Page 31 - STAV broj 402

razvoj, već stvara novi fokus na ekono- rastu. Postizanje nulte emisije podrazu-
miju, investicije, kapital i infrastrukturu, mijeva neispuštanje stakleničkih plinova
zapošljavanje i vještine i pozitivne druš- u atmosferu – to jest, bez ugljičnog di-
tvene i ekološke rezultate širom zemlji- oksida (CO ), bez metana, bez azotnog
2
ne kugle. U konceptu zelene ekonomije oksida ili drugih plinova staklene bašte.
dolazi i pojam zelenog ekonomskog rasta Postizanje neto nultih emisija znači da
koji uključuje posljedice koje konvenci- se neki staklenički plinovi i dalje oslo-
onalni ekonomski rast ostavlja po oko- bađaju, ali se oni nadoknađuju uklanja-
liš, kao i pojam zelenog bruto domaćeg njem ekvivalentne količine stakleničkih
proizvoda (BDP) koji unovčava gubitak plinova iz atmosfere i trajnog skladištenja
biološke raznolikosti, te obračunava troš- u tlu, biljkama ili materijalima. U ovom
kove uzrokovane klimatskim promjena- scenariju do 2050. godine obim proi-
ma. Njegov izračun zahtijeva da se neto zvodnje nafte i gasa bio bi 70 posto manji
prirodna potrošnja kapitala, uključujući nego danas, proizvodnja fosilnih goriva
i trošenja resursa, kao i uništavanje oko- za potrebe energije i prodaja automobila
liša oduzmu od tradicionalnog BDP-a, s motorima s unutrašnjim sagorijevanjem
čime bi u konačnici zeleni BDP izno- bi prestali, a korištenje električnih auto-
sio znatno manje od GDP koji se dobija mobila bi se popelo do 100 procenata. U
konvencionalnim obračunom nacional- svim sektorima potražnja bi se morala
nih statistika”, objašnjava profesor na pomjeriti zamjenom proizvoda proizve-
Ekonomskom fakultetu u Tuzli Kadrija denih operacijama s intenzivnim emisi-
Hodžić. Zelenu ekonomiju, naime, tre- jama na alternative s nižim emisijama.
ba posmatrati kao strategiju za opstanak. “Međutim, čak i ako uspijemo da
Nema održivog razvoja bez adekvatnog obuzdamo proizvodnju, predviđa se da
rukovođenja prirodnim resursima od ko- postoji samo 50 posto šanse da se global-
jih zavisi naša ekonomija. no zagrijavanje zadrži na 1,5º C. S druge
Prema njegovim riječima, veze između strane, većina zemalja nema dovoljno do-
klimatskih promjena i održivog razvoja stupne tehnologije da postigne neto nul-
odlučujuće su za opstanak planete i po tu emisiju stakleničkih plinova do 2050.
svom međuodnosu su direktne. Očekuje godine”, kaže Hodžić.
se da će klimatski sistem zatopljenja utje- No, dekarbonizacija svjetske ekono-
cati na dostupnost osnovnih potrepština mije uopće nije jeftina. Prema nalazu
kao što su slatka voda, sigurnost hrane i stručnjaka, McKinsey Global Institute, u
energija, dok će napori da se kroz kon- naredne tri decenije bit će potrebno 275
cept održivog razvoja poprave klimatske biliona dolara (oko 9,2 biliona godišnje)
promjene, kako prilagođavanjem, tako i za tehnološku osposobljenost tokom,
ublažavanjem, oblikovati globalnu ra- kako su je nazvali, “tranzicije neto-nula”.
zvojnu agendu. Klimatski naučnici UN-a Iznos je ekvivalentan oko 7,5 posto
upozorili su da imamo manje od desetlje- ukupnog svjetskog BDP-a od 2021. do
ća za djelovanje prije nego što posljedice 2050. godine. Ovakav proces tranzicije
klimatskih promjena budu češće, teže i izrazito je složen i nelinearan i uključuje
nepovratne. mogućnost da neki troškovi privremeno
Klimatski naučnici ustvrdili su da, rastu, a drugi dugoročno opadaju. Napri-
ako imamo bilo kakvu nadu da klimat- mjer, potrošači se mogu suočiti s višim ci-
ske promjene zadržimo u sigurnim gra- jenama i početnim kapitalnim troškovima
koja se može regenerirati i biti održiva, nicama, globalne emisije stakleničkih u potrošnji električne energije u doma-
dok su načini postizanja navedenog cilja plinova moraju pasti na nulu u naredne ćinstvima ili s činjenicom da će prelaz na
ono što ih razlikuje. Tako je 2008. godi- tri decenije. Sve se studije uglavnom sla- električne automobile u početku koštati
ne Program UN-a za okoliš (UNEP) po- žu da je cilj neto nulte emisije dostižan više od uporedivih automobila na naftne
krenuo inicijativu za zelenu ekonomiju ako počnemo sada. Da bismo ispunili derivate. Također, tranzicija bi mogla re-
osmišljen da motivira kreatore politike ovaj cilj, neophodno je prepoloviti emi- zultirati povećanjem potražnje za oko 162
da podrže ulaganja u životnu sredinu. sije do 2030. godine – ali one trenutno miliona poslova i smanjenjem potražnje
Zelena ekonomija u ovom je Programu za oko 152 miliona direktnih i indirek-
definirana kao ona koja rezultira pobolj- tnih poslova u poslovanju i održavanju
šanim ljudskim blagostanjem i društve- Zahtjev za ostvarenje do 2050. godine u različitim sektorima
nom jednakošću, uz znatno smanjenje privrede. Osim toga, moglo bi se dobiti
ekoloških rizika i ekoloških nedostataka. održivog razvoja zapravo oko 41 milion radnih mjesta, a 35 milio-
Zelena ekonomija definira se kao nisko- je zahtjev za uravnoteženje na izgubiti u vezi s direktnim i indirek-
ugljična, efikasna s resursima i društveno tnim poslovima povezanim s potrošnjom
inkluzivna, odnosno ona koja generira civilizacijskog na fizičku imovinu koja je potrebna za
održivi razvoj bez degradacije životne tranziciju na neto nulu do 2050. godine.
sredine. Zelena ekonomija usko je pove- napredovanja i sposobnosti Dobitak radnih mjesta povezao bi
zana s ekološkom ekonomijom, ali ima prirodnih resursa da se se u velikoj mjeri s prelaskom na oblike
više politički primijenjen fokus. Pojam proizvodnje s niskim emisijama, napri-
zelene ekonomije ne zamjenjuje održivi regeneriraju. mjer na proizvodnju obnovljive energije,

STAV 18/11/2022 31