Page 51 - STAV broj 412

ITALIJAN IZ TALIJE ILI TALIJAN IZ ITALIJE

Pitanje različitih verzija etnika kojim se označava stanovnik Italije pri- formule i metričke ograničenosti u upotrebi deseterca, koji zahtije-
sutan je u govoru i pisanju. Pri tome, treba napomenuti da je u sva- va poštivanje metričke strukture: da je u upotrebi bilo Italija, dobio
kodnevnoj komunikaciji dominantnija upotreba oblika Talijan negoli bi se jedanaesterac, koji bi remetio strukturu metra, zbog čega su
je to slučaj s Italijanom kao i oblik za oznaku ženske osobe – Talijan- epski pjevači posezali za ustanovljenim i okamenjenim formama u
ka u odnosu na Italijanka. Svojevremeno sam obavio nekoliko krat- kojima se javlja Talija, baš kao što suprotno pokazuje sintagma „zen-
kih blic-upita na zanemarljivom broju ispitanika s pitanjem govori li đil Italija“. Očito je da je kasnije na ovaj oblik nakalemljen sufiks za
Talijan ili Italijan, a analogno tome i oblik za ženski rod. Dominantan tvorbu etnika, odakle su dobijeni etnici Talijan i Talijanka. Oblik Italija
odgovor ispitanika bio je Talijan. Nakon toga upitao sam kako se etimološki je ispravan, preuzet pod utjecajem moderne nauke i ele-
zove zemlja iz koje dolazi Talijan, na što sam apsolutno dobio odgo- mentarnih znanja o porijeklu ovoga imena. Tako se u jednom trenut-
vor od svih da je to Italija. Neki su odmah postavili pitanje kako to ku jezičkog razvoja stvorio raskorak u petrificiranom obliku Talijan i
da govorimo Italija, ali da je stanovnik, etnik Talijan. Iako se odgo- izvornog te također morfološkom sistemu prilagođenog oblika Italija.
vor možda može smatrati jednostavnim, on je jasan tek nakon čita- Ako bi se postavilo pitanje šta nam je činiti u ovoj situaciji, moglo bi
nja naših starijih književnojezičkih tekstova. Upravo se zato odgovor se ovako odgovoriti. Jasno je da je Italija ispravno i tu nema spora.
može naći u epici, konkretno npr. u bošnjačkoj, u kojoj je broj oblika Također, nema spora ni u tome da je Italijan ispravnije negoli je to
za zemlju Taliju u većem i dominantnijem broju: Ljepote mu niz Taliju Talijan. Međutim, ovaj oblik Talijan ima ne samo rasprostranjenu upo-
nema; Još ih pita od Talije kralju; Sada zove od Talije kralja; Ubiće trebu već i književnojezičku tradiciju. Isto se, otprilike, može kazati i
me od Talije kralju; u odnosu na oblik Italija: Ići hoću zengjil Italiji. za odnos oblika pridjeva italijanski i talijanski. Na ovome mjestu treba
No, u navedenom slučaju u savremenom jezičkom stanju situacija je spomenuti generala Armije Republike Bosne i Hercegovine rahmetli
obrnuta: Italija, ali Talijan – tako da se odgovor na ovo pitanje treba Mustafu Hajrulahovića, poznatijeg po nadimku Talijan!
dalje tražiti, a podrazumijeva pitanje zašto je u epici dominantan oblik Normativisti bi, dakle, trebali odrediti kriterije prema kojima bi se de-
Talija. U datoj upotrebi, zapravo, dolazi se do fenomena tzv. epske finirali propisanu oblici. A bosanski rječnici već su rekli svoje!

SLOVENSKI ILI SLOVENAČKI JEZIK

Imenovanje nekog jezika u drugom jeziku U bosanskoj jezičkoj praksi situacija s ime- *ukrajinački jezik, *španački jezik, *danački
obično podliježe kriterijima koje diktiraju novanjem ovog jezika nije takva, a nije ni s jezik itd., što predstavlja svojevrsnu analo-
dati jezici, premda je češća situacija da je drugim brojnim nominacijama različitih jezi- giju spram oblika *slovenački. U toj korela-
važnije kako se na nekom jeziku kaže za ka, čime se može steći zaključak da pravila i ciji postoji princip: Slovenija – Slovenac, ali
neki jezik negoli kako se to kaže na jeziku principi za imenovanje jezika ipak jesu kon- ne *slovenački već slovenski; Makedonija –
izvorniku. No, sve to može biti relativno, iako zistentna. Tako je regulirano da se za ime Makedonac, ali ne *makedonački već make-
svaki jezik regulira svoje unutrašnje princi- jezika kojim govore Slovenci, ili ime jezika donski; Poljska – Poljak, ali ne *poljački već
pe ove nominacije. Tako je dugo vremena u kojim se govori u Sloveniji, kaže – sloven- poljski; Danska – Danac, ali ne *danački već
srpskom dobu srpsko-hrvatskog jezika, a i ski. Slično je i u hrvatskoj jezičkoj praksi. danski itd. Na kraju, da spomenemo i sličnu
danas u srpskom jeziku, prisutno nominira- A da je riječ o poštivanju određenog nače- analogiju s Bosnom i bosanskim jezikom:
nje slovenačkog jezika. Kriterij koji je uspo- la, govore nazivi za mnoge druge jezika u Bosna – Bošnjak, ali ne *bošnjački već bo-
stavljen takav je da se kaže da se ime ovog kojima se može uspostaviti slična analogija sanski – što je samo jedan u nizu kriterija
jezika daje po etniku Slovenac, a ovaj etnik koja se uspostavlja prema sličnim deriva- koji potvrđuju ime ovog jezika.
pak vodi porijeklo od imena države, odno- cijskim mogućnostima. Tako je npr. sasvim Na bosanskom, znači, samo ide: sloven-
sno zemlje Slovenije, iako nije isključen i normalno da u bosanskoj jezičkoj tradiciji ne ski, makedonski, poljski, španski, danski...
obrnut proces. postoji *makedonački jezik, *poljački jezik,

A SAD MALO ZAFRKANCIJE, S BLAGOM OZBILJNOŠĆU: ILI KAKO SE NA
IJEKAVSKIM STANDARDIMA MOŽE NAZVATI GLAVNI GRAD SRBIJE

Poznato je da su se mnogi ojkonimi, tj. vlastita reći da je na desetine a možda i stotine ta- U našoj usmenoj književnojezičkoj poetskoj
imena naseljenih mjesta koja su preuzimana kvih primjera. praksi više je potvrda i primjera upotrebe oblika
iz različitih jezika adaptirala ili prema pravilima Ostaje pitanje kako glasi bosnizirano ime Biograd, a u jednoj pjesmi Umihane Čuvidine
jezika primaoca, ili preuzimanjem tj. posuđiva- glavnog grada Srbije. Prema fonetskom za- navodi se stih: „I Semendra niže Biograda“.
njem tih naziva iz nekih drugih jezika, ili se pak konitostima, ime toga grada trebalo bi glasiti Dakako, pitanje adaptacije ojkonima otvore-
njihovo pisanje vrši etimološki, prema principima – pogađate – Biograd. Naime, u ovom imenu no je lingvističko pitanje i često se ne može
jezika davaoca, posebno ako je riječ o nekim došlo je do promjene prvog dijela složenice dati jasan stav po pitanju odabira kriterija za
manje poznatim i nedavno preuzetim imenima. gdje je pridjev bijel- prešao u oblik bio-, kao definiranje načina adaptacije takvih leksema.
Navest ćemo primjere za neke gradove: Wien, što takvu promjenu potvrđuju i druge kategori- Naučno je prihvatljivo pisanje ili izgovor ojko-
Budapest, Paris, Skopje, Koeln / Cologne, je, npr.: pridjev cio (< cijel), ili oblik glagolskog nima preuzetih iz drugih jezika, kultura i dru-
Roma, Stockholm, Qahira itd. Sva ova ime- pridjeva muškog roda jednine; htjel > htio, vidjel štava, mada je isto tako naučno legitimna i
na adaptirana su u bosanskom jeziku na neki > vidio, smjel >smio itd.; imenica dijel > dio. jezička adaptacija oblika tih ojkonima. U sva-
od prvih dvaju navedenih načina, davši tako: Dakle, klase navedenih primjera pokazuju za- kom slučaju, potrebno je lingvistički preciznije
Beč, Budimpeštu, Pariz, Skoplje, Keln, Rim, konomjernosti, iz čega proizlazi činjenica da se definirati principe adaptacije ojkonima koji se
Štokholm, Kairo itd. To znači da su se neka struktura Bijelgrad transformira u Bijeograd, a preuzimaju sa strane.
imena ojkonima odavno odomaćila u bosan- potom u Biograd u skladu s fonetskim zako- Dotada, možda više u šali, put samo u Bio-
skom jeziku te da su prilagođena u skladu nomjernostima ijekavskog standarda, shodno grad (niže Semendre tj. Smedereva), iako će,
s nekim spomenutim principima. Može se ranije navedenim principima. sigurno u ozbillji, biti više putnika za Beograd.

STAV 27/1/2023 51