Page 60 - STAV broj 273

zajedničkoj sudbini održavanja vlasti ko-
munističkih partija u evropskim zemljama
sve do njihovog zajedničkog okončavanja
u povezanom, lančanom urušavanju, kojem
je odlučni ton dala propast komunističkog
sistema Sovjetskog Saveza.
Promjena koja se tada dešavala na neposre-
dan je način u svim socijalističkim drža-
vama pokazivala da više ne prolazi nereal-
no tumačenje povijesti od strane političke
stranke koja je pretendirala na to da kretanje
povijesti drži pod kontrolom. Umjesto toga
i umjesto ranije korištenih mitskih i inte-
lektualističkih kamuflaža za ukazivanje na
slabosti totalitarističkih partijskih uređenja
društvenih procesa, promjena je sada imala
neskriveni cilj u slici i pojmu Evrope s dru-
ge strane gvozdene zavjese. Ta Evropa, Za-
padna Evropa, Evropa Evropske unije, prije
toga je doživjela svoje “zlatno doba”, doba
nakon kolonijalnih ratova kao doba mira,
osobnih sloboda, građanskih prava i politič-
kog pluralizma, kooperativnosti i dijaloga,
režima blagostanja, institucionalnog komu-
niciranja razlika i stabiliziranja napetosti.
Kao zamisao Alije Izetbegovića, SDA je po-
nikla u vremenu mijenjanja svijeta krajem
osamdesetih godina, u spoju Alijinog politič-
kog mišljenja i senzibiliteta s bošnjačkom i
bosanskohercegovačkom političkom realno-
šću, s općim razlozima neuspjeha socijaliz-
ma i evropskim emancipatorskim stremlje-
njem te epohalne pokrenutosti u društvima
s komunističkom vlašću. Njezin nastanak
i njezin spektakularni politički uspjeh no-
sili su ushićenje, entuzijazam i zanesenost
Bošnjaka slobodom. U njezinom izvornom
određenju našli su svoj zajednički pozitivan
izraz zahtjevi za priznanjem i pravom na
mišljenje i djelovanje iz slobode, htijenja
da se onome što jeste dopusti da bude ono
što jeste i kakvo jeste.
STAV: S kakvim se dilemama suočavala
bošnjačka intelektualna elita početkom
devedesetih godina prošlog stoljeća? Ko-
liko je to vrijeme bilo teško u svakom smi-
slu? Koliko je uopće trebalo intelektualne
hrabrosti da se u jednom takvom vremenu
stane na čelo naroda koji je bio u poziciji
u kojoj je bio?
NEIMARLIJA: Umjesto dilema, radije bih
govorio o izazovima s kojima se bošnjačka
intelektualna elita suočavala u godinama
krize jugoslavenske federacije i propada-
nja jednopartijskog komunističkog sistema
u Jugoslaviji. Treba podsjetiti na to da su
ključne dileme tog vremena riješene neo-
visno o volji Bošnjaka i političkim pogle-
dima bošnjačke intelektualne elite. Prva
dilema odnosila se na pitanje održanja jed-
nopartijskog političkog sistema i moguć-
nost njegova spašavanja pomoću reformi
partije i partijskih struktura vlasti. Poka-
zalo se da je unutarnje urušavanje Saveza

60 28/5/2020 STAV