Page 10 - STAV broj 273
P. 10

demokratska stranka Bosne i Hercegovi-
          ne. Njenu inicijalnu duhovnu i političku
          jezgru činila je grupa profesora s Filozof-
          skog fakulteta u Sarajevu, koja je održavala
          bliske veze i komunikaciju s nacionalistič-
          kim intelektualnim krugom iz Beograda
          a koji je od sredine osamdesetih godina s
          disidentske društvene margine relativno
          brzo ušao u žižu javnosti i počeo ostvari-
          vati odlučujući utjecaj na društvene i poli-
          tičke procese u Srbiji i među prečanskim
          Srbima. Kao operativac, na čelo stranke
          izabran je sarajevski psihijatar Radovan
          Karadžić. Politički koncept i ime stran-
          ke bili su identični prethodno formiranoj
          Srpskoj demokratskoj stranci u Hrvatskoj,
          na čijem je čelu bio šibenski psihijatar
          Jovan Rašković.
            Hrvatska demokratska zajednica for-
          mirana i registrirana u Hrvatskoj svoje
          lokalne ogranke u zapadnoj Hercegovi-
          ni počela je dobijati već početkom 1990.
          godine, što nije bila baš praksa usklađena
          s važećim zakonima. Legalna bosansko-
          hercegovačka organizacija, na čije je čelo
          došao sarajevski liječnik Davor Perinović,
          formirana je na skupu u Sarajevu sredi-
          nom augusta. Uskoro je došlo do smjene
          na čelu stranke pa je na mjesto predsjed-
          nika postavljen Stjepan Kljuić.

          POBJEDA NACIONALNIH STRANAKA
            Dotadašnja vladajuća partija tako-
          đer je pristupila promjenama strukture,
          programa i naziva prilagođavajući se ne-
          umitnim društvenim promjenama, ne
          raskidajući u tom pogledu naglo i radi-
          kalno ni sa svojom prošlošću. U izbornu
          kampanju i na izbore izašla je s renovi-
          ranim imenom Savez komunista Bosne i
          Hercegovine – Socijalistička demokratska
          partija. Sličnu promjenu načinila je i nje-
          na omladinska organizacija – Savez soci-
          jalističke omladine, koja je u samostalnu
          političku utakmicu krenula pod imenom   su izašli na izbore u sedmočlano Predsjed-  Agresije od 1992. do 1995. godine. Realne
          SSO – Demokratski savez Bosne i Herce-  ništvo SR Bosne i Hercegovine izabrani   analize pokazuju da, s obzirom na prethod-
          govine. Savez socijalističkog radnog na-  su kandidati triju nacionalnih stranaka:   no stvorene odnose izvanbosanskih poli-
          roda postao je Demokratski socijalistički   SDA, SDS-a i HDZ-a. U internoj proce-  tičkih faktora i opći historijski kontekst,
          savez Bosne i Hercegovine. U isti politički   duri, na osnovu poslovnika o radu ovog   to nije bilo ni moguće. Demokratske in-
          spektar treba svakako ubrojiti i Savez re-  organa, za predsjednika Predsjedništva   stitucije su, s nužnim prilagođavanjima,
          formskih snaga Jugoslavije, stranku po-  SRBiH izabran je lider SDA Alija Izetbe-  očuvane tokom rata i obnovljene 1996.
          sljednjeg jugoslavenskog premijera Ante   gović. Mandati u dva vijeća Skupštine SR   godine u skladu s ustavnom strukturom
          Markovića, formiranu da očuva saveznu   Bosne i Hercegovine, u ukupnom broju   koju je donio Opći okvirni sporazum o
          državu na platformi njegovog programa   od 240, na osnovu izbornih rezultata,   miru, utanačen u Daytonu novembra 1995.
          ekonomskih reformi, koja je u Bosni i   raspodijeljeni su na sljedeći način: SDA   godine. Uz sva ograničenja koja proisti-
          Hercegovini uspjela stvoriti prilično jaku   (86), SDS (72), HDZ (44), SK – SDP (14),   ču iz takve strukture, one funkcioniraju
          organizaciju.                     Savez reformskih snaga (12), koalicija   i danas, a u formiranju kritičkog suda o
            Na početnom valu demokratizacije i   SK – SDP i DSS (5), dok je pet različi-  njima treba imati u vidu i neospornu či-
          obnove političkog pluralizma u Bosni i   tih stranačkih i koalicionih lista koje su   njenicu da period kontinuiranog funk-
          Hercegovini do izbora u novembru 1990.   prešle izborni cenzus podijelilo preosta-  cioniranja parlamentarne demokratije u
          godine bile su formirane i registrirane   lih sedam mandata.         Bosni i Hercegovini od 1990. do danas,
          ukupno 42 političke stranke. Od ovog   Politički pluralizam i parlamentarni   pa čak i posebno uzet period od 25 godi-
          broja na izbore je izašlo, samostalno ili u   demokratski sistem vlasti u Bosni i Her-  na nakon Daytona, predstavljaju najdu-
          različitim koalicijama, samo 15 stranaka.   cegovini koji su obnovljeni 1990. godine   ži period takvog kontinuiteta u historiji
          Voljom građana Bosne i Hercegovine koji   nisu uspjeli spriječiti rat i stradanje tokom   Bosne i Hercegovine.    n



         10  28/5/2020 STAV
   5   6   7   8   9   10   11   12   13   14   15