Page 59 - STAV broj 289

godina, kada je sve to neizostavno ostalo da-
leko od njega te je davno povjerovao da je tu
riječ tek o slatkim lažama jedne bajke ko zna
u kojem vremenu skovane, eto, tu, u simpa-
tičnom industrijskom gradiću konačno pro-
našao kuću u kojoj je Snjeguljica prespavala
nakon lutanja šumom i u kojoj će živjeti s
patuljcima sve dok je ne sustigne zatrovana
jabuka opake maćehe i taj sudbonosni ugriz
iz kojeg će, kroz tunele nesagledive tame, do-
jahati princ i donijeti spasonosni poljubac.
Ta ko ne bi u tom ushićenju bacio podnoge
sve konvencije, pa sumanuto, poput kakvog
lopova, naočigled začuđenih prolaznika, pre-
skočio ogradu s glavatim katancima, da vla-
stitom rukom dodirne te zidove od vanilije,
nadstrešnice od jagode, prozore od čokolade
i da se uvjeri da sve ovo nije san.

MALA BOLNICA
Historičari kažu da je Mülerova vila iz-
građena 1912. godine, i to kao bolnica za
radnike u fabrici sode pa su je zvali fabrik-
špital. Kazuje se da je bila opremljena naj-
savremenijom medicinskom opremom tog
doba. Narod ju je brzo zavolio i prozvao je
Mala bolnica. Vjerovatno je i projektirana
takva, u tim živim oblicima i veselim boja-
ma, s puno igre i maštovitosti, baš zato da
razvedri bolesnike i vrati im nadu u život,
ali nije dugo služila prvobitnoj svrsi. Kao
fabrička bolnica, radila je svega dvije godi-
ne, i to pod vodstvom Adolfa Hempta, pr-
vog ljekara u Lukavcu, rođenog u Novom
Sadu od mađarske babice i belgijskog misi-
onara iz čuvene porodice De Hemptin, koji
će se nakon Adolfovog rođenja preseliti u
Sarajevo. U Bosni će Adolf završiti gimna-
ziju, a onda, kao vojni pitomac otputovati u
Graz, gdje postaje ljekar. Kada je počeo rat,
Hempt je poslan na Sočanski front, a Mala
bolnica pretvorena je u stacionar za vojnike
carske i kraljevske armije, koji bi s dalekih pa pustiti umjetnika da mašta i da izrazi
frontova došli na dopust, ili za one koje bi Ta ko ne bi u tom svoje najdublje stanje.
doktori, s nepopravljivim ranama ili s ne- ushićenju bacio pod Finansirali su je austrijski kapitalisti koji
izlječivim bolestima, slali kući i potpisivali su 1893. ovdje, na močvarnim poljima gdje
im dijagnoze koje su govorile da je za njih noge sve konvencije, pa Jala utječe u Spreču, izgradili fabriku sode,
rat zauvijek završen. a zatim i nekoliko stambenih zgrada za rad-
Onom ko ju je zamislio mora se pri- sumanuto, poput kakvog nike, činovnike, za upravu, pa školu, poštu,
znati stanovita smjelost. Doduše, sama či- lopova, ambulantu, čitaonicu i kantinu, udarivši tako
njenica da nije građena kao javna zgrada, temelje cijelom jednom gradu. Nakon 15 go-
pa se stoga njom nije morala slati nikakva naočigled začuđenih dina, fabriku preuzima Solvaj Verk, firma sa
ideološka poruka, kako je bio slučaj u ono sjedištem u Beču, te započinje modernizacija
doba s mnogim zgradama širom Bosne, prolaznika, preskočio i povećanje proizvodnje. U tom zamahu uka-
već je finansirana privatnim novcem, ogradu s glavatim zala se i potreba za domom zdravlja u kojem
omogućila je neimaru slobodu i pružila bi se liječili radnici sodare, pa je donesena
mu mogućnost da se poigra s oblicima i katancima, da vlastitom odluka da se odmah tu, uz tvornicu, podi-
linijama i da uključi svu svoju maštovi- rukom dodirne te zidove gne bolnica koja bi bila okružena zelenilom
tost, ne robujući arhitektonskim zahtje- i tako vesela da čovjek, čim stupi pred nju,
vima onodobnim niti slijedeći dominan- od vanilije, nadstrešnice odmah zaboravi da je bolestan. Taj zamah u
tne stilove, već ih miješajući, stihijski, po razvoju tek rođenog grada naprasito će zau-
zakonima čisto estetskim i isključivo po od jagode, prozore od staviti Veliki rat.
zahtjevima unutrašnjeg umjetničkog da- čokolade i da se uvjeri Kada se završila ta sveopća svjetska kla-
mara. Mora se odati i dužno poštovanje fi- onica, doktor Adolf Hempt, umoran od in-
nansijerima, jer, treba biti tako širokogrud da sve ovo nije san ficiranih rana, od gnoja i od krvi, od jauka

STAV 17/9/2020 59