Page 77 - STAV broj 273
P. 77

Piše: Mustafa DRNIŠLIĆ            totalitarizma ili koja su u stanju konstantne   Vjera da će zbacivanjem
                                            političke nestabilnosti obilježena stalnim
                                            politički inspiriranim nasiljem, pučevima,  represivnog
                                            atentatima, namještenim izborima ili uop-  komunističkog aparata
                                            će višedecenijskom monopolizacijom čita-
            ako može na prvi pogled zvučati preten-  vog društvenog života od isključivo jedne  svi njegovi sužnji biti ne
            ciozno, trideseta godišnjica osnivanja   političke grupacije. To je pogotovo tačno
            Stranke demokratske akcije nije samo   za ona društva koja su, poput bošnjačkog,   samo sretni već i zahvalni
         Itrideseta godišnjica povratka višestra-  svoje pravo na postojanje i slobodu osvojili   pokazala je tu idealističku
          načja već prije svega datum koji obilježava   prolaskom kroz izuzetno teško kolektivnu
          prvih trideset godina bošnjačkog iskustva   traumu rata i genocida i koja su, uprkos  naivnost jer se zaboravilo
          s istinskom demokratijom. Svi politički   tome, i dalje permanentno ugrožena. U ta-  da nisu svi bili okovani
          sistemi, režimi i državni okviri u kojima   kvim okolnostima svaki politički instinkt
          su Bošnjaci kao narod živjeli prije 1990.   i svaki društveni trend vodi ka političkoj i   protiv svoje volje, da su
          godine bili su manje ili više nedemokrat-  ideološkoj homogenizaciji te obračunu sa
          ski, autokratski, a često i sasvim totalitarni,   svim onim oponentima i neistomišljenicima  se mnogi navikli na lance
          bez obzira na to jesu li bili jednostranački   koji iskaču iz odbrambenih linija postavlje-  te da se plaše pa čak i
          ili višestranački. Bošnjaci do 1990. godi-  nih na pravcu iz kojeg dolazi opasnost po
          ne nisu imali bilo kakvo iskustvo življe-  kolektiv. Zasluge za nepobitnu činjenicu  mrze slobodu. Potcijenilo
          nja i djelovanja u istinski demokratskom   da to nije slučaj s bošnjačkim društvom i   se koliko je komunizam
          poretku s potpunom slobodom govora te   političkom scenom na kojoj, uprkos sve-
          stoga činjenica da se bošnjačko iskustvo   mu, vladaju istinska demokratija i sloboda,   zaista duboko prodro u
          demokratije podudara s datumom osni-  pripadaju, ma koliko se to negiralo, Stran-
          vanja SDA svakako nije nimalo slučajna.   ci demokratske akcije i nikome drugom.  sve aspekte bošnjačkog
            Niti jedno društvo ne usvaja potpuno   Ne smije se zaboraviti da jednom   bića i nije se shvatila
          nove vrijednosti, modalitete djelovanja ili   promijenjena i uspostavljena politička
          obrasce ponašanja preko noći već im se   paradigma postaje stvar političke kultu-  dubina duševne,
          postepeno uči i na njih se navikava, a taj   re i da ju je vrlo teško promijeniti. Kada
          proces uvijek predvode oni koji su i prvi   je 1990. godine došla na vlast, SDA je   mentalne i karakterne
          doprinijeli promjeni društvene paradi-  mogla, kao mnoge druge političke or-  rane koju je nanio
          gme, pa je stoga tradicija bošnjačkog po-  ganizacije u postkomunističkim drža-
          litičkog djelovanja u demokratiji, sa svim   vama, pokušati nastaviti ili sa starom
          vrlinama i mahanama, praktično i tradici-  komunističkom političkom praksom   Umjesto toga, SDA se odlučila na
          ja djelovanja Stranke demokratske akcije.   vladanja i potpune kontrole svih druš-  promjenu dotadašnje društveno-politič-
          Nije riječ tek o detalju političke historije   tvenih procesa ili krenuti na put ideo-  ke paradigme i formiranje nove demo-
          jednog društva, već i o njegovoj živoj po-  loškog i političkog revanšizma, što bi   kratske političke kulture, često i na štetu
          litičkoj kulturi u kojoj danas djeluje sve   podrazumijevalo obračun sa stotinama   vlastitih interesa. Za sve vrijeme Agresi-
          i jedan politički aktivan Bošnjak, od ano-  hiljada ljudi koje je prošli sistem koop-  je, dok se Sarajevo nalazilo u opsadnom
          nimnog komentatora na nekom lokalnom   tirao, a što bi neminovno značilo neku   obruču velikosrpskih i srbokomunistič-
          internetskom forumu, preko nekog vječno   vrstu suspenzije demokratije. Takav iz-  kih barbara koji su ga rušili i ubijali, u
          nezadovoljnog portalskog kolumnjare, pa   bor bio je mnogo lakši, pa i primamlji-  gradu su sasvim slobodno izlazile novine
          do predsjednika svake opozicione stran-  viji, samom činjenicom da se vrlo brzo   u kojima je “napadana država”, tačnije
          ke. Trideset godina dovoljno je dug period   nakon prvih slobodnih izbora Bosna i   kritizirane su i civilne i vojne strukture
          kako bi se mogao ocijeniti taj politički i   Hercegovina našla pod udarom Agresi-  vlasti po gotovo svakom osnovu. Iako je
          ideološki okvir nastao osnivanjem SDA te   je, a Bošnjaci pod prijetnjom genocidnog   bila jedina politička organizacija koja je
          dati objektivan sud o njegovoj vrijednosti.  istrebljenja, u čemu su veliku ulogu imali   organizirala odbranu države, SDA ipak
                                            upravo temeljni elementi bivšeg komu-  nije monopolizirala vlast, već je u nju
          DEMOKRATIJA KAO IZBOR             nističkog sistema poput Jugoslavenske   uključila ili pokušala uključiti svakog
            Prvo i osnovno što se mora zapamtiti   narodne armije. Nisu postojale bilo ka-  patriotu, a osobe koje su bile utjecajne
          kada ocjenjujemo ne samo današnje poli-  kve prepreke, niti na unutrašnjem niti   u policijskim, pravosudnim, medijskim,
          tičko demokratsko okruženje već i samu   na vanjskom planu, da se SDA u stanju   obrazovnim ili kulturnim strukturama
          političku kulturu Bošnjaka jeste da oni   najveće krize i opasnosti koja može za-  bivšeg režima niti je jeo mrak niti su tr-
          apsolutno nisu morali biti demokratski.   desiti neki kolektiv ne opredijeli za jed-  pjele odmazde već su ogromnom većinom
          Svijet je danas prepun društava historij-  nopartijski politički model i dugoročnu   nastavile obavljati funkcije koje su imali
          ski sličnih našem koji, uslijed manjka bilo   suspenziju bilo kakve demokratije. To   u prošlom sistemu. Činjenica da je takva
          kakvog historijskog iskustva s demokra-  je, štaviše, prvi instinkt svakog društva   tolerantnost i širina znala biti čak i kon-
          tijom, već više od pola stoljeća ne mogu   koje se nađe pred egzistencijalnom pri-  traproduktivna, ne samo po interese SDA
          uspješno napraviti istinsku autentičnu   jetnjom pred kakvom se našlo bošnjač-  kao stranke već i po ratne napore drža-
          kulturološku tranziciju iz totalitarizma u   ko. Stranka demokratske akcije time ne   ve, ali i interese Bošnjaka kao kolektiva,
          istinsku demokratiju. Ova vrsta slobode i   bi napravila nikakav poseban presedan,   pokazuje da se, uprkos onome što tvrdi
          demokratije koju Bošnjaci danas žive nije   tek bi nastavila s dotadašnjom uvriježe-  današnja opozicija, radilo o svjesnom iz-
          u bilo kojem slučaju nekakvo prirodno sta-  nom (komunističkom) političkom prak-  boru tadašnjeg rukovodstva ove stranke.
          nje, niti na globalnom niti na kontinen-  som, a što bi opet bilo sasvim u skladu   Demokratski presedan učinjen je zahva-
          talnom evropskom nivou. Mnogo je više   s dotadašnjom bošnjačkom političkom   ljujući SDA, a ne uprkos SDA, kako bi to
          društava i država u kojima vlada neka vrsta   kulturom i iskustvom.  željele predstaviti nekadašnji samozatajni


                                                                                                    STAV 28/5/2020 77
   72   73   74   75   76   77   78   79   80   81   82