Page 59 - STAV broj 273

Razgovarao: Hamza RIDŽAL

rof. dr. Hilmo Neimarlija rođen
je 1950. godine u Ričici, u opći-
ni Kakanj, a trenutno živi u Viso-
Pkom. Završio je Gazi Husrev-bego-
vu medresu, a studij sociologije završio je
na Fakultetu političkih nauka. Magisterij
i doktorat iz filozofskih nauka stekao je na
Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sa-
rajevu. S otvaranjem Islamskog teološkog
fakulteta 1977. godine izabran je za asisten-
ta-predavača na predmetima Uvod u socio-
logiju i Povijest filozofije. Dr. Neimarlija je
uređivao Takvim i izdanja Udruženja Ilmi-
jje, obavljao dužnost glavnog i odgovornog
urednika izdavačke djelatnosti Islamske
zajednice i člana redakcije Zbornika radova
Islamskog teološkog fakulteta i Glasnika Vr-
hovnog islamskog starješinstva. Jedno vrijeme
bio je glavni urednik Islamskih informativ-
nih novina Preporod. Od 1998. godine dva
mandata bio je poslanik u Predstavničkom
domu Parlamentarne skupštine BiH, te dva
mandata delegat u Domu naroda Parlamen-
tarne skupštine BiH. Dva je puta biran za
predsjednika Sabora Islamske zajednice u
Bosni i Hercegovini. Kao predsjednik Sa-
bora je s generalnim sekretarom Rijaseta
Muhamedom Salkićem sačinio nacrt važe-
ćeg Ustava IZ u BiH. Predsjednik je Uprav-
nog odbora novoosnovane Fondacije “Alija
Izetbegović” u Sarajevu.

STAV: Bili ste saputnik Alije Izetbegovi-
ća koji je imao uvid u njegova djela prije
nego su izašla u javnost. Što nam možete
reći o vremenima koja su prethodila osni-
vanju SDA? Koliko je saradnja i druženje
s Alijom bilo plodotvorno i za Vas, a i za
rahmetli predsjednika?
NEIMARLIJA: Za vremena koja su pret-
hodila osnivanju SDA rekao bih da su bila
povijesna vremena u oba bitna vida susre-
tanja s poviješću: u vidu neposredne život-
ne realnosti i u vidu historijskog saznanja
prošlosti. U oba ta vida povijest je osamde-
setih godina prošlog stoljeća dobila na zna-
čaju kao neposredna uključenost faktičkog
života ljudi u evropskim državama socijali-
stičkog poretka u procese dubokih društve-
nih promjena i širenja historijske svijesti o
tim promjenama. Cijeli svijet tada je bio u
većoj ili manjoj mjeri u znaku nemira i na-
danja koja su se širila kao izrazi uzdrmane
sigurnosti evropskih sistema jednopartijskog
političkog, društvenog i povijesnog smisla.
Premda je imala ideološki najlabaviji sistem,
sistem u kojem su se unutrašnja proturječ-
ja organizacije društvenog života pokazi-
vala očitije nego u drugim socijalističkim
državama, druga Jugoslavija podlijegala je

STAV 28/5/2020 59