Page 55 - STAV broj 273

milovsko-momirovske politike i tog njiho-
vog tužilaštva i sudstva. Nakon potpisivanja
Dejtonskog sporazuma i nakon izvjesnog
pritiska nekih međunarodnih nevladinih
organizacija, morali su nas abolirati. Pred-
sjednik Izetbegović je tu dao najznačajni-
ji doprinos. Na izborima, poslije zatvora,
1996. godine ponovo ulazimo u Parlament
CG. Ovaj put s tri republička mandata, uz
dva mandata u Saveznoj skupštini tadaš-
nje krnje srpsko-crnogorske Jugoslavije.
Međutim, nakon sukoba crnogorskog re-
žima s Miloševićevom politikom pokre-
će se crnogorska režimska propaganda,
pritisak službi na pojedine naše članove
rukovodstva i aktiviste, pridobijaju ih ra-
znim obećanjima, zastrašivanjem – mani-
te se Sandžaka, jer ko hoće Sandžak, taj
hoće “Veliku Srbiju”, taj radi za interese
Miloševićeve politike i sl. Ne želim sada
da spominjem imena ljudi, ali tada dolazi
do unutarstranačkih konfrontacija, podje-
la, raslojavanja, rastakanja stranke. Mene,
kao predsjednika i osnivača, i još desetak
funkcionera stranke, ovo sada većinsko
promilovsko krilo, isključe iz SDA. Pisano
transverzale” i muslimanske opasnosti po HADŽIĆ: Interesantno je reći da smo se, je o tome. Postoje indicije da su državne
Evropu i čitav hrišćanski svijet. To je bio tokom skoro dvogodišnjeg pritvora, kao i službe bezbjednosti bile duboko umiješale
dio jedne smišljene ratne propagande protiv tokom dvomjesečnog suđenja, mi iz SDA svoje prste. Čak postoji pouzdana informa-
BiH i uopšte protiv Bošnjaka kao naroda. dobro, hrabro i kompaktno držali. Nismo cija da su, nažalost, neki naši članovi ru-
podlegli pritiscima i zastrašivanjima zatvor- kovodstva – narodni poslanici – primili
STAV: Na kraju dolazi do političkog ne- skih službi da teretimo jedni druge. Valja- neke mizerne pare, 2 do 4 hiljade njemač-
stanka SDA Crne Gore. Koje su okolnosti nih dokaza za osudu nije bilo i, naravno, kih maraka, da bi napali politiku stranke
koje prate jedan takav proces i zbog čega suđenje je, faktički, propalo. Bila je to jedna i mene kao, navodno, “anticrnogorsko” i
se to desilo? prava kompromitacija, raskrinkavanje te “tvrdo prosandžačko” krilo. Kažu, taj no-
vac je dala jedna banka iz Novog Pazara, a
koja je djelovala i na teritoriji Crne Gore.
SANDŽAČKO PITANJE NE SMIJE BITI SKINUTO Narod se razočarao. Na sljedećim izbori-
S DNEVNOG REDA, ALI NE TREBA GA SE ma nastupili smo kao pocijepana SDA.
Naša prosandžačka grupacija je išla pod
“NAPASNO” FORSIRATI firmom novoosnovane stranke – Interna-
cionalne demokratske unije. Međutim,
STAV: I danas je aktuelna priča o “specijalnom statusu Sandžaka”. Kako Vi gle- nismo uspjeli ni mi ni onaj ostatak SDA.
date na to pitanje danas i da li Sandžak u političkom smislu ima budućnost? To preostalo krilo SDA je potom donijelo
HADŽIĆ: U sadašnjoj konstelaciji odnosa i na unutrašnjoj i na međunarodnoj sceni, kad odluku o samoukidanju stranke. Ostvarila
su stvari dogurale do ovog nivoa, mislim da pitanje Sandžaka ne treba da bude u pr- se, dakle, zamisao i plan režima. I tako je,
vom planu. Sada treba ići na razvoj, na izgrađivanje otvorenog, demokratskog društva, nažalost, SDA CG otišla s političke scene.
na evroatlantske integracije. Treba davati prioritet miru i stabilnosti. Sandžačko pitanje Ja sam ubrzo potom napustio politiku. Na-
ne smije biti skinuto s dnevnog reda, ali ne treba ga, da tako kažem, “napasno” forsira- kon toga se formira ta Bošnjačka stranka,
ti. Treba ići na izgrađivanje prilično narušenog povjerenja među narodima i kulturama, koja sada postoji u Crnoj Gori, a u Srbiji
na promovisanje suživota, na poboljšanje životnog standarda, treba obezbijediti fizički SDA nekako odolijeva i danas.
opstanak. Dakle, treba raditi u skladu s onim egzistencijalističkim principom: prvo “egzi-
stencija” pa onda “esencija”. Naravno, ako bi srpska politika išla na razbijanje BiH, onda STAV: Šta je zapravo Bošnjacima Sandža-
stvarno nema drugog izlaza nego da bošnjačke stranke traže ostvarenje neke vrste san- ka u kontekstu političke agende danas
džačke autonomnosti. Možda čak i neki vid čvršćeg povezivanja s Bosnom i Hercego- najpotrebnije?
vinom. O tome postoji valjan pravni osnov i u unutrašnjem i u međunarodnom pravu, ali HADŽIĆ: Najpotrebnije je da ostvare
to bi bio jedan totalni poremećaj dostignutog stepena stabilnosti na ukupnim bivšeju- međusobni dijalog, međusobno usaglaša-
goslavenskim prostorima. Dakle, sve zavisi od toga da li će se dozvati pameti taj još uvi- vanje svih tih različitih koncepata, da se
jek prisutni otrovni nacionalizam. Ti nazadni srpsko-hrvatski nacionalizmi su razbili i onu dozovu pameti, da se maknu od megalo-
Socijalističku Jugoslaviju od šest republika, u kojoj smo, naravno, uz demokratizaciju i manije i ličnog šićara, da se uozbilje. Na-
“evropeizaciju”, mogli lijepo da živimo. Ti nezajažljivi nacionalizmi su doveli do te “jugosla- žalost, ovdje ljudi ne mogu da sjednu za
venske” kataklizme koja je zaprepastila čitav civilizovani svijet. Oni su i danas još aktivni. isti stol i zajedno popiju kahvu. Slična je
Bošnjaci Sandžaka, u to sam uvjeren, kao i do sada, sigurno i ubuduće, davat će puni ili još gora stvar i s vjerskim strukturama.
doprinos najnaprednijim opšteljudskim vrijednostima i pozitivnim civilizacijskim tokovima. Ti ljudi su se potpuno iskompromitovali i
ne uživaju značajnu podršku u narodu, ali

STAV 28/5/2020 55