Page 78 - STAV broj 273

žitelji dubokih podruma, a današnji glasni istovremeno uzrokovao i njenu slabu ide- bili žrtve komunizma i koji su patili zbog
borci za demokratiju. U tom historijskom ološku profiliranost. Vjera da će zbaciva- gubitka slobode u svakom njenom smislu
ratnom trenutku nije bilo nikakvih real- njem represivnog komunističkog apara- vjerovatno nije izgledalo moguće da po-
nih prepreka ili smetnji, a ponajmanje su ta svi njegovi sužnji biti ne samo sretni stoji toliki broj uživaoca bivšeg sistema
to bili strašljivci koji 1992. godine nisu već i zahvalni pokazala je tu idealističku koji se možda nisu bili spremni oružjem
htjeli čak ni da se prihvate ponuđenih od- naivnost jer se zaboravilo da nisu svi bili boriti za njegov opstanak, ali su svakako
govornosti i funkcija jer nisu znali kako okovani protiv svoje volje, da su se mno- bili opredijeljeni da iskoriste poklonje-
će se rat završiti, koje bi spriječile SDA gi navikli na lance te da se plaše pa čak nu im slobodu i da demokratiju probaju
da u ratnom vihoru nastavi ne samo s do- i mrze slobodu. Potcijenilo se koliko je ponovo vratiti u život. Nije se razumjelo
tadašnjom jednopartijskom komunistič- komunizam zaista duboko prodro u sve da suština problema s ideološkom opo-
kom praksom vladanja već i s ideološkim aspekte bošnjačkog bića i nije se shvatila zicijom ne leži u njenom zadržavanju si-
obračunom s neistomišljenicima. dubina duševne, mentalne i karakterne nekura i privilegija, te da neće biti nika-
To se nije desilo prije svega zato što rane koju je nanio. U tome treba tražiti i kve zahvalnosti za pokazanu toleranciju
SDA svih ovih godina baštini demokrat- razlog za mnoge kadrovske promašaje, ali (koja se ionako shvatila prije svega kao
sku političku kulturu, te što su stranku i za utisak da SDA, iako se odlično nosila slabost), već da je problem u izgubljenoj
od samih početaka predvodili ne bivši s agresivnim srpskim i hrvatskim politi- privilegiji da se iz pozicije nedodirljive
komunistički aparatčici već žrtve totali- kama, nakon Daytona nije bila intelek- elite oblikuju društveni tokovi. Oni koji
tarnog sistema. Ti se ljudi nisu samo gro- tualno spremna niti na latentni cinizam su pola stoljeća uređivali društveni život
zili nedemokratskih komunističkih prak- i podozrivost dijela međunarodne zajed- nisu mogli prihvatiti da više nisu arbitri
si obračuna s neistomišljenicima već su i nice, ali ni na ogorčeno neprijateljstvo koji određuju ko društveno napreduje a
odlično znali da jednom počinjeni prese- bivše komunističke nomenklature koja ko pada na margine, te su gubitak takve
dani imaju naviku da vrlo brzo postanu se završetkom rata vrlo brzo preobukla privilegije shvatili doslovno kao izgon
običaji, a potom i tradicije političke kul- u građanske liberale. iz zemaljskog raja u koji pošto-poto na-
ture čitavog društva, kako to, uostalom, Hronični problem koji SDA kontinu- mjeravaju vratiti ne samo sebe već čitavo
pokazuju nesretne sudbine ogromne ve- irano ima s nelojalnim kadrovima poslje- bošnjačko društvo.
ćine postkolonijalnih država koje su hro- dica je činjenice da je riječ o stranci koje Sloboda kao samorazumijevajući ide-
nično politički nestabilne. Tridesetogo- je nastala kao svenarodni pokret, ali i ka- al dovela je do toga da se u SDA dugo nije
dišnja demokratija, te neobična politička snijeg izostanka individualne ideološke moglo razumjeti kako većina “građanskih”
stabilnost bošnjačkog društva, neobična kompatibilnosti i uvjerenja kao kriterija i “ljevičarskih” stranaka, koje se predstav-
ako se u obzir uzmu dejtonsko državno za napredovanje unutar stranačke hijerar- ljaju kao opozicione, nisu opozicija već pri-
uređenje, prostor na kojem Bošnjaci žive hije. To se ponajbolje može vidjeti u či- je alternativa, ali ne samo Stranci demo-
te konstantni pritisci i subverzije kojima njenici da od svih političkih ličnosti koje kratske akcije već i samoj ideji političkog
su Bošnjaci izloženi, rezultat je prije sve- su napustile SDA niti jedna nije osnovala organiziranja Bošnjaka na nacionalnim
ga političkog djelovanja SDA. ideološki sličnu stranku suparnicu, neku osnovama. Takve stranke ne priznaju da
političku organizaciju koja bi se bolje i postoji potreba zaštite bošnjačkih politič-
DRUGA STRANA MEDALJE žešće borila za bošnjačke interese, već kih interesa, one zapravo negiraju da uopće
Naravno, ovakvo opredjeljenje nosi- su se gotovo svi pokazali kao zagovara- i postoje bilo kakvi partikularni bošnjački
lo je i određene nedostatke. Vizija koju je telji anacionalne “građanske” politike. nacionalni interesi. Naravno, ironija se ogle-
SDA imala završavala se na idealu slobode Ti ljudi nisu bili niti ideološki saputni- da u tome da svaka od ovih alternativnih
i demokratije s čvrstim uvjerenjem da je ci niti istinske demokrate ili antikomu- stranaka glasove traži isključivo na prosto-
osvajanje slobode dovoljno veliki i vrije- nisti, već jednostavno ambiciozne osobe rima na kojima većinom žive Bošnjaci, pa
dan cilj te da će se nakon toga sve razvijati koje su se pokušale politički ostvariti na je i to doprinijelo teškoći u prepoznavanju
u pravom smjeru samom činjenicom što račun stranke. Problem upravo i leži u istinskih stajališta opozicije.
su ova dva velika cilja dosegnuta. Takve tome što zbog manjka ideologije kao dis- Idealizacija demokratije kao krajnjeg
pozitivizmom temeljene, ali naivne vizije kriminatornog kriterija nisu na vrijeme cilja razlog je zašto se dugo nije mogla ra-
tipične su za sve emancipatorske politike prepoznati kao takvi. zumjeti niti prihvatiti stvarna i opipljiva
koje nastaju u društvima zarobljenim u Čini se i da unutar SDA nije bilo nesklonost dijela međunarodne zajedni-
represivnim sistemima bez organizirane na vrijeme prepoznata i shvaćena prava ce spram SDA kao bošnjačke nacionalne
disidentske emigracije i bez realnog isku- priroda opozicione reformirane komu- stranke. Ovo nesnalaženje kao da je po-
stva života u demokratiji. Ideal slobode nističke nomenklature jer se nije moglo ticalo iz uvjerenja da su se deklariranim
za Bošnjake, kao krajnji ideološki hori- pojmiti da ta nomenklatura, nakon pada antikomunizmom i antitotalitarizmom,
zont, donio je masovnost u stranci, ali je sistema, i dalje postoji. Ljudima koji su praktično pokazanim ne samo kroz in-
sistiranje na demokratiji, pluralizmu i
multitkulturi već i borbom za multietnič-
Ovaj danas već tridesetogodišnji društveno-politički ku državu, dokazali vlastiti kredibilitet i
pripadnost slobodnom svijetu. Teško su
demokratski okvir, ove tri decenije iskustva demokratije prodirale spoznaje da je i zapadni svijet,
u koje nas je činom svog osnivanja povela SDA, mogli koji je gledan iz komunističkog mraka
Jugoslavije, izgledao kao svjetionik slo-
bismo ukratko opisati kao dugo sanjanu, ostvarenu, ali bode, prepun nepravednih predrasuda i
i nesavršenu političku emancipaciju koja je sa sobom malicioznih stereotipa te da u njemu po-
stoje mnoge snage koje zagovaraju slobodu
donijela mnoge nove probleme s kojima će se morati samo za sebe, ali ne i za druge, pogotovo
ako je u pitanju mali muslimanski narod.
živjeti i koji će se morati nekako prevladati Bilo je teško razumjeti kako oni koji su

78 28/5/2020 STAV