Page 70 - STAV broj 273
P. 70
IZETBEGOVIĆEVA POUKA O SABURU I i programa na Filozofskom fakultetu u
Sarajevu, koja je trajala godinama, pa je uz
LUPANJU ŠAKOM O STOL velike napore jedva donijela mogućnost
izučavanja književnosti naroda BiH na
Mudrost kojom je vođena i rukovođena SDA, mudrost Alije Izetbegovića, i taj sabur Alije tom fakultetu, a to je značilo i konačno
Izetbegovića nešto je što zaslužuje posebnu pažnju i posebno izučavanje. Kada god o prekidanje nastavnih planova i programa
ovom govorim, sjetim se jedne svoje pogreške, koja mi je danas često na umu kada gle- u osnovnim i srednjim školama gdje boš-
dam razgovore o političkim temama. Jedanput sam kao ministar skoro ljut otišao u kabi- njački pisci apsolutno nisu bili prisutni,
net predsjednika Izetbegovića i zamolio ga da više prestane saburati. “Daj više jednom, ili jesu, ali na tako marginalan način da
predsjedniče, udari rukom o stol i reci da nešto ne može”, rekao sam u tom naletu emo- se može slobodno reći da ih nije ni bilo.
cija. On mi je, iznenađen, pa rekao bih skoro blagonaklono i očinski, rekao: “A kojom da To je bio jedan cijeli pokret naučnika,
udarim, profesore? Desna mi prazna, a u lijevoj ništa.” Ovo govorim zato što su svi ti lju- umjetnika, filozofa, lingvista, historiča-
di i sav taj pokret koje sam prethodno spomenuo počivali na saburu. Svi su ti ljudi vodili ra, historičara književnosti kojima sam
računa da strpljivo i samozatajno rade, a kada naprave rezultate, objave ga u knjigama. imao sreću pripadati. I moja kuća je bila
Nisu od toga pravili reklamu i buku, pa je sve to imalo svoju jednu samozatajnu dimen- jedno od mjesta sastajanja i dogovaranja
ziju. Lupanje šakom o stol nikad nikome nije donijelo nikakvu korist, pogotovo u Bosni. za dalje projekte. Tu su dolazili Avdo Su-
ćeska, Mustafa Imamović, Enes Pelidija,
Muhsin Rizvić, Zuko Džumhur, Alija Isa-
ali je sve to vrijeme držala do svog vi- velikim brojem magistarskih i doktorskih ković, Enes Duraković, Munib Maglaj-
sokog dostojanstva, pa je i samim tim disertacija koje afirmiraju bošnjačku i bo- lić, zatim Džemal Čelić, Juraj Neidhardt
Islamska zajednica dobrim dijelom za- sansku književnost, a nosioci tog dijela i mnogi drugi, te su se tu, kao i na drugim
služna za dio preporodnih pokreta koji preporoda jesu profesori Midhat Begić, mjestima, rađale brojne ideje i projekti.
su se javljali ovih godina. Hazim Šabanović, Muhsin Rizvić, Kasim Pred kraj osamdesetih godina radi se
Cijela ova klima dovodi i do jedne Prohić, Enes Duraković, Munib Maglaj- na obnovi Kulturnog društva “Preporod”.
izvanredne biblioteke koja se zvala Kul- lić, Dženana Buturović i mnogi drugi. U
turno naslijeđe u Bosni i Hercegovini. U toj to vrijeme održavaju se i brojne književne
biblioteci, koja se sastojala od dva aspek- večeri, svojevrsni književni saloni i ma-
ta, jedan je umjetnički, a drugi naučni, nifestacije, od kojih svakako želim spo- Kultura, nauka i umjetnosti,
pored ostalih, objavljene su knjige koje menuti Slovo Gorčina, koja je bila najviše kao identitarna pitanja
nikad nisu bile u rukama čitalaca u po- na tragu afirmacije bosanstva i bošnjaštva
sljednjih 60 do 80 godina. To su knjige u kulturi i umjetnosti. Tada se na sceni bosanstva i bošnjaštva,
s kojima su se tadašnje generacije inte- pojavljuju i velika slikarska imena. Tu je,
lektualaca prvi put susretale. Nakon 60 iz ranijeg perioda, reafirmiran Behaudin ostali su jedina čvrsta
godina neobjavljivanja njihovih djela, Selmanović, a pojavljuju se veliki slikari istinska osnova na koju se
ljudi su se prvi put susreli s Bašagićem, Bekir Misirlić, Ibrahim Ljubović, Safet
Ćatićem, Đikićem nakon 68 godina, s Zec, Mehmed Zaimović, Salim Obralić, moglo osloniti. Politički
Mulabdićevim, Hadžićevim i Bjelevče- Affan Ramić, Edin Numankadić i grafi- prostor vapio je za novim
vim djelima nakon 83, odnosno 65 godi- čari poput Dževada Hoze, Halila Tikveše,
na itd. To je nešto što je šokiralo sve one pa Mersad Berber i mnogi drugi, da ih modelima i subjektima.
koji nisu znali, a htjeli su da znaju, kao sad sve ne nabrajamo. Treba spomenuti
i one koji su znali, a sakrivali su to od i izvanredne rezultate bosanskog filma i Na skoro trodecenijski
nas. U tom se vremenu pojavljuje i prva uspjehe Hajrudina Krvavca, Mirze Idri- preporod čvrsto se oslonila
antologija bošnjačke književnosti, tada zovića, Emira Kusturice, Ademira Keno-
muslimanske, Biserje Alije Isakovića. Da- vića i mnogih drugih. Stranka demokratske
kle, tu je pokrenut jedan cijeli bosanski
i bošnjački mikrokosmos. CIJELI JEDAN POKRET NAUČNIKA I akcije, što se najprije
Jedan od najzaslužnijih ljudi za bi- UMJETNIKA obznanila kao pokret. SDA
blioteku Kulturno naslijeđe jeste Hasan Iz današnje perspektive ovo mož-
Grabčanović. Taj veliki čovjek i filantrop da izgleda idilično, ali treba znati da su je u sebi baštinila značajan
koji je svoju biblioteku poklonio Nacio- moćne retrogradne snage nastojale sve dio dometa kulturnog
nalnoj biblioteci je budno, uz ogromne ovo zaustaviti kroz partijske forume, kroz
otpore koji su stvarani sa svih strana, prijetnje, kroz uhođenja, privođenja, za- preporoda, razumije se,
pratio tu biblioteku i mnoge od onih tvore itd. Treba vidjeti u to vrijeme ka-
koji su bili planirani da budu ili zatvo- kve su se samo hajke vodile protiv Maka uz sve slabosti koje je
reni ili žrtvovani on je spasio tako što ih Dizdara i Alije Isakovića. Treba vidjeti donosilo višedecenijsko,
je za njihovo naučno djelo nominirao za kako nastaje Parergon Derviša Sušića, kao
dvadesetsedmojulsku ili šestoaprilsku i hrabra reakcija tada mlađahnog Hilme skoro stoljetno odsustvo
nagradu, tako da je taj mudri čovjek na- Neimarlije na taj partijski uradak inače
pravio nešto što je u historiji relativno velikog bosanskohercegovačkog i boš- političkog djelovanja. Bez
slabo zapaženo. Mislim da je afirmacija njačkog pisca Sušića. Treba vidjeti kam- obzira na sve slabosti, bio
Hasana Grabčanovića i njegove uloge od panju protiv Kasima Prohića pa da se vidi
izvanrednog značaja. kolika je i kakva je bila borba za toliko je to kapitalan projekt čija
Biblioteka Kulturno naslijeđe praće- normalno pravo na afirmaciju jedne na- će se vrijednost potvrditi u
na je i književnom kritikom, književ- cionalne ideje. Treba vidjeti kolika se vo-
nom historijom i književnim sintezama, dila borba za reformu nastavnih planova vremenu koje je dolazilo
70 28/5/2020 STAV