Page 77 - STAV broj 273
P. 77
Piše: Mustafa DRNIŠLIĆ totalitarizma ili koja su u stanju konstantne Vjera da će zbacivanjem
političke nestabilnosti obilježena stalnim
politički inspiriranim nasiljem, pučevima, represivnog
atentatima, namještenim izborima ili uop- komunističkog aparata
će višedecenijskom monopolizacijom čita-
ako može na prvi pogled zvučati preten- vog društvenog života od isključivo jedne svi njegovi sužnji biti ne
ciozno, trideseta godišnjica osnivanja političke grupacije. To je pogotovo tačno
Stranke demokratske akcije nije samo za ona društva koja su, poput bošnjačkog, samo sretni već i zahvalni
Itrideseta godišnjica povratka višestra- svoje pravo na postojanje i slobodu osvojili pokazala je tu idealističku
načja već prije svega datum koji obilježava prolaskom kroz izuzetno teško kolektivnu
prvih trideset godina bošnjačkog iskustva traumu rata i genocida i koja su, uprkos naivnost jer se zaboravilo
s istinskom demokratijom. Svi politički tome, i dalje permanentno ugrožena. U ta- da nisu svi bili okovani
sistemi, režimi i državni okviri u kojima kvim okolnostima svaki politički instinkt
su Bošnjaci kao narod živjeli prije 1990. i svaki društveni trend vodi ka političkoj i protiv svoje volje, da su
godine bili su manje ili više nedemokrat- ideološkoj homogenizaciji te obračunu sa
ski, autokratski, a često i sasvim totalitarni, svim onim oponentima i neistomišljenicima se mnogi navikli na lance
bez obzira na to jesu li bili jednostranački koji iskaču iz odbrambenih linija postavlje- te da se plaše pa čak i
ili višestranački. Bošnjaci do 1990. godi- nih na pravcu iz kojeg dolazi opasnost po
ne nisu imali bilo kakvo iskustvo življe- kolektiv. Zasluge za nepobitnu činjenicu mrze slobodu. Potcijenilo
nja i djelovanja u istinski demokratskom da to nije slučaj s bošnjačkim društvom i se koliko je komunizam
poretku s potpunom slobodom govora te političkom scenom na kojoj, uprkos sve-
stoga činjenica da se bošnjačko iskustvo mu, vladaju istinska demokratija i sloboda, zaista duboko prodro u
demokratije podudara s datumom osni- pripadaju, ma koliko se to negiralo, Stran-
vanja SDA svakako nije nimalo slučajna. ci demokratske akcije i nikome drugom. sve aspekte bošnjačkog
Niti jedno društvo ne usvaja potpuno Ne smije se zaboraviti da jednom bića i nije se shvatila
nove vrijednosti, modalitete djelovanja ili promijenjena i uspostavljena politička
obrasce ponašanja preko noći već im se paradigma postaje stvar političke kultu- dubina duševne,
postepeno uči i na njih se navikava, a taj re i da ju je vrlo teško promijeniti. Kada
proces uvijek predvode oni koji su i prvi je 1990. godine došla na vlast, SDA je mentalne i karakterne
doprinijeli promjeni društvene paradi- mogla, kao mnoge druge političke or- rane koju je nanio
gme, pa je stoga tradicija bošnjačkog po- ganizacije u postkomunističkim drža-
litičkog djelovanja u demokratiji, sa svim vama, pokušati nastaviti ili sa starom
vrlinama i mahanama, praktično i tradici- komunističkom političkom praksom Umjesto toga, SDA se odlučila na
ja djelovanja Stranke demokratske akcije. vladanja i potpune kontrole svih druš- promjenu dotadašnje društveno-politič-
Nije riječ tek o detalju političke historije tvenih procesa ili krenuti na put ideo- ke paradigme i formiranje nove demo-
jednog društva, već i o njegovoj živoj po- loškog i političkog revanšizma, što bi kratske političke kulture, često i na štetu
litičkoj kulturi u kojoj danas djeluje sve podrazumijevalo obračun sa stotinama vlastitih interesa. Za sve vrijeme Agresi-
i jedan politički aktivan Bošnjak, od ano- hiljada ljudi koje je prošli sistem koop- je, dok se Sarajevo nalazilo u opsadnom
nimnog komentatora na nekom lokalnom tirao, a što bi neminovno značilo neku obruču velikosrpskih i srbokomunistič-
internetskom forumu, preko nekog vječno vrstu suspenzije demokratije. Takav iz- kih barbara koji su ga rušili i ubijali, u
nezadovoljnog portalskog kolumnjare, pa bor bio je mnogo lakši, pa i primamlji- gradu su sasvim slobodno izlazile novine
do predsjednika svake opozicione stran- viji, samom činjenicom da se vrlo brzo u kojima je “napadana država”, tačnije
ke. Trideset godina dovoljno je dug period nakon prvih slobodnih izbora Bosna i kritizirane su i civilne i vojne strukture
kako bi se mogao ocijeniti taj politički i Hercegovina našla pod udarom Agresi- vlasti po gotovo svakom osnovu. Iako je
ideološki okvir nastao osnivanjem SDA te je, a Bošnjaci pod prijetnjom genocidnog bila jedina politička organizacija koja je
dati objektivan sud o njegovoj vrijednosti. istrebljenja, u čemu su veliku ulogu imali organizirala odbranu države, SDA ipak
upravo temeljni elementi bivšeg komu- nije monopolizirala vlast, već je u nju
DEMOKRATIJA KAO IZBOR nističkog sistema poput Jugoslavenske uključila ili pokušala uključiti svakog
Prvo i osnovno što se mora zapamtiti narodne armije. Nisu postojale bilo ka- patriotu, a osobe koje su bile utjecajne
kada ocjenjujemo ne samo današnje poli- kve prepreke, niti na unutrašnjem niti u policijskim, pravosudnim, medijskim,
tičko demokratsko okruženje već i samu na vanjskom planu, da se SDA u stanju obrazovnim ili kulturnim strukturama
političku kulturu Bošnjaka jeste da oni najveće krize i opasnosti koja može za- bivšeg režima niti je jeo mrak niti su tr-
apsolutno nisu morali biti demokratski. desiti neki kolektiv ne opredijeli za jed- pjele odmazde već su ogromnom većinom
Svijet je danas prepun društava historij- nopartijski politički model i dugoročnu nastavile obavljati funkcije koje su imali
ski sličnih našem koji, uslijed manjka bilo suspenziju bilo kakve demokratije. To u prošlom sistemu. Činjenica da je takva
kakvog historijskog iskustva s demokra- je, štaviše, prvi instinkt svakog društva tolerantnost i širina znala biti čak i kon-
tijom, već više od pola stoljeća ne mogu koje se nađe pred egzistencijalnom pri- traproduktivna, ne samo po interese SDA
uspješno napraviti istinsku autentičnu jetnjom pred kakvom se našlo bošnjač- kao stranke već i po ratne napore drža-
kulturološku tranziciju iz totalitarizma u ko. Stranka demokratske akcije time ne ve, ali i interese Bošnjaka kao kolektiva,
istinsku demokratiju. Ova vrsta slobode i bi napravila nikakav poseban presedan, pokazuje da se, uprkos onome što tvrdi
demokratije koju Bošnjaci danas žive nije tek bi nastavila s dotadašnjom uvriježe- današnja opozicija, radilo o svjesnom iz-
u bilo kojem slučaju nekakvo prirodno sta- nom (komunističkom) političkom prak- boru tadašnjeg rukovodstva ove stranke.
nje, niti na globalnom niti na kontinen- som, a što bi opet bilo sasvim u skladu Demokratski presedan učinjen je zahva-
talnom evropskom nivou. Mnogo je više s dotadašnjom bošnjačkom političkom ljujući SDA, a ne uprkos SDA, kako bi to
društava i država u kojima vlada neka vrsta kulturom i iskustvom. željele predstaviti nekadašnji samozatajni
STAV 28/5/2020 77