Page 54 - STAV 83 06.10.2016

DRUŠTVO

Uprkos njenoj ljepoti, Bosanci i Hercegovci rijetko posjećuju
svoju najjužniju planinu

koliko je u godini

dana, toliko je pod

ljuBišnjoM Vrela

Do planine ne vode asfaltirani putevi, već sa sjeverozapada
makadamska džada iz pravca Foče (oko 40 kilometara) te nešto

Piše: Mustafa BOROVIĆ kraća s jugoistoka iz Pljevalja. Na ljubišnju se mora ići maksuz, s
mogućnošću noćenja pod šatorom, u planinarskim domovima u
Meštrevcu i crnogorskoj Slatini ili brzog povratka u Foču ili Pljevlja

e postoji nijedan valjan razlog zbog i Šuplja Stijena (1.497). U podnožju pla- vrhu, na Dernečištu, nalaze se ostaci te-
čega najjužniju bosansku planinu – nine smjenjuju se stoljetne crnogorične melja austrijske karaule ili osmatračni-
Ljubišnju, koju bratski dijelimo s šume i planinski pašnjaci, dok se nisko ce, a vode za piće treba ponijeti dovolj-
nCrnom Gorom, tako rijetko posje- rastinje i kleka praktično penju do sa- no jer je na planini nema. Zato ispod nje
ćuju domaći planinari i ljubitelji nedirnu- mog vrha. Najlakši ulaz u planinu vodi planinskih vrela ima na svakom koraku
te prirode. Omeđena Ćehotinom i Tarom, s prostranog Konjskog polja od Teševića i, prema pričanju okolnih mještana, ima
zelenija i od same Zelengore, čak i na naj- katuna, gdje je manji pojas crnogorice, ih koliko je u godini dana. Oni skloniji
višem vrhu – Dernečištu (2.238 metara), a onda se uz odličnu markaciju do vrha mitovima i legendama tvrde da Ljubiš-
Ljubišnja poput usamljenog i već odavno može stići za manje od dva sata laganog nja ima 77 ili 99 izvora, tu su i priče o
zaboravljenog gorostasa naprosto dominira hoda travnatim pašnjakom. Na samom vilama i vilenjacima koji su se kod vrela
čelebićko-meštrevačkim i pljevaljskim pla-
toom. Posjećuju je samo rijetki planinari,
što se vidi iz knjige posjetilaca na samom
vrhu, te crnogorski stočarski nomadi to-
kom ljetnih mjeseci jer je većinu zimskog
perioda, zbog visokih snjegova, odsječena
od ostatka svijeta. Tajna se vjerovatno skri-
va u činjenici što do ove planine ne vode
asfaltirani putevi, već sa sjeverozapada
makadamska džada iz pravca Foče (oko
40 kilometara) te nešto kraća s jugoistoka
iz Pljevalja (30 kilometara), preko Šula i
Bobova, što u njenom podnožju nema luk-
suznih etnosela i motela. Na Ljubišnju se
mora ići maksuz, s mogućnošću noćenja
pod šatorom, u planinarskim domovima
u Meštrevcu i crnogorskoj Slatini ili brzog
povratka u Foču ili Pljevlja.

preljuB Hercega Stjepana koSače
Masiv Ljubišnje izdiže se s gotovo
ravnog čelebićko-meštrevačkog platoa
višeg od 1.000 metara, a uz Dernečište,
značajni su vrhovi Mala Ljubišnja (2.073)

54 6/10/2016 STAV