Page 59 - STAV broj 306

Ima, i danas, i u svakom vremenu – kao da
je poručivao njegov blagi osmijeh. Takvi
su skoro uvijek negdje na margini, milo-
šću sklonuti od dunjalučkog spektakla.
Pa, evo, meni je nezasluženo ukaza-
na čast da sretnem jednog takvog! Četiri
sahata druženja prošla su u jednom trenu.
Žeđ za vodom s izvora, za živim govorom
živog, ne bi utoljena. Šejhul-ekber Ibn
Arebi objašnjava da naš odnos prema na-
činima usvajanja znanja o pravoj prirodi
stvari treba biti poput odnosa prema ab-
destu i tejemumu. Samo onda kada nema
vode dozvoljeno je uzeti tejemum, potrati
suhom zemljom lice i ruke i tako izvršiti
simbolično ritualno pranje. Isto je tako
i sa znanjem. Budući da je voda simbol
znanja, samo onda kad nema živog insana
može se posegnuti za knjigom – zemlja-
nim prahom koji je dozvoljeno koristiti
tek ako nema žive vode. Pa kako da je-
dan knjiški moljac utoli žeđ za živom vo-
dom spoznaje kad je naviknut da umjesto
abdesta svakodnevno uzima tejemum?
Šejh Ezer govorio je o ljubavi prema
domovini i hizmetu prema drugim lju-
dima. Samo jednu rečenicu sam upamtio
tako dobro da je mogu citirati (ostalo smi-
jem samo prepričati): “Kad vidim našu
omladinu kako odlazi na Zapad, naum-
pada mi ajet: ‘A Džehennem pita: Ima li
ih još?’” U elaboraciji ove rečenice šejh
Ezher je potcrtao da u Bosni možemo naći
sve što nam treba, i za dunjaluk, i za ahi-
ret. Prisjetio se svog djetinjstva i dana u
kojima, kako je govorio, ako imaš ručak,
ne znaš hoćeš li imati večeru; i ako ve-
čeraš, ne znaš hoćeš li doručkovati. Tako
je težak život bio, govorio je, a ljudi su
opet bili zahvalni i zadovoljni. Nikad se “Šejha Ezhera sam upoznao negdje
u Bosni nije ovako lijepo živjelo – kazi- Šejh Ezher govorio je o 1982/83. godine. Kad god bih došao kod
vao je šejh – a svijet opet traži hljeba nad ljubavi prema domovini šejha Čolića, viđao sam kod njega Ezhe-
pogačom. Hoće li tamo, na Zapadu, naći ra. Tada sam o njemu znao samo da je iz
Gospodara? Je li zbog toga tamo idu? A i hizmetu prema drugim Travnika i da još nije oženjen – a imao je
šta je vrijedno putovanja ako ne to? Ili ljudima. Samo jednu pedesetak godina tada. I baš je šejh Čolić
idu samo za dunjalukom, a dunjaluk im posredovao da se on oženi Asima-hanu-
podaren i ovdje? Slušajući ova pitanja, rečenicu sam upamtio mom, kćerkom jednog Sadika, dugogodiš-
sjetih se stihova Mahmuda Derviša: “Ov- njeg sekretara Odbora Islamske zajednice
dje je naša prošlost i sadašnjost / Ovdje tako dobro da je mogu u Jajcu. I ona je već bila u godinama, nije
je naš i dunjaluk i ahiret.” citirati (ostalo smijem samo se udavala, pa je njih spojio dobri šejh Čo-

NAJČVRŠĆI MURID ŠEJHA ČOLIĆA prepričati): “Kad vidim lić”, kazuje nakšibendijski šejh Ibrahim
ef. Babić iz Zenice, ističući posebnu vezu
Šejh Ezher rijetko je govorio o sebi koju je šejh Ezher imao sa šejhom Čolićem.
pa o njegovom putu malo znaju i oni našu omladinu kako odlazi “Ezher je totalno okabulio šejha Čolića
koji su godine proveli uz njega. Rođen na Zapad, naumpada mi i bio mu je jedan od najčvršćih murida.
je u Travniku 1937. godine, a radni vijek Mislim da je tome doprinijelo i to što je
proveo je radeći kao modelar u travnič- ajet: ‘A Džehennem pita: Ezher pristupio šejhu kad je već sazrio,
kom “Borcu”, za šta se školovao u Mari- Ima li ih još?’” U elaboraciji pa u njemu nije bilo divljih snaga da ga
boru. Od rane mladosti je zavolio Kur’an odvlače od šejha. Bio je hizmećar i time
i namaz, te se među svojim vršnjacima ove rečenice šejh Ezher je se ponosio. Nije imao ambicija dunja-
isticao posebnom pobožnošću. Upravo lučkih. Bio je potpuno posvećen ahiretu
ga je ta pobožnost odvela do čuvenog potcrtao da u Bosni možemo i ibadetu”, poručuje Ibrahim.
kolosa, šejha Mustafe ef. Čolića, jednog naći sve što nam treba, i za Kao osobinu koja je posebno krasi-
od najplodnijih tarikatskih autora kojeg la šejha Ezhera, šejh Ibrahim ističe hiz-
je Bosna iznjedrila. dunjaluk, i za ahiret. met drugim ljudima. “On je bio rame

STAV 14/1/2021 59