskustvo i time se poistovjeti s vlastitim
unutrašnjim svijetom; projekcija i intro-
jekcija omogućavaju pristup problemskoj
situaciji s gledišta likova iz priče i daju
ideje za drugačija rješenja nekog proble-
ma; katarza se javlja kao emocionalno
uzbuđenje izazvano pričom, a oslobađa
nakupljenu napetost čitaoca ili sluša-
oca priče, čime se ublažava stres; uvid
daje čitaocu ili slušaocu priče priliku da
analizira konflikt koji proizlazi iz priče,
te promatra vlastite reakcije u ogledalu
književnog djela.
Smatramo da je na kraju ovog tek-
sta nužno reći da je Amir Talić tokom
rata od 1992. do 1995. godine hapšen i
zatvaran od vlasti samozvane Republike
srpske. Proveo je na robiji 13 mjeseci. U
VIZ “Mali logor” u Banjoj Luci proveo
je godinu dana, gdje je bio izložen straš-
nim psiho-fizičkim torturama. Njegov
dvanaestogodišnji sin Ammar obilazio
ga je osam puta u banjalučkom zatvoru.
To mu je kasnije bila tematska preoku-
pacija za knjigu poezije Mali logor i krat-
ku prozu Samica. Snagom duha i prkosa
preživio je ratnu golgotu. Čini mi se da i
knjiga Tajnovita šuma Zagaj dijelom pri-
pada tom inspirativnom krugu. n

STAV 29/10/2020 79