Page 33 - STAV broj 402
P. 33
se najmanje 90 posto razmatranih zahtjeva “Dekarbonizacija svjetske
odnosi na izgradnju solarnih elektrana. U
samo nekoliko mjeseci Elektroprivreda ekonomije uopće nije jeftina.
Bosne i Hercegovine potpisala je ugovo- Prema nalazu stručnjaka,
re za izgradnju dvije solarne elektrane sa
znatnim proizvodnim kapacitetima, i to McKinsey Global Institute, u
u mjestima poznatim po uglju i zagađe- naredne tri decenije bit će
nju iz termoelektrane – Tuzla i Banovići.
Bez obzira na povećan interes za obnov- potrebno 275 biliona dolara
ljive izvore energije, zvanični podaci o pro- (oko 9,2 biliona godišnje) za
izvodnji energije ukazuju na to da “prljava”
energija ipak dominira. Naime, proizvodnja tehnološku osposobljenost
električne energije u Bosni i Hercegovini tokom, kako su je nazvali,
u 2020. godini, prema podacima Agencije
za statistiku BiH, iznosila je 16.874 gigavat “tranzicije neto-nula.” Iznos
sati (GWh), od čega je u hidroelektrana- je ekvivalentan oko 7,5 posto
ma proizvedeno 4.663 GWh ili 27,6 posto,
u termoelektranama 11.557 GWh ili 68,5 ukupnog svjetskog BDP-a od
posto, a u industrijskim energanama, vje- 2021. do 2050. godine.
troelektranama i solarnim elektranama je
proizvedeno 654 GWh, tj. 3,9 posto.
Što se tiče toplotne energije, za njenu za druge aspekte zelene ekonomije, ali
proizvodnju toplane najčešće koriste ugalj. isto tako, pomalo i zbog nerazumijevanja
U 2020. godini potrošene su 74.000 tona okolnosti u kojima živimo, ne koristimo
uglja, zatim 70.000 tona ogrjevnog drve- te resurse na način koji bi odražavao
ta, 1.500 tona lož-ulja. Nasuprot tome, od principe održivog razvoja.
ekološki prihvatljivijih goriva utrošeno Kako će zaista izgledati ovaj svijet
je 53.000 kubika plina, 28.000 tona bio- 2050. godine? Isključimo li iz razmatra-
mase i 1.900 tona peleta. nja futuristička razmišljanja i eventualne
Činjenica je da imamo resurse za ratne sukobe u kojima bi bilo upotrije-
proizvodnju čiste energije, kao i resurse bljeno nuklearno oružje, utjecaj klimat-
skih promjena na ekonomski rast i ljud-
sko blagostanje bit će ključan, posebno
Raspoloživi resursi nude veliku razvojnu šansu za Bosnu i za siromašnije zemlje.
U tom su kontekstu, objašnjava
Hercegovinu koja se ogleda u razvoju zelenog preduzetništva Hodžić, moguća dva scenarija, jedan
u sektorima proizvodnje zdrave hrane, eksploatacije krajnje pesimistički i drugi krajnje op-
prirodnih (mineralnih) voda, iskorištenja obnovljivih izvora timistički, a između njih je bezbroj solu-
cija: “Pesimistički scenarij za svijet 2050.
energije, zatim, sektoru turizma. godine bio bi obilježen neispunjenim ili
djelimično ispunjenim ciljevima održi-
vog razvoja. Posljedice globalnog zagri-
javanja postajale bi sve vidljivije i stva-
rale bi stanje otežanih uslova življenja i
smanjenih prilika za ekonomsko-soci-
jalni napredak građana. Zemlje bi zaoš-
travale konkurenciju jedna drugoj, po-
mjerajući se ka nacionalnoj sigurnosti
i osiguravajući vlastite zalihe hrane. U
ovom scenariju, temperature porastu za
2,7° C do kraja stoljeća u blažem i 3,6° C
u krajnje nepovoljnijem scenariju. Opti-
mistički scenarij za svijet 2050. godine
opisuje svijet u kojem su globalne emisije
CO smanjene na neto nulu i ispunjeni
2
svi ostali ciljevi održivog razvoja, te po-
stignuto stanje mirnodopskih potpuno
otvorenih ekonomija. Svijet je izbjegao
najgore posljedice klimatskih promjena.
Ekstremno vrijeme je rjeđe, pri čemu za-
grijavanje dostiže 1,5° C, ali zatim pono-
vo pada i stabilizira se na oko 1,4° C do
kraja stoljeća. Društva prelaze na odr-
živije prakse, s fokusom s ekonomskog
rasta na opće blagostanje.” n
STAV 18/11/2022 33
