Page 75 - STAV broj 273

su svi koji su željeli dobro bošnjačkom koji će poslije pristupiti SDA i pri kraju
narodu i Bosni i Hercegovini u cjelini. rata doći na važna mjesta u stranci. Nisu
U kontaktu s ljudima iz podružnica for- oni, naravno, bili na distanci samo prema
miranih širom zemlje osjećao se izrazi- meni nego prema svima nama koji smo
ti polet, ljudi su se naprosto utrkivali u u stranci bili angažirani u ranoj fazi ob-
tome da se u okviru svojih mogućnosti novljenog višestranačkog života u Bosni
i znanja stave na raspolaganje. To je bio i Hercegovini. Međutim, to je primijetila
uistinu jedan divan historijski trenutak ona druga strana, protivnici SDA, i poče-
koji nikada ne mogu zaboraviti, vjerovat- lo se govoriti kako se intelektualci, kako
no kao ni mnogi drugi. Imali smo svoje se obrazovani ljudi, distanciraju od SDA,
tribine, nastupe, imali smo stvaraoce in- čak i u doba kada je počela Agresija. To
spirirane tim događajima, književnike i je, između ostalog, bio jedan od razloga
druge umjetnike, kao i naučne radnike, što se 22. decembra 1992. godine održao
od kojih su se neki prvi put ozbiljno po- Kongres bosanskomuslimanskih intelek-
čeli baviti prošlošću Bosne i Hercegovi- tualaca, na čelu čijeg sam organizacionog
ne i posebno bošnjačkog naroda. Mnoga odbora bio, pa sam, kao predsjednik tog
djela koja su godinama držali u ladicama odbora, i otvorio Kongres. Uvidjevši šta
svoji radnih soba, da ne kažem deceni- se događa na terenu i šta nam je nami-
jama, konačno su objavljena. Odjednom jenjeno, intelektualci su, i oni koji nisu
se pojavio relativno veliki broj naučnih bili u SDA, došli i iskazali svoj patrioti-
djela o raznovrsnim temama. Bila je to zam i usmjerili ga ne protiv nekog naroda
vrlo interesantna pojava o kojoj se, na- već za odbranu Bosne i Hercegovine kao
žalost, vrlo malo zna. međunarodno priznate države.
STAV: Spomenuli ste da se u ranom pe- STAV: Kako biste kao historičar protu-
riodu SDA u okviru ove stranke angaži- mačili zašto su bošnjački intelektualci
rao relativno mali broj tada široj javno- bili tako obazrivi i uplašeni, za razliku
sti poznatijih intelektualaca. Zašto je to od, naprimjer, srpskih intelektualaca?
tako bilo? Zašto su neki od njih naprosto Konkretno, profesori s Filozofskog fa-
zazirali ne samo od Stranke demokrat- kulteta u Sarajevu srpske nacionalnosti
ske akcije već i od onih intelektualaca bili su među osnivačima, prominentnim
bili zaslužili i što im je uostalom i pripa- i ljudi koji su se aktivno bili uključili u članovima, funkcionerima, glavnim sa-
dalo. Od svih tadašnjih naroda u bivšoj njezin rad? vjetnicima i ideolozima Srpske demo-
Jugoslaviji, uključujući Albance, Mađare PELIDIJA: Mogu o tome govoriti i iz kratske stranke.
i neke nacionalne manjine, jedini mi ni- vlastitog primjera. U toku održavanja PELIDIJA: Mi smo kao narod kasno
smo imali svoje kulturne institucije. Po- osnivačke skupštine SDA u “Holiday priznati. Uvijek smo bili to što jesmo,
stojala je Matica hrvatska, Matica srpska Innu” u jednom trenutku neki od ka- ali smo kasno priznati, kasno smo ušli
itd., čak su i Romi imali svoje institucije, mermana me je zumirao, tako da je čita- u Ustav. Bili smo, osim Islamske zajed-
naprimjer Romsko pozorište u Skoplju, va Jugoslavija tu večer imala pred sobom nice, bez ikakvih udruženja i institucija.
a mi nismo imali nijednu instituciju s moju sliku kao jednog od učesnika. Vje- Uvijek smo više preferirali jugoslaven-
nacionalnim predznakom. Bošnjaci su rujte da sam tada osjetio, neki su od njih stvo, internacionalizam i štošta drugo.
imali jedino Islamsku zajednicu. Ona još živi, kako su me pojedinci naprosto O svemu drugom više smo znali nego o
je, u skladu sa svojim mogućnostima, počeli izbjegavati. Počeli su zazirati od sebi, što je, nažalost, umnogome i danas
stjecajem okolnosti, bila zamjena za sve mene, kao da su se nečega plašili. Ja sam slučaj. To je, naprosto, jedan kompleks
moguće nedostajuće bošnjačke institucije. to osjetio i bilo mi je zbog toga, moram inferiornosti koji među Bošnjacima,
Obnavljanjem “Preporoda” 1990. godine, reći, neprijatno. A kasnije, pogotovo kada naročito među bošnjačkom inteligen-
njegovim širokim otvaranjem, prihvaćani sam postao portparol, čime sam se javno cijom, vlada još od sredine 19. stoljeća,
su svi dobronamjerni ljudi bez obzira na eksponirao – a to sam uradio svjesno, u od Omer-paše Latasa. Taj je kompleks
njihovo političko opredjeljenje, bilo slije- najboljoj namjeri – primijetio sam još prevladavao skoro 140 godina, a poslje-
va, bilo zdesna, bilo iz centra, prihvaćani veću distancu prema meni, i to od mnogih dice se osjete i danas. n

STAV 28/5/2020 75