Page 74 - STAV broj 273

drugih njima bliskih saradnika, u narodu
je to doživljeno kao jedan mučan trenu-
tak, da ne kažem nešto grublje. Međutim,
stranka je to, kao i mnoga druga kasnija
iskušenja, uspjela prevladati, a narod je
na demokratskim izborima održanim
te godine pokazao svoje opredjeljenje.
Ali ono što sam posebno primijetio je-
ste da je već tada postojala prijetnja šta
će biti s Bosnom i Hercegovinom, kud
sve vodi, pogotovo nakon što su Slove-
nija i Hrvatska iskazale opredjeljenje za
samostalnost. Ipak, u Bosni i Hercegovi-
ni, koliko sam ja tada mogao primijetiti,
u tom smislu nije bilo tako jasnog opre-
djeljenja. Do toga će doći godinu poslije,
na Prvom kongresu SDA, ali ni tada nije
prevladavala ideja o Bosni i Hercegovini
kao samostalnoj državi. Uostalom, to je
bila politika Alije Izetbegovića, koji je,
očigledno sluteći šta bi se moglo dogo-
diti, uvijek tražio rješenje za opstanak
Jugoslavije u njenim tada međunarodno
priznatim granicama. U međuvremenu,
od aprila 1991. do kraja decembra iste
godine, bio sam na položaju portparo-
la stranke, u prilici da dobijam mno-
go informacija i sa strane i direktno od
predsjednika Izetbegovića, s kojim sam
razgovarao pred svaku konferenciju za
štampu, postavljajući u četiri oka odre-
đena pitanja koja su u tom trenutku bila me je predložio, smatrajući da sam mož- Muhsina Rizvića da kao novoizabrani
aktuelna. S njegovim stavovima izlazio da dobar izbor za portparola. Vjerujem potpredsjednik ove kulturne institucije,
sam na konferenciju za štampu, nerijet- da su to bili ljudi iz kruga “Preporoda”, a na tom ću mjestu, kao jedini dosadaš-
ko pred više desetina novinara ne samo iz krugova bliskih Islamskoj zajednici nji potpredsjednik, ostati u dva manda-
iz Bosne i Hercegovine. i iz same Stranke demokratske akcije, ta, napustim svoju dotadašnju dužnost
a koji su zaključili da su moji nastupi u Stranci demokratske akcije kako bih
STAV: Otkud doktor nauka da postane umjereni, tolerantni, da neću napravi- se mogao u maksimalnom obimu uklju-
portparol jedne političke stranke? ti neke krupne greške, kao što se u to čiti u rad “Preporoda”. Budući da mi
PELIDIJA: Vjerovatno sam, kao neko vrijeme dešavalo u mnogim strankama, je zbog predsjednika Izetbegovića bilo
ko je bio vrlo aktivan u radu i osnivanju da ću uspjeti amortizirati izjave pojedi- neugodno napustiti mjesto u stranci,
“Preporoda”, pažnju na sebe skrenuo nih rukovodilaca koje su možda malo zamolio sam da “Preporod” zatraži da
svojom aktivnošću, svojim govorima i iskakale i nisu bile u skladu s politikom me se razriješi s dužnosti portparola,
svojim ponašanjem. Naročito zbog ak- i stavovima stranke. Neki su se pitali i što je u jednom zahtjevu, koji i danas
tivnosti koje sam imao tokom osnivanja zašto sam se povukao s mjesta portparola u kopiji imam u svojoj arhivi, profesor
“Preporodovih” podružnica, odnosno SDA, a ja sam zapravo bio zamoljen od Rizvić i učinio.
općinskih društava. Pretpostavljam ko tadašnjeg predsjednika “Preporoda”
STAV: Kao neko ko je tada bio povezan i
s političkim životom i s kulturnim zbiva-
Od svih tadašnjih naroda u bivšoj Jugoslaviji, uključujući njima, kako cijeniti utjecaj i ulogu SDA
na nacionalni i kulturni preporod koji se
Albance, Mađare i neke nacionalne manjine, jedini događao devedesetih?
mi nismo imali svoje kulturne institucije. Postojala je PELIDIJA: Rekao sam već da je SDA u
trenutku osnivanja, pa i dosta vremena
Matica hrvatska, Matica srpska itd., čak su i Romi imali u narednom periodu više ličila na poli-
tički pokret nego na političku stranku.
svoje institucije, naprimjer Romsko pozorište u Skoplju, Ustvari, ona je predstavljala ostvarenje
a mi nismo imali nijednu instituciju s nacionalnim želja i ideja različitih generacija da Boš-
njaci budu subjekt, a ne objekt u Bosni,
predznakom. Bošnjaci su imali jedino Islamsku kao što su do tada to uglavnom bivali.
zajednicu. Ona je, u skladu sa svojim mogućnostima, Naravno, ne mogu negirati da Bošnjaci
nisu bili prisutni, naročito od sedamde-
stjecajem okolnosti, bila zamjena za sve moguće setih godina prošlog stoljeća, u javnom,
kulturnom, pa i političkom i ekonomskom
nedostajuće bošnjačke institucije životu, ali ne na onoj razini na kojoj su to

74 28/5/2020 STAV